autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Gdje mi je identitet?

Autor: Andrej Šimić / 27.06.2021. Leave a Comment

Andrej Šimić

Andrej Šimić

Onako kako je čovjek nedovršeno, ali istovremeno i dovršeno biće, valjda je tako i identitet, istodobno stabilna i fluidna ljudska praksa, vazda u postajanju i nastajanju.

Odlukom, dakle voljnim izborom, formira se i transformira sukladno potrebama, direktivama, mitomanskim imperativima, nacionalnim željama i hirovima, nekada i nagonima, perspektivama i viđenjima drugoga, odviše premalo znanstvenim spoznajama, a čini se ponajmanje vlastitim, autentičnim introspekcijama.

Kao nekakvo, manje od makovog zrna zrno, zamišljeni sadržaj identiteta ulijeva nam sigurnost i osjećaj pripadanja budući da anticipacijom ispunjava sve ono što bismo mi htjeli imati i biti, a što zapravo niti imamo niti jesmo jer sadržaj identiteta niti može biti posjed.

U takvoj zanemarivoj veličini komprimiran je cjelokupan osjećaj (ne)sigurnosti vlastitog postojanja, ali i onostrana sjeta da nas nakon svega čeka netko ili nešto i da će nas taj netko ili nešto, bez obzira na posrnuća i manje ili više dobra djela, dočekati onako kako bismo mi, unatoč svemu, dočekali vlastito dijete.

Identitet je tako pogodan za pružanje kakvog god zamislimo utočišta. Njegova ga malenost ne sprječava da bude apsolutno mjerilo ispravnosti vlastitog postojanja. Kao nacionalna paradigma, umišlja da je nepogrešiv.

Ako mene pitate identitet nam dođe poput svojevrsne lažne sigurnosti spram svih onih sadržaja koje, ne da nemamo, nego su to sadržaji koji nisu ”ja”, koji nisu ”mi”, iako ih i ”ja” i ”mi” volimo doživljavati kao neotuđivost, kao nešto što se ne da odvojiti od individualnog i kolektivnog sebstva, kao da je dio tijela, najvitalniji organ bez kojega se ukida i moje vlastito postojanje.

Kakav je po identitet značaj pamćenja i zaborava – posebno u jeku društveno konfliktnih tranzicija kada biva nuđen neki ideološko, klasno, religijsko, nacionalno, jezično, sveukupno novi identitet u odnosu na stari koji je preko noći prokazan nepoželjnim?

Možda zbog toga u identitetu ima nečega utopijskog, nekakva utopijska čežnja za koju psihoanalitičari kažu da se upravo zato brani s tolikim, gotovo nagonskim, egzistencijalnim žarom i strašću, i željom da se zadrži i sačuva netaknutim, jer u našim viđenjima sebe i drugoga predstavlja najidealnije moguće okruženje, majčinski zavičaj što ga sva sila tehnologije i mašinerije ovoga svijeta nisu u stanju nadomjestiti.

Izgleda da je identitetska (ne)sigurnost razmjerno lažna onoliko koliko je jaka naša žudnja za sigurnošću individualnog i kolektivnog pripadanja.

Naime, mi svoje hrvatstvo, svoje srpstvo nemamo, mi uz njih pristajemo. Mi pristajemo biti Hrvati ili Srbi. Pored toga, mi isto tako pristajemo biti ovakvi ili onakvi Hrvati i isto takvi Srbi, mi pristajemo uz ovu ili onu politiku, mi pristajemo biti dijelom hrvatske ili srpske kulture, a ponekad se odričemo takvih nacionalnih kalupa kada dođu u sukob s našim zamišljajem zajedništva, društva i nacionalnog sadržaja kakvim ga individualno zamišljamo i kakvim bismo željeli da bude.

Moj identitet jest moje zalaganje, moja posvećenost, moje činjenje i moj izbor. Moj identitet je moja odluka o naciji, o etnosu, o religiji, o jeziku, o politici, o sebi, o drugome, o društvu, o zajedništvu… o tome kako ”ja” želim da ”mi” bude. Nije mi identitet bogomdan mada ga veliki broj ljudi u dobroj mjeri tako doživljava.

Često identitet kod ljudi izaziva nemogućnost opredjeljenja za ovaj ili onaj sadržaj. Društveni pritisak koji generira, za pojedinca i kolektiv zna biti koban.

Najednom čovjek bude zatečen promjenjivim i nestabilnim okruženjem. To je prostor u kojemu je ljudima, s jedne strane jasno i nedvosmisleno dano na znanje što od njih podrazumijeva i očekuje nacionalni kalup, dok s druge strane, ti isti ljudi istovremeno bivaju izloženi egzistenciji svakodnevnog života čiji se sadržaji ne poklapaju s propisanim nacionalnim kalupima, dapače, međusobno se sukobljavaju.

Pojedinci i grupe tako bivaju zatočeni u onome što Slaven Rašković i Igor Čoko u svojoj knjizi, ”Život u limbu – knjiga ožiljaka”, nazivaju limbom, prostorom u kojem se osoba traži, ali se nikad ne može pronaći.

