Gdje griješi portal Faktograf: Ima li društva bez pojedinaca?

U političkim kampanjama često u središte rasprava uđu teme oko kojih građani imaju čvrste stavove i uz koje su čvrsto emotivno ili svjetonazorski vezani pa niti nema nekog prostora za raspravu ili propitivanje vlastitih i tuđih uvjerenja. No dogodi se i to da se u raspravi pojavi neko pitanje o kojem je potrebno nešto više reći i oko kojega je moguće promijeniti ili barem preformulirati vlastiti početni stav.

Upravo takvo se pitanje pojavilo u tekstu ”Zelena ljevica i liberalni centar nisu srodne političke opcije” na portalu Faktograf u kojem autor ističe da je važna razlika između dviju opcija to što ljevica želi osnažiti društvo, a liberalna opcija želi osnažiti pojedinca. Na kraju teksta naglašava se da između tih dviju opcija možemo izabrati postavljanjem pitanja – ”Što odnosno koga želite osnažiti – društvo ili pojedinca?”.

Nemam namjeru ulaziti u polemiku s tekstom niti raspravljati o programima dviju spomenutih političkih opcija već želim problematizirati ovo pitanje, odnosno dihotomiju u kojoj biramo između pojedinca ili društva. Drugim riječima, čini mi se da je pitanje pogrešno postavljeno i to iz triju razloga.

Prvo, moramo biti oprezni prema svakoj političkoj opciji koja bi izabrala osnaživanje društva, a ne osnaživanje pojedinaca. U krajnjoj liniji svaki kriterij prema kojemu ćemo vrednovati uspjeh nekog društva svest će se na kvalitetu života pojedinaca u tom društvu.

Kolektivne vrijednosti poput solidarnosti, povjerenja i tolerancije važne su upravo zato što osnažuju pojedinačne živote, živote koji su bitno ranjiviji kada društvo ne živi u skladu s tim vrijednostima

Kolektivne vrijednosti poput solidarnosti, povjerenja i tolerancije važne su upravo zato što osnažuju pojedinačne živote, živote koji su bitno ranjiviji kada društvo ne živi u skladu s tim vrijednostima.

Osnaživanje pojedinaca uključuje i to da individualne žene i muškarci mogu živjeti u skladu sa svojim vjerovanjima i načinima života koji se ne moraju slagati s društvenim normama, da imaju materijalne uvjete i vještine mijenjati društvene obrasce i stvarati nove.

Drugi problem s pitanjem – pojedinac ili društvo? – jest što ono više ne može zahvatiti razliku između lijevih i neoliberalnih opcija.

Neoliberalne opcije više neće kao Margaret Thatcher odvažno tvrditi da ne postoji društvo. Naprotiv, u neoliberalizmu se čak ustalio termin ”društvo blagostanja” (da bi ga se razlikovalo od ”države blagostanja”) koji upravo ističe važnost karitativnih udruga, obitelji i susjedstava u ublažavanju posljedica nejednakosti kao što su ovisnost, dugovi ili dugotrajna bolest.

Riječ je o nekoj vrsti outsourcinga na društvo onih usluga i dobara koje su prije pružale državne institucije, što je postala karakteristika upravo onih opcija koje su u ekonomskom smislu desno, a ne lijevo.

Takvu pretpostavku u našem kontekstu ”lijepo” je zahvatila Nevenka Bečić prilikom snježne vremenske nepogode u Splitu 2012. kada stariji građani nisu mogli sami hodati po zaleđenom gradu.

Sjetimo se, u toj već mitskoj izjavi gospođa Bečić je odgovornost svalila na građane, na njihovu djecu, na njihove nećake, pa i na njihove susjede s kojima su tijekom života trebali graditi korektne i dobrosusjedske odnose.

Odgovornost je prebačena na svih osim na institucije. Nemojmo smetnuti s uma da su upravo institucije trebale građanima, pa čak i mizantropima omogućiti samostalno kretanje po gradu.

Nedostatak institucionalnih socijalnih usluga usmjerenih osiguravanju samostalnosti vrlo snažno osjećaju osobe s invaliditetom u Hrvatskoj koje snažno ovise o drugima, najčešće članovima svoje obitelji. U tom smislu, važno je razumjeti da osnaživanje pojedinaca mora ići k tome da je osobama omogućena neovisnost o drugima, odnosno diskreciji i dobroj volji svojih sugrađana ili članova obitelji.

Treći razlog zašto dihotomija – pojedinac ili društvo – ne zahvaća dobro pravu narav razlike između lijevih i neoliberalnih opcija je taj što nedostaje važan treći faktor, a to je uloga države.

Da bi se ostvarila jednakost kao temeljna ideja bilo koje lijeve opcije potrebna je snažna uloga države. Jednakost podrazumijeva i odsutnost društvene dominacije, marginalizacije i opresije, u društvu jednakih poštovanje prema građanima temelji se na pružanju kvalitetnih dobara i usluga. Za to je potrebna snažna uloga države koja će osigurati takva dobra upravo zato da bi osnažila pojedince.

Važno je razumjeti da osnaživanje pojedinaca mora ići k tome da je osobama omogućena neovisnost o drugima, odnosno diskreciji i dobroj volji svojih sugrađana ili članova obitelji

Uzmimo, na primjer, neke teme koje su aktualne u Hrvatskoj.

Ako želimo stanovanje koje si većina može priuštiti i pritom izbjeći odnos dominacije u tako važnom aspektu života trebat će nam državne politike koje grade društvene stanove i ograničavaju prava iznajmljivača.

Ako želimo izbjeći odnos dominacije karakterističan za prekarni rad trebat ćemo aktivnu državu okrenutu k makroekonomskom planiranju i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.

Ako želimo izbjeći marginalizaciju treba omogućiti adekvatno sveobuhvatno obrazovanje koje će krenuti već na predškolskoj razini.

Jednako tako, aktivna država treba biti uključena i u pitanje rodne jednakosti ne samo promjenom društvenih normi već i pružanjem usluga skrbi za djecu i olakšavanjem participacije žena u politici i u svijetu rada.

Drugim riječima, čini mi se da pravo pitanje za razlikovanje lijevih i neoliberalnih opcija nije želimo li osnažiti pojedinca ili društvo, već prije je to pitanje – na koji način želimo osnažiti pojedince?

U konačnici, izbor da osnažimo pojedince podrazumijeva aktivne politike koje će micati prepreke koje ne mogu sami maknuti i koje će im pružati opcije koje im trenutno nisu na raspolaganju. Politike koje se zalažu za manje države ne idu k osnaživanju pojedinaca već prije k potvrđivanju snage onih koji su već osnaženi.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• ”Oluja” – gdje smo pet godina poslije?
• Koalicija Možemo! poletjela na krilima optimizma i feminizma
• Koalicija Možemo! poletjela na krilima optimizma i feminizma

» Svi tekstovi ovog autora