autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

I Hrvatska mora kažnjavati ekocid kao teško kazneno djelo

Autor: Sunčana Roksandić / 10.02.2022.

Sunčana Roksandić

Predmet Gospodarsko kazneno pravo kojeg predajem pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iznimno je bitan za razvoj budućih pravnika u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Pogotovo u stanju društva kojeg imamo.

Jasno, subjektivna sam, i ovu prvu rečenicu kolumne mogu, s pravom, izreći sve moje kolege za predmete koje predaju, ali kako ću ovu kolumnu posvetiti tome kako je važno biti proaktivan (informirano proaktivan), a ne reaktivan u kreiranju kazneno pravne politike i na nacionalnom i na EU i međunarodnom nivou, mogućnost da i Erasmus studenti slušaju ovaj predmet na engleskom jeziku na Pravnom fakultetu u Zagrebu dovelo je, između ostalog, i do ove moje kolumne.

Kako je krajem 2021. održana, vrlo dobro organizirana, posebna konferencija vezana uz proces primanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na predmetu Gospodarsko kazneno pravo i na hrvatskom i na engleskom jeziku posvetili smo pažnju upravo toj činjenici i posebno razrađivali članak 5. Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju.

Sukladno članku 5. Konvencije, istraga i kazneni progon kaznenog djela koji obuhvaća podmićivanje stranog javnog dužnosnika podliježe primjenjivim pravilima svake države ugovornice, ali na njih ne smiju utjecati razmatranja vezana uz nacionalne gospodarske interese, potencijalni učinak na odnose s drugom državom ili identitet uključenih fizičkih ili pravnih osoba.

E sad, kako ovu odredbu oživotvoriti u praksi raspravljali smo tijekom predavanja. Primjerice, raspravljali smo i o mogućnosti da Zsolt Hernadi nije izručen Hrvatskoj jer se između ostalog radi i o gospodarskom interesu Mađarske. To je barem za pretpostaviti kada je trgovačko društvo poput MOL-a ili Ine u pitanju.

Što kada imamo još vrednije i globalno moćnije i utjecajnije trgovačko društvo koje je od iznimne važnosti za gospodarski interes pojedinih država i/ili EU-a. Royal Dutch Shell (sada od siječnja 2022. Shell plc), Monsanto (sada Bayer), na primjer.

Što ako je zbog želje za sklapanjem ugovora došlo i do velikih povreda ljudskih prava, smrti, uništenja okoliša, protjerivanja ili prisilnog premještanja?

Kako države reagiraju kada predstavnici gospodarskih vrlo važnih društava podmićuju dužnosnike u drugim državama gdje žele poslovati i dobivati koncesije?

Što ako je zbog želje za sklapanjem ugovora došlo i do velikih povreda ljudskih prava, smrti, uništenja okoliša, protjerivanja ili prisilnog premještanja?

Što je sa svim trgovačkim društvima koja posluju u zonama konflikta ili ih održavaju? Kako kazneno pravo jedne nacionalne države može riješiti takve povrede?

Moram reći da mi je bila iznimna čast aktivno sudjelovati po pozivu organizatora na posebnoj (Side) konferenciji koja se održavala uz godišnju konferenciju država ugovornica Statuta Međunarodnog kaznenog suda koja se odvila u predpandemijsko vrijeme, u 2019. godini.

Francuska je organizacija vodila paralelnu konferenciju upravo o procesuiranju teških gospodarskih kaznenih djela koja imaju teške posljedice kao međunarodnih kaznenih djela koje trebaju naći svoje mjesto i pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Jednako tako odvijala se paralelno i konferencija, vođena od strane jedne otočne države, koja je upravo govorila o tome da ekocid mora naći također svoje mjesto u Međunarodnom kaznenom sudu.

Jasno je da nam je gospodarsko poslovanje nužno i da svaka država ima svoje gospodarske interese i da države trebaju nekako platiti socijalne i zdravstvene usluge, ali to poslovanje i oživotvorenje gospodarskog interesa ne bi očito i namjerno smjelo biti na uštrb planeta i ne bi smjelo voditi do namjernih produžavanja konflikata, prisilnog protjerivanja stanovništva itd.

Nije ni genocid nastao odjednom, niti zločini protiv čovječnosti. Prvim predlagateljima se sigurno i govorilo da izmišljaju nešto novo, nepotrebno, nemoguće, da je već i sad problem procesuirati postojeće, a kamoli još nešto novo.

Bio je i pravi pravni rat između toga je li primat treba imati genocid ili zločin protiv čovječnosti u procesuiranju nakon Drugog svjetskog rata.

No danas je opet došlo vrijeme da propitamo što za nas znači zločin protiv čovječnosti, htjeli to mi ili ne, i kako ćemo se kao društvo odnositi prema potrebi da naša kaznena politika razmatra što Hrvatska želi predložiti međunarodnoj zajednici kad je, primjerice, zaštita okoliša u pitanju i/ili očuvanje zdravlja.

No bez obzira na to što Republika Hrvatska odlučila učiniti po ovom pitanju, moramo biti svjesni da možemo nešto učiniti. Nismo SAD ili Njemačka, nismo Francuska ni Velika Britanija, ali također smo članica brojnih međunarodnih konvencija i članica smo UN-a. Država smo koja i živi od čistog okoliša.

Belgijski je parlament u prosincu 2021. godine izglasao Rezoluciju o potrebi uključivanja kaznenog djela ekocida u Statut Međunarodnog kaznenog suda i belgijski kazneni zakon. Ovaj prijedlog rezolucije nastoji zaštititi sigurnost planeta i jurisdikcijom Međunarodnog kaznenog suda uključivanjem ekocida kao zločina u Rimski statut iz 1998.

Već 1980-ih, tijekom izrade Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, došlo je do razgovora o uključivanju ekocida na popis zločina za koje bi Sud bio nadležan. Od 1985. godine, tijekom prvih radnih sastanaka o nadležnosti tog suda, pozornost je posvećena konceptu ekocida.

Međutim, u nacrtu Statuta usvojenom 1996., uzrokovanje ozbiljne ekološke štete u konačnici nije navedeno kao samostalno međunarodno kazneno djelo.

Hrvatska se, po mom mišljenju, treba pridružiti takvim inicijativama i državama Europske unije koje takve inicijative podržavaju. Neće kazneno pravo riješiti sudbinu planeta, ali može pomoći njenom očuvanju

U Rezoluciji je između ostalog naglašeno i kako trenutno međunarodno kazneno pravo ne dopušta kazneni progon fizičkih ili pravnih osoba za najteža mirnodopska kaznena djela protiv okoliša.

Samo članak 8(b)(iv) Rimskog statuta ostavlja tu mogućnost otvorenom, unutar koncepta ratnog zločina. Međutim, od donošenja Statuta niti jedan pojedinac nije procesuiran na temelju te odredbe. Stoga je potrebno prilagoditi postojeći normativni okvir kako bi se ekosustav planeta održao pogodnim za život.

I što predmet gospodarskog kaznenog prava ima s time? Zašto početi kolumnu s time kad je riječ o ovako važnom pitanju?

Studentica koja je slušala predavanja ove akademske godine bila je upravo belgijska studentica, Inez Ballet. Brojna navedena pitanja raspravljali smo tijekom godine i Ballet se javila da bi imala dodatnu posebnu prezentaciju u siječnju ove godine. Imala ju je upravo o ekocidu i nešto više od mjesec dana staroj Rezoluciji belgijskog Parlamenta. Naglasila je kako Belgija poziva istomisleće države da učine isto.

Posljedično, sve je glasniji poziv na uvođenje ekocida kao zločina u međunarodni pravni poredak i/ili nacionalno zakonodavstvo kako bi se procesuirali počinitelji takvih katastrofa.

Hrvatska se, po mom mišljenju, treba pridružiti takvim inicijativama i državama Europske unije koje takve inicijative podržavaju. Nacrt ekocida već postoji. Osnovana 2017., kampanja Stop ekocidu prva je globalna kampanja koja ima za cilj ”podržati uspostavljanje ekocida kao međunarodnog zločina, kako bi se zabranilo i spriječilo daljnje uništavanje života na Zemlji”. U tu svrhu, kampanja je krajem 2020. pokrenula stručno vijeće za izradu nacrta zakonske definicije ekocida. Odborom su predsjedali međunarodni pravnici poput Philippe Sands-a.

Naša zemlja neće kazneno pravo riješiti sudbinu planeta, ali može pomoći njenom očuvanju.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
  • Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava
  • Tko mari za ljudska prava, profit je prioritet SP-a u Katru
  • Eskalacija ruskog rata protiv Ukrajine i međunarodno pravo
  • Nema demokracije i održivog razvoja bez akademske slobode
  • Pitanje prekida trudnoće i ograničenja priziva savjesti
  • Hitno okončati agresiju i ne dopustiti širenje nestabilnosti
  • Živjela 2022. i živjeli mi kroz naše vrednote!
  • Nekima u pandemiji zakoni postaju nebitni, a ljudi umiru
  • Buduće pravnike pripremamo i dobrim filmovima i serijama

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PRAVIČNA BUDUĆNOST Tagged With: ekocid, genocid, Ina, MOL, Monsanto, OECD, Pravična budućnost, Royal Dutch Shell, Shell plc, Sunčana Roksandić, Zsolt Hernadi

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT