autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Gdje griješi portal Faktograf: Ima li društva bez pojedinaca?

Autor: Nebojša Zelić / 14.07.2020. Leave a Comment

Nebojša Zelić

Nebojša Zelić

U političkim kampanjama često u središte rasprava uđu teme oko kojih građani imaju čvrste stavove i uz koje su čvrsto emotivno ili svjetonazorski vezani pa niti nema nekog prostora za raspravu ili propitivanje vlastitih i tuđih uvjerenja. No dogodi se i to da se u raspravi pojavi neko pitanje o kojem je potrebno nešto više reći i oko kojega je moguće promijeniti ili barem preformulirati vlastiti početni stav.

Upravo takvo se pitanje pojavilo u tekstu ”Zelena ljevica i liberalni centar nisu srodne političke opcije” na portalu Faktograf u kojem autor ističe da je važna razlika između dviju opcija to što ljevica želi osnažiti društvo, a liberalna opcija želi osnažiti pojedinca. Na kraju teksta naglašava se da između tih dviju opcija možemo izabrati postavljanjem pitanja – ”Što odnosno koga želite osnažiti – društvo ili pojedinca?”.

Nemam namjeru ulaziti u polemiku s tekstom niti raspravljati o programima dviju spomenutih političkih opcija već želim problematizirati ovo pitanje, odnosno dihotomiju u kojoj biramo između pojedinca ili društva. Drugim riječima, čini mi se da je pitanje pogrešno postavljeno i to iz triju razloga.

Prvo, moramo biti oprezni prema svakoj političkoj opciji koja bi izabrala osnaživanje društva, a ne osnaživanje pojedinaca. U krajnjoj liniji svaki kriterij prema kojemu ćemo vrednovati uspjeh nekog društva svest će se na kvalitetu života pojedinaca u tom društvu.

Kolektivne vrijednosti poput solidarnosti, povjerenja i tolerancije važne su upravo zato što osnažuju pojedinačne živote, živote koji su bitno ranjiviji kada društvo ne živi u skladu s tim vrijednostima

Kolektivne vrijednosti poput solidarnosti, povjerenja i tolerancije važne su upravo zato što osnažuju pojedinačne živote, živote koji su bitno ranjiviji kada društvo ne živi u skladu s tim vrijednostima.

Osnaživanje pojedinaca uključuje i to da individualne žene i muškarci mogu živjeti u skladu sa svojim vjerovanjima i načinima života koji se ne moraju slagati s društvenim normama, da imaju materijalne uvjete i vještine mijenjati društvene obrasce i stvarati nove.

Drugi problem s pitanjem – pojedinac ili društvo? – jest što ono više ne može zahvatiti razliku između lijevih i neoliberalnih opcija.

Neoliberalne opcije više neće kao Margaret Thatcher odvažno tvrditi da ne postoji društvo. Naprotiv, u neoliberalizmu se čak ustalio termin ”društvo blagostanja” (da bi ga se razlikovalo od ”države blagostanja”) koji upravo ističe važnost karitativnih udruga, obitelji i susjedstava u ublažavanju posljedica nejednakosti kao što su ovisnost, dugovi ili dugotrajna bolest.

Riječ je o nekoj vrsti outsourcinga na društvo onih usluga i dobara koje su prije pružale državne institucije, što je postala karakteristika upravo onih opcija koje su u ekonomskom smislu desno, a ne lijevo.

Takvu pretpostavku u našem kontekstu ”lijepo” je zahvatila Nevenka Bečić prilikom snježne vremenske nepogode u Splitu 2012. kada stariji građani nisu mogli sami hodati po zaleđenom gradu.

Sjetimo se, u toj već mitskoj izjavi gospođa Bečić je odgovornost svalila na građane, na njihovu djecu, na njihove nećake, pa i na njihove susjede s kojima su tijekom života trebali graditi korektne i dobrosusjedske odnose.

Odgovornost je prebačena na svih osim na institucije. Nemojmo smetnuti s uma da su upravo institucije trebale građanima, pa čak i mizantropima omogućiti samostalno kretanje po gradu.

Nedostatak institucionalnih socijalnih usluga usmjerenih osiguravanju samostalnosti vrlo snažno osjećaju osobe s invaliditetom u Hrvatskoj koje snažno ovise o drugima, najčešće članovima svoje obitelji. U tom smislu, važno je razumjeti da osnaživanje pojedinaca mora ići k tome da je osobama omogućena neovisnost o drugima, odnosno diskreciji i dobroj volji svojih sugrađana ili članova obitelji.

Treći razlog zašto dihotomija – pojedinac ili društvo – ne zahvaća dobro pravu narav razlike između lijevih i neoliberalnih opcija je taj što nedostaje važan treći faktor, a to je uloga države.

Da bi se ostvarila jednakost kao temeljna ideja bilo koje lijeve opcije potrebna je snažna uloga države. Jednakost podrazumijeva i odsutnost društvene dominacije, marginalizacije i opresije, u društvu jednakih poštovanje prema građanima temelji se na pružanju kvalitetnih dobara i usluga. Za to je potrebna snažna uloga države koja će osigurati takva dobra upravo zato da bi osnažila pojedince.

Važno je razumjeti da osnaživanje pojedinaca mora ići k tome da je osobama omogućena neovisnost o drugima, odnosno diskreciji i dobroj volji svojih sugrađana ili članova obitelji

Uzmimo, na primjer, neke teme koje su aktualne u Hrvatskoj.

Ako želimo stanovanje koje si većina može priuštiti i pritom izbjeći odnos dominacije u tako važnom aspektu života trebat će nam državne politike koje grade društvene stanove i ograničavaju prava iznajmljivača.

Ako želimo izbjeći odnos dominacije karakterističan za prekarni rad trebat ćemo aktivnu državu okrenutu k makroekonomskom planiranju i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.

Ako želimo izbjeći marginalizaciju treba omogućiti adekvatno sveobuhvatno obrazovanje koje će krenuti već na predškolskoj razini.

Jednako tako, aktivna država treba biti uključena i u pitanje rodne jednakosti ne samo promjenom društvenih normi već i pružanjem usluga skrbi za djecu i olakšavanjem participacije žena u politici i u svijetu rada.

Drugim riječima, čini mi se da pravo pitanje za razlikovanje lijevih i neoliberalnih opcija nije želimo li osnažiti pojedinca ili društvo, već prije je to pitanje – na koji način želimo osnažiti pojedince?

U konačnici, izbor da osnažimo pojedince podrazumijeva aktivne politike koje će micati prepreke koje ne mogu sami maknuti i koje će im pružati opcije koje im trenutno nisu na raspolaganju. Politike koje se zalažu za manje države ne idu k osnaživanju pojedinaca već prije k potvrđivanju snage onih koji su već osnaženi.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Hrvatska nije sposobna građanima garantirati pravo na vodu
  • Možemo li izvući neke pouke iz nedostatka cjepiva?
  • HDZ-ovci kao u odnosu mafijaša iz Palerma
  • Što možemo naučiti iz 2020.?
  • I siromašna djeca zaslužuju jednake mogućnosti
  • Ima li u Milanovićevoj Hrvatskoj gladnih?
  • Nekonzistentni Stožer izazvao krizu povjerenja u institucije
  • ”Oluja” – gdje smo pet godina poslije?
  • Koalicija Možemo! poletjela na krilima optimizma i feminizma
  • Koalicija Možemo! poletjela na krilima optimizma i feminizma

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: REALISTIČNA UTOPIJA Tagged With: Faktograf, Nebojša Zelić, Realistična utopija

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.