Hoće li netko kazneno odgovarati za cijepljenje preko reda?

U medijima se proteklih dana intenzivirala rasprava o tome ima li osnova za kaznenu, disciplinsku i moralnu odgovornost onih koji su cijepili druge preko reda, onih koji su posredovali u tome, kao i onih koji su preko reda primili cjepivo.

Situaciju treba shvatiti ozbiljno, ljudi svaki dan umiru od Covida-19 ili se bore za život na respiratorima, a sve više je poznatih imena na popisu onih koji prema planu nisu još trebali biti cijepljeni.

Neki čak ovdje govore i do četiri tisuće osoba, a imajući u vidu da je tek pedesetak tisuća dosad cijepljenih osoba u Hrvatskoj, stvara se dojam da postoji neka privilegirana klasa koja je oduzela cjepivo onima kojima je potrebnije.

Kao i kad se govorilo o potencijalnoj kaznenoj odgovornost u obnovi porušenih objekata na Baniji, javila su se oprečna mišljenja jer odgovor ni ovdje zapravo ne može biti jednoznačan.

Teško je pojednostaviti kompleksni pravni odgovor, koji zavisi od činjenica slučaja.

Za razliku od kriminala u poslijeratnoj obnovi, ovdje se još situacija može popraviti jer smo tek na početku cijepljenja. Zato je u ovom trenutku ključno osigurati visoku razinu odgovornosti i transparentnosti kako se ovakvi incidenti više ne bi događali te da se cjepivo protiv Covida-19 osigura onima kojima je najpotrebnije.

Neki čak ovdje govore i do četiri tisuće osoba, a imajući u vidu da je tek pedesetak tisuća dosad cijepljenih osoba u Hrvatskoj, stvara se dojam da postoji neka privilegirana klasa koja je oduzela cjepivo onima kojima je potrebnije

Proteklih godina je USKOK u više navrata imao posla s korupcijom u vezi s listama čekanja za pojedine preglede i operacije u hrvatskim bolnicama. Nekolicina korumpiranih medicinskih sestara i liječnika, kao i posrednika, su u tim predmetima dobili i zatvorske kazne.

Neki će reći da je cijepljenje protiv Covida-19 preko reda puno banalnija stvar od operacije srca preko reda.

Međutim, oni koji piju imunosupresivne lijekove kako im tijelo ne bi odbacilo transplantirano srce, jetru ili bubreg se s time ne bi složili. Ne bi se s time složili niti obitelji onih koji su u proteklih mjesec dana izdahnuli na respiratoru u COVID bolnici, kao ni oni koji su preživjeli, ali još uvijek osjećaju zdravstvene posljedice.

Ipak, ako do nje dođe, kaznenopravna reakcija bi u ovim slučajevima trebala biti blaga i svrhovita.

Kod cijepljenja, liječnik ima ulogu odgovorne osobe kojoj je povjerena ovlast da cijepi prema Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj (u nastavku: Plan cijepljenja).

Plan cijepljenja je predvidio tri faze cijepljenja. U prvoj fazi, u kojoj su se dogodila sporna cijepljenja preko reda, bilo je predviđeno ”ciljano cijepljenje rizičnih i prioritetnih skupina u kolektivima (radnika u zdravstvu, korisnika i radnika pružatelja usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi)”.

Također, Plan cijepljenja je predvidio i naputke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o tome koga treba cijepiti. To znači da u iznimnoj situaciji viška cjepiva liječnik je morao tražiti naputak od HZJZ-a o tome što učiniti s njime, a u slučaju da takvog naputka nema, slijediti opći Plan cijepljenja – dakle cijepiti one koji se trebaju cijepiti u trenutnoj fazi.

Teško je zamisliti da liječnik suočen s viškom cjepiva u otvorenoj bočici nije mogao pronaći drugog radnika u zdravstvu da ga cijepi kada on i sam radi u zdravstvenoj ustanovi.

A još teže je govoriti o ”višku” cjepiva u situaciji kada cjepiva nema. Ali eto, i to je moguće.

Međutim, liječnik kao odgovorna osoba za cijepljenje može i zloupotrijebiti tu ovlast te pogodovati nekome da se okoristi cijepljenjem protiv Covida-19 preko reda.

Prema Kaznenom zakonu, ”službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina”.

Ako pak liječnik odnese cjepivo i cijepi svoje ukućane, on čini kazneno djelo pronevjere, za koje je također propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Neki smatraju da Plan cijepljenja nije obvezujući dokument i da zbog toga ne možemo govoriti o kaznenoj odgovornosti.

Međutim, Plan cijepljenja je usvojen Zaključkom Vlade Republike Hrvatske na sjednici od 23. prosinca 2020. Pritom je izričito istaknuto da su za njegovu provedbu osigurana sredstva u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Jasno je da cjepivo i cijepljenje košta, kao i to da vrijedi mnogo više od iznosa koji je izdvojen u tu svrhu jer smo manjku (a ne u višku) cjepiva.

Situaciju treba shvatiti ozbiljno, ljudi svaki dan umiru od Covida-19 ili se bore za život na respiratorima, a sve više je poznatih imena na popisu onih koji prema planu nisu još trebali biti cijepljeni

Kako piše u Zaključku, za provedbu Plana cijepljenja ”zadužuju se Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo”.

To znači da kad liječnik dobije određenu količinu cjepiva, on ne raspolaže njime slobodno nego mora slijediti Plan cijepljenja i naputke HZJZ-a. Ako namjerno pogoduje drugoj osobi na način da ju cijepi u trenutku kada ta osoba ne bi trebala biti cijepljena, čini zlouporabu svoje ovlasti.

Postoje mišljenja i da se od Plana cijepljenja već odstupilo kada su se cijepili visoki državni dužnosnici.

Međutim, iako cijepljenje visokih državnih dužnosnika nije bilo izričito predviđeno tim dokumentom, ipak njih se može opravdati podvođenjem pod ”kampanju promicanja cijepljenja” koja se spominje u tom dokumentu, kao i pojedine specijalne pilot akcije cijepljenja, o čemu su donesene posebne odluke i upute.

Njih se može i treba kritički propitivati – je li trebalo donijeti odluku da se cijepe, na primjer, djelatnici zračne luke – ali u tim slučajevima nema osnova za kaznenu odgovornost.

Ni u jednom trenutku nije se spominjala diskrecija liječnika prilikom cijepljenja putem viška cjepiva – ”da se ne baci” – dok mediji nisu otkrili da su se neki cijepili preko reda, a što izaziva sumnje u zlouporabe.

Osim toga i predstavnici HZJZ-a su priznali da novoobjavljeni naputak HZJZ-a o postupanju s viškom cjepiva ne mijenja Plan cijepljenja jer je u iznimnoj situaciji otvorene bočice cjepiva i dosad trebalo cijepiti ljude iz iste ili najbliže prioritetne kategorije.

Ako je netko cijepljen preko reda jer mu je ta mogućnost ponuđena, nema kaznene odgovornosti.

Međutim, ako je netko baš tražio od liječnika cijepljenje protiv Covida-19 namjerno preko reda ostvario bi obilježja poticanja na zlouporabu službenog položaja ili ovlasti, ali bi i u tom slučaju trebao biti oslobođen od kaznene odgovornosti ako se iz bilo kojeg razloga smatrao prioritetnom kategorijom.

I liječnika bi se u situaciji da je cijepio neku drugu osobu, a koja bi potpala pod neku od prioritetnih kategorija, trebalo osloboditi kaznene odgovornosti – utvrđenjem da se radi o tzv. beznačajnom djelu (de minimis non curat praetor).

Oni koji bi trebali odgovarati su oni koji su pogodovali pojedinim osobama kod cijepljenja isključivo na temelju veza i poznanstva, bez ijednog drugog kriterija.

Ovisno o činjenicama slučaja cijepljenja preko reda, dolaze u obzir i druga kaznena djela – za koja mogu odgovarati posrednici (trgovanje utjecajem za koje je propisana ista kazna), davatelji mita (od 1 do 8 godina zatvora) i primatelji mita (od 1 do 10 godina zatvora).

Ova kaznena djela su u nadležnosti USKOK-a. Kod davanja i primanja mita ne možemo govoriti o iznimkama od kaznene odgovornosti poput beznačajnog djela jer po Kaznenom zakonu mito postoji bez obzira na vrijednost.

Ipak, za očekivati je da USKOK ovdje neće imati posla, ali bi mogao DORH reagirati. Premda je zlouporaba položaja i ovlasti kazneno djelo u nadležnosti USKOK-a, on nije nadležan kada ovo kazneno djelo čini odgovorna osoba poput liječnika, a nije nadležan ni za pronevjeru.

Zato DORH može kod ovih kaznenih djela primjenom tzv. načela svrhovitosti uvjetno odgoditi ili odustati od kaznenog progona ako počinitelj izvrši uplatu ”određene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe”.

Kao i kad se govorilo o potencijalnoj kaznenoj odgovornost u obnovi porušenih objekata na Baniji, javila su se oprečna mišljenja jer odgovor ni ovdje zapravo ne može biti jednoznačan

Dakle, ako bi osoba koja je sudjelovala u cijepljenju preko reda izrazila kajanje donacijom npr. za akciju ”Hrvatska protiv koronavirusa” ili za ”COVID bolnicu” – DORH bi to morao uzeti u obzir i ne poduzeti kazneni progon u takvom slučaju.

Svakako bi se ovom temom trebala pozabaviti Hrvatska liječnička komora (HLK) i po potrebi pokrenuti disciplinske postupke protiv određenih liječnika za cijepljenje preko reda.

Osim tijela HLK-a i ministra zdravstva, disciplinski postupak protiv liječnika može inicirati svatko tko ima pravni interes, na primjer, osobe koje su prioritetne prema Planu cijepljenja ako je prije njih cijepljen netko tko je nižeg prioriteta.

Sve u svemu, među onima koji su sudjelovali u cijepljenju protiv Covida-19 preko reda možda na kraju nitko neće kazneno odgovarati, premda bi bilo dobro da DORH ispita i poduzme neke radnje kako bi se poslala poruka da se korupcija u zdravstvu ne tolerira.

Sama prijetnja kaznenim sankcijama osigurava snažnije djelovanje sustava odgovornosti na nekim drugim razinama, poglavito u sferi disciplinske i moralne odgovornosti.

Društvena osuda za one koji su (se) cijepili preko reda je sama po sebi možda za njih i najveća sankcija. A koga peče savjest neka donira.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Trgovanje ljudima – moderni oblik ropstva u brojkama
• Bizarni izazovi na TikToku za mnogu djecu su i smrtonosni
• Pravo na pobačaj na prekretnici
• Putin i stranka prevaranata i lopova su neprijatelji mira
• Trideset godina izgradnje sustava ljudskih prava u RH
• Pitanja prava na hrvatsko državljanstvo
• Što moramo naučiti iz smrti Madine Hosseini
• Odabir predsjednika Vrhovnog suda slika je našeg pravosuđa
• Kaznena odgovornost u obnovi porušenih objekata na Baniji

» Svi tekstovi ovog autora