autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Hoćemo li ikada spoznati ”istinu” o Stepincu?

Autor: Anna Maria Grünfelder / 20.07.2016. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderCijelu? Istinu? O pokojnome nadbiskupu Alojziju Stepincu, jednoj od zacijelo najspornijih ličnosti iz povijesti Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu i neposrednom poraću, postoji obilje istraživanja različite kvalitete, neke i recentnijeg datuma, postoje zbirke njegovih propovijedi, poruka, govora (Juraj Batelja, Juraj Batelja – Celestin Tomić).

Povijest zasnovanu na izvorima iz Arhiva Nadbiskupije zagrebačke, napisao je Jure Krišto (Jure Krišto, Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945., Zagreb, 1998.). Prvi svezak sadrži Krištove teze, a drugi korištene dokumente. Kao Ariadninu nit kroz arhivsku građu Krišto je izabrao obranu nadbiskupa od optužbi komunističkih jugoslavenskih, odnosno srpskih povjesničara (J. Krišto, nav. dj. 12, 13) zbog Stepinčeva odnosa prema NDH, prema ustaškoj vladavini i njezinim zločinima.

Jure Krišto naglasio je da sebe smatra ”angažiranim povjesničarom” koji istražuje ne radi istraživanja samog po sebi, nego u službi potrebe koja se nameće zbog dnevnopolitičkih (u najširem smislu) razloga.

Ni u jednoj zbirci nema napomene o tome je li objavljen potpuni pisani fond ili se radi o izboru i ako je tako, kojim se izbornim kriterijima i načelima urednik vodio.

Možda će sada, kad je službeno ustoličena komisija o Stepincu i kad su se dvije strane dogovorile o metodi rada, biti jasno u kojem je opsegu Stepinčeva pisana ostavština već objavljena i dostupna istraživanju, odnosno kada će to biti (usput rečeno, dvije strane su se dogovorile o tome da će raditi ”strogo znanstveno, i da će sve dokumente kontekstualizirati, da će se držati samo dokumenata iz odnosnog razdoblja”

Možda će sada, kad je službeno ustoličena komisija o Stepincu i kad su se dvije strane dogovorile o metodi rada, biti jasno u kojem je opsegu Stepinčeva pisana ostavština već objavljena i dostupna istraživanju, odnosno kada će to biti (usput rečeno, dvije strane su se dogovorile o tome da će raditi ”strogo znanstveno, i da će sve dokumente kontekstualizirati, da će se držati samo dokumenata iz odnosnog razdoblja”.

Smije li se iz tog dogovora zaključiti da se do sada ipak nije radilo ”strogo znanstveno”?

No, ako se netko ”drznuo” sumnjati upravo u to, sručio se na njega bijes autoriteta koji su se osjećali pogođenima kritikom nekog ”nikogovića”).

Možda će komisija iznjedriti spoznaju crkvenih autoriteta da je vrijeme otvoriti arhive do kraja i učiniti dostupnim sve dokumente – ali će se čak i u tom slučaju povjesničar okaniti ocjene da zna ”cijelu” istinu.

Teoretski postoji mogućnost da se i ubuduće još pojave do sada nepoznati dokumenti i da njihov sadržaj ”izokrene” sve što smo do sada znali.

Ne samo teoretski – utvrdila sam da fond u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, sign. MPB-B, fond br. 218) nije bio iskorišten.

Dakle, oprez; cjelovita će spoznaja biti na kraju vremena i svijeta. Tek tada ćemo znati istinu. Što nam je sada ”istina” (stari rimski skeptik Pilat imao je pravo pitajući ”Što je istina”!), tko joj postavlja kriterije?

Ne može se reći da je ono što je do sada poznato o držanju nadbiskupa Stepinca u vrijeme NDH ”cjelovito znanje”, ni da je bezuvjetno ”istina”. Historiografska djela o Stepincu – a Jure Krišto je karakterističan primjer – pokazuju instrumentaliziranje dokumenata – kao da krči put kroz gustiš proturječnih podataka, a staza mora biti ravna, pregledna, bez krivine: nalaz iz dokumenata ispadne tako ”sravnan”, uređen, pregledan, jer je čitač izvora izravnao sve krivine, izgladio sve šiljke – izbacio sve što se ne da upregnuti u nametnuti kalup.

Štogod komisija iznjedri – to jamačno neće biti ni ”cjelovit” rezultat, ni ”cjelovita istina”. A ”svet” bi nadbiskup bio kad bi se pokazalo da se u teškim trenucima sa svojim skromnim mogućnostima trudio udovoljiti svojem poslanju. Ocjena, pak, o tome je li udovoljio svojem poslanju ne pripada nikom drugom nego Bogu-sucu

Primjer (samo jedan, ima ih napretek): u izdanjima Stepinčevih propovijedi, okružnica i pisanih poruka izjave kao ova (u propovijedi na svetkovinu Krista Kralja 1943.godine) ”Pred Bogom nema ni rasa ni nacionalnosti, jer je svaka osoba po slici i prilici Božjoj“, i zatim u istoj propovijedi tvrdnja da su ”Židovi (su) naša nesreća”.

Mogla bih se zapitati jesu li urednici izdanja propovijedi namjerno ostavili u knjizi ovaj odlomak ili nisu u njemu uočili ništa neprimjereno?

Takvih izjava, naime, nisam pronašla samo u Stepinca, nego i u još jednog od jugoslavenskih biskupa koji su trebali zauzeti stav prema nacističkom progonu Židova – kod ljubljanskog biskupa dr. Grigorija Rožmana (on je kao student bio na glasu kao jedan od najinteligentnijih glava).

Argumenti kojima katolički hagiografi odbacuju insinuacije da je nadbiskup Stepinac ”simpatizirao” ili ”surađivao” s ustaškim režimom ne oskudijevaju banalnošću: ”Nadbiskup Stepinac nije bio omiljen kod Poglavnika Pavelića”,odnosno ”kod ustaške vlade”, tvrde oni – kao da je dokaz kvalitete biskupa biti ”omiljen”.

Antagonizam između Poglavnika, odnosno ustaša i nadbiskupa, te nekih – nekih! – svećenika dokazan je, ali oni koji barataju tim argumentom prešućuju razlog tome: Stepinčeve intervencije za spas progonjenih osoba nisu, naime, bile prioritetan razlog. Pavelić je prema Stepincu – kao i prema većini jugoslavenskih biskupa – gajio antipatiju zato što je Stepinca i većinu biskupa smatrao ”nepopravljivim panslavistima” i ”jugoslavenskim unitaristima” te zato što je Stepinac bio pripadnik Solunskog korpusa.

Dakle, oprez; cjelovita će spoznaja biti na kraju vremena i svijeta. Tek tada ćemo znati istinu. Što nam je sada ”istina” (stari rimski skeptik Pilat imao je pravo pitajući ”Što je istina”!), tko joj postavlja kriterije?

Katolički hagiografi ne spominju taj – najvažniji – razlog. Čitatelji Stepinčevih poruka iščitavaju iz njih različite naglaske i zato što je ocjena o njegovoj ličnosti u mnogočemu povezana sa svačijim individualnim odnosom prema Titu i Titovoj Jugoslaviji.

”Cijela” istina je isto tako iluzorna kao i ”istina”. Nadbiskup je bio jednostavan, ali zato ne i jednostran, nego – kao svaka osoba – čovjek s mnogo potencijala i značajki.

Tko bi sa sigurnošću mogao reći da je ”pravi” Stepinac bio onaj koji se zalagao za progonjene – i Srbe i Židove, navodno i za komuniste, iako sam i o tom pitanju čula pregršt suprotnih stajališta. Znamo da je u vrijeme studija u Rimu ”upijao” antikomunizam i stekao gotovo fizičku odbojnost prema komunistima.

Je li ”pravi” Stepinac onaj kojem su se ”događale” nepromišljene izjave pune popularnih antisemitskih predrasuda i stereotipa o Srbima, pravoslavcima, komunistima – ili je pravi onaj koji je svoje stado podsjećao da su svi jednaki pred Bogom?

Vjerujem da mogu odgonetnuti što je Papa mislio svojom najavom da je ”nadbiskup Stepinac već sada svet”: svet je svatko tko to želi biti i svoje nastojanje potvrđuje svojim životom. Svet je svaki takav, iako i dalje ostaje grešan: ”Simul iustus et peccator”, kaže apostol Pavao u svom pismu Rimljanima, Rim 4, 7. Time karakterizira paradoksalnu egzistenciju čovjeka pred Bogom.

Komisija katoličkih i pravoslavnih biskupa neka radi i neka rezultat ostane ”otvorenim” sve do okončanja, jer Papina tvrdnja ima drugačiji, teološki, a ne biografski-historiografski kontekst.

Sastav komisije nameće neka pitanja: Zašto sudjeluju samo hrvatski povjesničari? Zašto u srpskom dijelu komisije nema povjesničara poput Milana Koljanina (iz Instituta za savremenu istoriju, Beograd), dokazanog stručnjaka za povijest NDH?

Čitatelji Stepinčevih poruka iščitavaju iz njih različite naglaske i zato što je ocjena o njegovoj ličnosti u mnogočemu povezana sa svačijim individualnim odnosom prema Titu i Titovoj Jugoslaviji

Nejasnoće i nedoumice prate početak rada komisije, barem za zainteresirane pratioce događaja. Iako su se biskupi trudili uvjeriti javnost kako je sastanak protekao u ”prijateljskom ozračju”, rijetko tko se mogao oteti dojmu da su to ”riječi, riječi, riječi“, ili ”djetetovo pjevanje u mračnoj šumi”.

Od biskupa se može očekivati kulturno ophođenje s neistomišljenicima. Razilaženja u stavovima jamačno će ostati, što ne mora biti prepreka prijateljskoj komunikaciji.

Štogod komisija iznjedri – to jamačno neće biti ni ”cjelovit” rezultat, ni ”cjelovita istina”. A ”svet” bi nadbiskup bio kad bi se pokazalo da se u teškim trenucima sa svojim skromnim mogućnostima trudio udovoljiti svojem poslanju. Ocjena, pak, o tome je li udovoljio svojem poslanju ne pripada nikom drugom nego Bogu-sucu.

Još tekstova ovog autora:

  • Ukrajina ipak ostavljena i osamljena: Tko uči iz povijesti?
  • Dvoumice zbog autokritike jednog pape na pragu smrti
  • Seksualna zloporaba djece od strane crkvenih službenika
  • Iskrivljena menadžerska etika i bijeg iz fotelje u fotelju
  • Dileme oko dopuštanja potpomognutog samoubojstva
  • Yes, We care
  • Kako glasači padaju na ”karizmatike”
  • Trajno zabraniti skup u Bleiburgu jer Austrija neće fašizam
  • Pandemija hara bez obzira na protivnike – antivaksere
  • Gospodo biskupi, pušete u isti rog s antivakserima!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Anna Maria Gruenfelder, Beograd, Celestin Tomić, Grigorij Rožman, Juraj Batelja, Jure Krišto, Katolička crkva, Milan Koljanin, NDH, Nezavisna Država Hrvatska, Stepinac

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT