autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Goranka Lalić Novak: ”RH mora poštivati međunarodne obaveze”

Autor: Helena Puljiz / 26.09.2015. Leave a Comment

Goranka Lalić Novak Foto: IJU

Goranka Lalić Novak
Foto: IJU

Izbjeglička kriza, mađarska gradnja graničnog zida, hrvatsko otvaranje granica za izbjeglice, slovensko nećkanje i neujednačen odgovor zemalja Europske unije na masovan priljev izbjeglih na južne granice Unije, otvorili su niz pravno-političkih pitanja na koje smo odgovore pokušali dobiti od dr. Goranke Lalić Novak, docentice na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu. U intervjuu za tportal dr. Lalić Novak, autorica knjige ”Razvoj sustava azila u Hrvatskoj” i brojnih stručnih članaka na temu migracija i azila, smatra kako će Mađarska i Hrvatska i dalje biti važne točke ulaska u EU i odgovara na pitanja je li Hrvatska, s međunarodnopravnog gledišta postupila ispravno kad je otvorila granične prijelaze za ljude koji masovno bježe pred ratnim strahotama, može li vojska na granicama biti odgovor na izbjegličku krizu, krši li Mađarska međunarodne ugovore i europske propise gradnjom zida i bacanjem suzavca na izbjeglice i, između ostaloga, postoji li uopće europska politika prema izbjeglicama

Pristup izbjeglica zaštiti i pomoć drugih država jedan je od temeljnih standarda međunarodnopravnog izbjegličkog sustava. Pristup teritoriju na kojem bi izbjeglice trebale biti zaštićene od proganjanja očito je ograničen pravom država na kontrolu ulaska, boravka i protjerivanja stranih državljana na svojem teritoriju, no ne u apsolutnom smislu budući da postoje brojne međunarodne i europske pravne obveze u pogledu zaštite temeljnih ljudskih prava

Je li Hrvatska ispravno postupila kad je odlučila otvoriti granične prijelaze za izbjeglice?

Pristup izbjeglica zaštiti i pomoć drugih država jedan je od temeljnih standarda međunarodnopravnog izbjegličkog sustava. Pristup teritoriju na kojem bi izbjeglice trebale biti zaštićene od proganjanja očito je ograničen pravom država na kontrolu ulaska, boravka i protjerivanja stranih državljana na svojem teritoriju, no ne u apsolutnom smislu budući da postoje brojne međunarodne i europske pravne obveze u pogledu zaštite temeljnih ljudskih prava. Također, potrebno je voditi računa o posljedicama onemogućavanja pristupa teritoriju izbjeglicama – to može voditi kršenju načela zabrane vraćanja (non-refoulement). To je načelo dio međunarodnog običajnog prava te jedno od najvažnijih načela UN Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine.

Prema tom načelu nijedna država ugovornica ne smije protjerati ili vratiti izbjeglicu na granicu teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja. Iznimka je predviđena samo za izbjeglicu kojeg se opravdano smatra opasnim po sigurnost zemlje ili koji, nakon što je pravomoćno osuđen za posebno težak zločin, predstavlja opasnost po društvo te zemlje.

Osim međunarodnim pravom, načelo zabrane vraćanja zaštićeno je i pravom EU-a. I Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava zabranjuje u čl. 3 mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje što se odnosi i na izručivanje i protjerivanje osoba kojima prijeti takvo postupanje. Odbijanje prihvata izbjeglica u tom smislu protivno je međunarodnim i europskim standardima.

Nijedna država ugovornica ne smije protjerati ili vratiti izbjeglicu na granicu teritorija gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih, nacionalnih razloga, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja. Iznimka je predviđena samo za izbjeglicu kojeg se opravdano smatra opasnim po sigurnost zemlje ili koji, nakon što je pravomoćno osuđen za posebno težak zločin, predstavlja opasnost po društvo te zemlje

Kako komentirate odluku da se izbjeglice pristigli u izbjegličkom valu u Hrvatsku ne registriraju premda to predviđa Dublinska uredba? Kako komentirate ranije odluke Grčke i Mađarske da to također ne čine?

Sustav za uspoređivanje otisaka prstiju tražitelja azila i neregularnih migranata – Eurodac – uspostavljen je u svrhu određivanja države članice koje je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj državi članici. Baza Eurodac omogućuju državama da ustanove je li osoba ranije zatražila azil u drugoj državi članici. To u praksi znači da će država članica u kojoj osoba podnese zahtjev za azilom uzeti otiske prstiju i unijeti ih u Eurodac kako bi se utvrdilo je li ta osoba već podnijela zahtjev za azilom u nekoj državi članici. Ako je osoba u neregularnom boravku u zemlji, i u tom slučaju se njezini otisci prstiju mogu poslati u Eurodac kako bi se vidjelo je li možda već negdje zatražila azil.