Prije svega, to je knjiga suočavanja sa samim sobom i vlastitim nagomilanim ”krivim Drinama” o sebi, o društvu, o drugima, ali i o osobnoj volji i snazi da se odreknemo tih ”krivih Drina”. Knjiga je na određeni način ”svijest o savjesti”, svojevrsni univerzalni prvi korak koji svatko od nas treba napraviti ako želi dobro sebi i drugome, ali možda još više i kolektivu.

Naime, mi želimo i kolektivno – biti. Ipak, jednako snažno, ako ne i jače, u kolektivu, i pojedinačno, osobno želimo biti. To da želimo biti zapravo se odnosi na pripadanje – hoćemo biti dijelom nekog većeg, šireg, moćnijeg, sveobuhvatnijeg, mitskog, neprolaznog zajedništva.

S druge strane to želimo na individualno osoban način, tako da naš doprinos društvenom i svakom drugom postojanju po mogućnosti nosi naše ime i prezime. Valjda na taj način gajimo nadu da smo baš mi nezaobilazni u poretku kozmičkog bitka. To samo taština i ego iz nas progovaraju.

Po svemu sudeći, čini se da je prostora za identitet mnogo. Zapravo, beskonačno mnogo, jer u suštini to je jedna arbitrarna, dogovorna ili prešutno inaugurirana konstrukcija.

Zadan je od svakoga: od mene, od drugoga, od neposredne okoline, od dalekog i bliskog centra moći, od naslijeđenih društvenih i kulturoloških obrazaca, od svih ostalih koji nam govore što mi jesmo, a što možda nikada nećemo niti želimo biti…

Ne znam kako je izvorno zamišljen, ali eto u što ga je pretvorila ljudska praksa, možda u želji da nepoznato učini poznatim.

Ne znam, valjda je nagnuće ljudske prirode da u nepoznatom okruženju oko vlastitog postojanja želi i hoće što je više moguće poznatih i izvjesnih sadržaja. Tu nam dobro dođe proizvoljnost identiteta. Ali upravo ta konstruirana ishodišta identiteta čovjeka izlažu neizvjesnoj, promjenjivoj i nestabilnoj procesualnosti.

Odlukom, dakle voljnim izborom, formira se i transformira sukladno potrebama, direktivama, mitomanskim imperativima, nacionalnim željama i hirovima, nekada i nagonima, perspektivama i viđenjima drugoga, odviše premalo znanstvenim spoznajama, a čini se ponajmanje vlastitim, autentičnim introspekcijama

Nema sumnje kako ove stvari sugeriraju mnoga svrsishodna pitanja: ako je karakteristika identiteta fluidnost zadržava li on time svoju stabilnost? Jesu li fluidnost i stabilnost međusobno isključivi procesi kada govorimo o identitetu?

Kakav je po identitet značaj pamćenja i zaborava – posebno u jeku društveno konfliktnih tranzicija kada biva nuđen neki ideološko, klasno, religijsko, nacionalno, jezično, sveukupno novi identitet u odnosu na stari koji je preko noći prokazan nepoželjnim?

Zatim nastojanja inauguracije takozvanih čistih, nekontaminiranih identiteta kao jedinstvenih, neponovljivih, autentičnih, originalnih autohtonih… Postoje li i jesu li uopće danas mogući takvi identiteti?

Koliko i kako historijska kontekstualizacija utječe na doživljaj identiteta? Koliko koncept identiteta-u-vremenu dopušta uopće identitetu da sačuva sebe ili je mijena identiteta neminovnost?

Ova sam pitanja u neku ruku parafrazirao prema znatiželjnoj knjizi autora Nikole Petkovića, ”O čemu govorimo kada govorimo o identitetu?”, o kojoj smo nedavno imali jednu u nizu rasprava u organizaciji znanstvenog časopisa Tragovi, časopisa za hrvatske i srpske teme. Ako je netko znatiželjan što sve identitet jest i što sve nije, neka čita ovu znatiželjnu knjigu.

A za kraj mogu vam samo kazati kako identiteta nema nit će ga biti. Dakako, to nije povod za identitetsku krizu. Upravo suprotno, identitetske odrednice suvišne su za svaku ljudskost.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Zakon džungle u režiji ljudi gazi preko mrtvih
  • Ja sam da se širi kulturni, a ne vojni prostor
  • Nedovršenost ružnoga svijeta
  • Nije smrt neprijateljica života, već suputnica
  • P(r)opis stanovništva: il’ si Hrvat il’ si Srbin!
  • Odrekao bih se nacionalnosti zarad čovjeka
  • Srebrenica – između zahtjeva politike i vlastite savjesti
  • Anja Šimpraga – korak naprijed za kninsku građansku kulturu
  • Profit je slijep za sadržaj i opseg dostojanstvenog društva
  • Zar HDZ stvarno nema boljeg kandidata od Davora Filipovića?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: IZVJESNA ZAJEDNICA Tagged With: Andrej Šimić, Hrvati, identitet, Izvjesna zajednica, Srbi, tragovi

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT