autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Hommage jednom klasiku

Autor: Željko Ivanković / 11.12.2014. Leave a Comment

J Moltmann teologija OLektiraZoran Grozdanov (ur.): Teologija: silazak u vražje krugove smrti: o četrdesetoj obljetnici Raspetog Boga, Ex libris, Rijeka, 2014.

 

Čak i neteolozi, u kakve i sam spadam, znaju za Moltmanna i barem dvije njegove kapitalne knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1972). U nas je obje te knjige za riječki Ex libris preveo Željko Pavić. Isti je izdavač 2007. objavio i zbornik u čast Jürgena Moltmanna Bog pred križem, a 2014. pojavio se zbornik rađen u povodu 40. obljetnice Raspetog Boga.

 

Iza svakog od ovih projekata, kao i inače iza svega što radi Ex libris, urednički stoji Zoran Grozdanov i sâm teolog, koji je osmislio i do kraja izveo i ovaj hommage jednom teološkom klasiku što knjiga Raspeti Bog već odavno jest, premda postoji tek samo skromnih četrdeset teoloških godina. Skromnih, kažem, s obzirom na ovu riječ ”klasik“.

Sjajni tekst Zorana Grozdanova ”Teologija iz konkretnog“ prvi je teološki tekst ovog teologa s kojim se uopće susrećem. Njegova je temeljna vrijednost što je uvelike korespondentan Moltmannovu tekstu i što doista propituje kontekst u kojemu je djelovala ili mogla djelovati naša teologija, kontekstualno, dakle secundum loca et tempora, sukladno vremenu i prostoru na kojemu je mogla, da ne kažem i bila dužna odčitavati svoje vrijeme, ateizma npr. kao mogući joj zadani milieu

 

U novom su zborniku, kažem novom jer bi ovdje ”stari“ bio onaj iz 2007., tekstovi Jürgena Moltmanna i četvorice mladih teologa, svih rođenih dobrano nakon objavljivanja Moltmannove knjige koja je predmetom njihova čitanja, trojice urednika hrvatskoga izdanja Conciliuma: Zorana Grozdanova, urednika i duše ovog projekta; Alena Kristića i Entonija Šeperića, te Branka Sekulića.

 

Moltmannov tekst koji otvara ovu knjigu govori kontekst u kojemu je knjiga Raspeti Bog pisana, te kontekst u kojem je knjiga živjela i proizvodila nove kontekste silazeći u ”vražje krugove smrti“, tj. u nova iskušenja ljudske patnje i traženja na teološki način smislenoga kršćanskoga odgovora na nju.

 

Sjajni tekst Zorana Grozdanova ”Teologija iz konkretnog“ prvi je teološki tekst ovog teologa s kojim se uopće susrećem. Njegova je temeljna vrijednost što je uvelike korespondentan Moltmannovu tekstu i što doista propituje kontekst u kojemu je djelovala ili mogla djelovati naša teologija, kontekstualno, dakle secundum loca et tempora, sukladno vremenu i prostoru na kojemu je mogla, da ne kažem i bila dužna odčitavati svoje vrijeme, ateizma npr. kao mogući joj zadani milieu.

 

Iz ateizma življenu joj marginalizaciju ili bilo koji drugi aspekt kojim bi se odgovorilo izazovu, iz kojega bi se razvijala kontekstualna teologija. Jer, Moltmannova knjiga ili knjige nisu samo teološki, teorijski poticajne, nego su i djelatno poticajne na što posebno ukazuje južnoamerička teologija oslobođenja. No, naš ambijent se bavio teologijom ”čuvanja božanskosti Boga od konkretnih povijesnih zbivanja“, sterilizirajući i Boga, i misao o Bogu, i svaku odgovornu akciju.

 

Tekst Alena Kristića ”Razvoj demokratske političke kulture: religije kao čimbenik političkog oslobođenja?“ upravo pokazuje što je sve teologija mogla činiti ili što danas ima činiti govoreći iz konkretnoga, mijenjajući ili utječući na promjenu političke kulture, ponajprije u smislu oslobađanja religijskog od njegove vulgarne političke instrumentalizacije, kojom se čovjek, unatoč promjeni političke paradigme još uvijek politički porobljava.

Gotovo je obeshrabrujuća spoznaja da je proročanskije, kako bi to rekla teologija, tj. istinskije, autentičnije teološki govorio civil i sociolog religije Željko Mardešić od sve sile hrvatskih katoličkih teologa koji svoj konformizam jednako žive sad u tranziciji kao što su nekoć u ateizmu. Otuda Kristićev govor u povodu Moltmanna ohrabruje

 

Gotovo je obeshrabrujuća spoznaja da je proročanskije, kako bi to rekla teologija, tj. istinskije, autentičnije teološki govorio civil i sociolog religije Željko Mardešić od sve sile hrvatskih katoličkih teologa koji svoj konformizam jednako žive sad u tranziciji kao što su nekoć u ateizmu. Otuda Kristićev govor u povodu Moltmanna ohrabruje.