Tzv. dublinski sustav odnosi se na određivanje države članice koja će biti odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azilom po određenoj hijerarhiji kriterija postojanje članova obitelji, rođaka ili članova drugih rodbinskih odnosa tražitelja azila u nekoj članici, postojanje novije dozvole boravka ili vize te zakonit ili nezakonit ulazak na teritorij jedne od država članica. Ako se radi o tražitelju azila koji je neregularno ušao na teritorij EU-a, za razmatranje zahtjeva bit će odgovorna ona država članica u koju je na taj način ušao, no samo u razdoblju od 12 mjeseci od neregularnog prijelaza granice. Budući da na područje EU-a sada izbjeglice dolaze masovno, upitno je možemo li govoriti o funkcioniranju dublinskog sustava u praksi. Sada se izbjeglice koji pristižu u Hrvatsku registriraju, ali ne znam uzimaju li im se otisci prstiju.

Goranka Lalić Novak Foto: Jovica Drobnjak - Novosti

Goranka Lalić Novak
Foto: Jovica Drobnjak – Novosti

Treba li vojsku slati na granice kako bismo se zaštitili od izbjegličkog vala, u što je uvjerena predsjednica Republike?

Ne vjerujem da bi vojska mogla spriječiti migracijska kretanja, osobito ako su masovnija, a bez uporabe sile. Granica Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom duga je gotovo 1.400 kilometara pa ne vjerujem da je moguće i logistički vojskom zaštititi granicu. S druge strane, odbijanje ulaska izbjeglicama, kao što sam već rekla nije u skladu s međunarodnim i europskim standardima budući da je omogućavanje pristupa teritoriju jedan od preduvjeta za funkcioniranje izbjegličkog sustava u praksi. Naravno, temeljno je pitanje želimo li biti država koja oružjem brani ulazak ljudima koji traže zaštitu i tko će snositi odgovornost ako dođe do incidenata sa smrtnim posljedicama.

Je li u skladu s europskim propisima slati vojsku na granice kako bi se spriječilo potencijalne tražitelje azila (izbjeglice) da uđu u zemlju odnosno na teritorij Europske unije?

 Ne vjerujem da bi vojska mogla spriječiti migracijska kretanja, osobito ako su masovnija, a bez uporabe sile. Granica Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom duga je gotovo 1.400 kilometara pa ne vjerujem da je moguće i logistički vojskom zaštititi granicu. S druge strane, odbijanje ulaska izbjeglicama, kao što sam već rekla nije u skladu s međunarodnim i europskim standardima budući da je omogućavanje pristupa teritoriju jedan od preduvjeta za funkcioniranje izbjegličkog sustava u praksi. Naravno, temeljno je pitanje želimo li biti država koja oružjem brani ulazak ljudima koji traže zaštitu i tko će snositi odgovornost ako dođe do incidenata sa smrtnim posljedicama

Iako države imaju pravo kontrole svojih vanjskih granica i upravljanja migracijskim kretanjima, to je pravo ograničeno međunarodnim i europskim standardima i obvezama u pogledu zaštite ljudskih prava. To uključuje i omogućavanje pristupa sustavu azila, što uključuje i pristup teritoriju, i dio je prava na azil kako je ono definirano temeljnim pravnim dokumentima EU-a.

Kako komentirate ponašanje Mađarske i gradnju zidova prema Srbiji i Hrvatskoj te postavljanje čeličnih vrata na granične prijelaze? Je li to u skladu s pravnim standardima?

Kao što sam već rekla, države imaju pravo nadzora svojih vanjskih granica, no to pravo nije apsolutno budući da države imaju pravne obveze, uključujući i osiguravanje pristupa izbjegličkoj zaštiti. Ne može se preuzetim međunarodnim i europskim obavezama pristupati selektivno odnosno pridržavati ih se kada to zemlji odgovara, a od njih odustati kada joj to ne odgovara. Naravno, postoje i neki civilizacijski standardi koji zasigurno ne uključuju korištenje fizičkih barijera i gole prinude protiv ljudi kojima je potrebno pružiti utočište.

Je li Mađarska prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima? Krši li tu konvenciju Slovenija kad zatvara svoju granicu za izbjeglice, potencijalne tražitelje azila?

Europskom konvencijom zabranjeno je mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, a uključuje i izručivanje i protjerivanje osoba kojima prijeti takvo postupanje. Također je (Protokolom br. 4) zabranjeno grupno protjerivanje stranaca, a prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava protjerivanje se može smatrati kolektivnim ako svaki pojedinačni slučaj nije individualno i objektivno ispitan i razmotren.

Ne može se preuzetim međunarodnim i europskim obavezama pristupati selektivno odnosno pridržavati ih se kada to zemlji odgovara, a od njih odustati kada joj to ne odgovara. Naravno, postoje i neki civilizacijski standardi koji zasigurno ne uključuju korištenje fizičkih barijera i gole prinude protiv ljudi kojima je potrebno pružiti utočište

Mađarska, kako pokazuju i pravne analize mađarskih nevladinih organizacija, u svojem novom azilnom zakonodavstvu i praksi krši brojne međunarodne i europske pravne obveze: načelo zabrane vraćanja, obvezu da svim izbjeglicama omogući pristup teritoriju i postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa, obvezu provedbe pravičnog postupka utvrđivanja izbjegličkog statusa, i drugo. U slučaju da se Slovenija odluči za ”mađarski pristup”, slična kršenja međunarodnih i europskih obveza doći će u obzir i za tu zemlju.