 

Na istom je kritičkom tragu i tekst Entonija Šeperića ”Vražji krug apatije teološkog diskursa“ kojemu su temeljna polazišta, uz Moltmanna dakako, uvijek inspirativni Metz i Balthasar, te teološki nerijetko zaboravljana epizoda Kristova silaska nad pakao kao moguće inspirativno mjesto teologiji iz ”vražjih krugova smrti“.

 

Naime, trajni bijeg teologije pred konkretnostima čovjekove patnje i stvarao je visokosofisticiranu teologiju udaljenu od konkretnosti svijeta, teologiju za koju s pravom misli Šeperić da je apatičnošću svoga diskursa nastojala ”Boga uščuvati pred septičnošću ljudskog zla i patnje“, a upravo na tim je (osobnim) iskustvima i tim temeljima Moltmann gradio svoju teologiju križa i teologiju nade.

 

Na izazove konkretnog, međutim, teologija je odgovarala i još uvijek odgovara šutnjom i zaboravom. Otuda se i događa da je još uvijek veći problem Crkvi jedna Küngova ili Sobrinova knjiga nego sve patnje tisuća pedofilskih žrtava njezina, tj. katoličkog klera.

Ne dizati spomenik knjizi i autoru, nego odgovorno govoriti o svome vremenu i svome prostoru. Na teologiju iz konkretnog, odgovoriti teologijom iz konkretnog. To je, uza sve drugo, uza sve prigodničarsko, uza sav hommage jednoj knjizi i jednom autoru, jedini pravi odgovor na izazove knjige, na izazove vremena i prostora, na izazove vlastite struke – teološke. Na izazove vlastite moralnosti!

 

I tekst Branka Sekulića ”Krabulja kršćanskog vulgarizma. Etnoreligijanska utvara u suvremenom sekularističkom društvu“ govori o političkoj religiji koja vlada u suvremenim društvima, a koju proizvode različite interesne skupine. Tu i takvu religiju autor naziva – religijanstvom.

 

Tako odčitana politička religija, ustvari, nije ništa drugo nego ”modus operandi pojedinih crkvenih dostojanstvenika“ po kojemu religija postaje ”gramzivi okupator čitavog jednog vrijednosnog sustava“. Čak, moglo bi se reći, vulgarizirajući je jezikom njezinih unutarnjih vulgarizatora, da su crkve i džamije pretvorili u globalne i globalizirajuće brendove visokog profita samo ponešto drukčije od Coca cole ili McDonald’sa, a svoje podanike/vjernike i široku ”potrošačku bazu“.

 

Ne, neka ne zbunjuje to što se praksa ”političke religije“ realizira na etno razini, jer religijanstvo ima itekako razvijen praktično-profitabilni refleks, čak bi se moglo reći zavodljivi eros da svoje krajnje reducirane identitarne odrednice pretvara u uzvišeni credo podanika.

 

Govoriti nekoć iz iskustva brojnih smrti, logora, zarobljeništva… književnost ili teologiju ”ruševina“, kao što su to radili jedan Heinrich Böll ili Jürgen Moltmann, mladi su teolozi našeg prostora, obilježavajući obljetnicu jedne kapitalne teološke knjige, pokazuje to ovaj zbornik, razumijeli na pravi, autentičan način.

 

Ne dizati spomenik knjizi i autoru, nego odgovorno govoriti o svome vremenu i svome prostoru. Na teologiju iz konkretnog, odgovoriti teologijom iz konkretnog. To je, uza sve drugo, uza sve prigodničarsko, uza sav hommage jednoj knjizi i jednom autoru, jedini pravi odgovor na izazove knjige, na izazove vremena i prostora, na izazove vlastite struke – teološke.

 

Na izazove vlastite moralnosti!

Još tekstova ovog autora:

  • Sarajevo – svjetski prvak skandala
  • Zaustavite Reuters
  • Manjina – broj ili status
  • U Mostaru je, od korone, umro SDP
  • Naša Pepeljuga i Stockholmski sindrom
  • Populizam dotiče dno?
  • Ludi carevi
  • Sramoćenje naroda
  • Neke privatne u sveopćoj smrti
  • Zavnobih / ne bih

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Alen Kristić, ateizam, autograf.hr, Bog, Branko Sekulić, Entonije Šeperić, Ex libris, hommage, izdavač, klasik, knjiga, lektira, religija, Rijeka, teologija, vjera, Željko Ivanković, Zoran Grozdanov

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.