Postoji li uopće europska politika prema emigrantima odnosno izbjeglicama? Kako komentirate ponašanje administracije u Bruxellesu u donosu na problem koji Južna i Srednja Europa imaju sada kad je riječ o izbjeglicama?

EU posljednjih godina zauzima jasan stav u pogledu migracija, s posebnim naglaskom na sprečavanje neregularnih migracija i vraćanje neregularnih emigranata. Brojne mjere koriste se za odvraćanje emigranata i tražitelja azila od dolaska na teritorij EU-a – od vizne politike, zabrane ulaska, readimisijskih sporazuma, sankcioniranja prijevoznika i kažnjavanja pomagača itd. Sve te mjere utječu i na ostvarivanje prava na azil.

Teret za zbrinjavanje izbjeglica prebacuje se na države na vanjskoj granici EU-a koje vrlo često nemaju kapaciteta za djelotvoran i pravičan pristup ovom problemu. U slučajevima ovakvog masovnog dolaska izbjeglica, EU bi trebao osigurati barem minimalne standarde prihvata do stvaranja uvjeta za dugotrajno rješenje statusa takvih osoba, na načelima solidarnosti među državama i podjele tereta.

Goranka Lalić Novak Foto: Unizg

Goranka Lalić Novak
Foto: Unizg

Treba li se otvoriti koridor za izbjeglice u Europi?

Svim izbjeglicama nužno je pružiti pristup zaštiti. Otvaranje eventualnih koridora stvar je političke volje država članica EU-a.

Kako tumačite odredbe prema kojima se azil ne može zatražiti u veleposlanstvima država EU-a nego izbjegli moraju doći na granicu odnosno teritorij države u kojoj žele tražiti azil?

U pravilu, osoba se mora nalaziti izvan države svog državljanstva da bi mogla zatražiti međunarodnu zaštitu. Iako naizgled očit, uvjet da se osoba nalazi izvan države svojeg državljanstva često nije ispunjen: većina izbjeglica ostaje unutar granica svoje države podrijetla, pa se radi o raseljenim osobama. Većina izbjeglica će utočište pronaći u susjednim zemljama, no Konvencija o statusu izbjeglica ne zahtijeva da osoba zatraži azil u susjednoj državi, niti u prvoj državi u kojoj se zatekne nakon napuštanja države državljanstva. Što se tiče mogućnosti traženja zaštite u veleposlanstvima, države u pravilu to ne omogućavaju, iako bi takav pristup zapravo omogućio legalan ulazak u zemlju.

Mađarska, kako pokazuju i pravne analize mađarskih nevladinih organizacija, u svojem novom azilnom zakonodavstvu i praksi krši brojne međunarodne i europske pravne obveze: načelo zabrane vraćanja, obvezu da svim izbjeglicama omogući pristup teritoriju i postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa, obvezu provedbe pravičnog postupka utvrđivanja izbjegličkog statusa, i drugo. U slučaju da se Slovenija odluči za ”mađarski pristup”, slična kršenja međunarodnih i europskih obveza doći će u obzir i za tu zemlju

Očekujete li da će i ubuduće migracijska ruta prema zapadnim zemljama Unije ići preko Hrvatske ili će ipak izbjeglice i dalje pokušavati ulaziti u Schengenski prostor preko Mađarske?

Migracijske rute često se mijenjaju, ovisno o situaciji na terenu. Moje je mišljenje da će rute preko Mađarske i Hrvatske i nadalje predstavljati važne točke ulaska u EU.

Koji je najizgledniji scenarij raspleta ove izbjegličke krize?

Teško je predvidjeti rasplet s obzirom na stanje u Siriji i drugim ratom zahvaćenim dijelovima svijeta. Pristup EU-u će vjerojatno ići prema raspodjeli tereta i novim kvotama za zbrinjavanje izbjeglica.

(Prenosimo s tportala).

Još tekstova ovog autora:

  • Je li Plenković vjerodostojan kad skriva podatke o imovini?
  • Karamarku je odzvonilo, ali kako opozvati ovakvu opoziciju
  • Klemm i Glogoški nisu izborili baš ništa
  • Vuk Brkić bi Karamarka mogao pojesti za doručak
  • Karamarka samo mostić priječi od preuzimanja apsolutne vlasti
  • Imenovanje Hasanbegovića i Crnoje gura nas u kaos
  • Glasnogovornik predsjednice Republike mora otići
  • Veliki Hrvati ne vjeruju u Hrvatsku
  • Milanovićev put u nepoznato
  • Druže Franjo, mi ti se kunemo…

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: INTERVJU Tagged With: ''U ime obitelji'', azil, boravak, Dublinska uredba, Eurodac, Europska unija, Goranka Lalić Novak, granice, Helena Puljiz, Hrvatska, intervju tjedna, izbjeglička kriza, izbjgelice, ljudska prava, mađarska, migracija, migracijska ruta, neregularna migracija, UN Konvencija, vojska

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT