Branimir Pofuk
Prema Websterovom riječniku riječ influencer u engleskom jeziku se upotrebljava već četiri stoljeća označavajući osobu koja utječe na druge ljude tako što ih nadahnjuje ili navodi na određene postupke ili način života.
S pojavom društvenih mreža značenje te riječi se uglavnom u općoj upotrebi suzilo na one koji taj utjecaj vrše privlačeći i gomilajući pratitelje na tim virtualnim platformama. U još užem smislu, to su oni koji svojim internetskim sljedbama nude ili nameću, ovisno o stupnju ovisnosti koju pratitelji imaju u odnosu na svoje idole, što da kupe, što da jedu, kamo da putuju, kako da se odijevaju i sve tomu slično.
Influencerstvo (koje bih ja, da sam neki jači influencer, prema logici i praksi hrvatskog jezika u prisvajanju tuđica, radije pisao influenserstvo) postalo je ozbiljna i profitabilna niša i grana marketinškog biznisa. O stvarnom utjecaju influencera na odluke ljudi, u prvom redu pri kupovanju svega i svačega, rade se ozbiljna istraživanja.
Na internetu ćete lako pronaći vrlo informativan diplomski rad nastao prošle jeseni na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu pod naslovom “Utjecaj influencera na odluku o kupovini kod potrošača u RH” s rezultatima istraživanja tog područja.
Restoran kojem se obratila s “ponudom” poslovne suradnje grubo ju je otpilio, a uzavrelu javnu diskusiju, ako se tako može nazvati galama na internetskim brbljalištima, dodatno je potpalio poznati hrvatski filmski umjetnik. U konačnici su i influencerica i restoran dobili veliku besplatnu reklamu
No, ovih je dana medijski oblikovanu javnost preplavio primjer influencerstva na najnižoj razini “žicanja” besplatne večere od strane jedne influencerice.
Restoran kojem se obratila s “ponudom” poslovne suradnje grubo ju je otpilio, a uzavrelu javnu diskusiju, ako se tako može nazvati galama na internetskim brbljalištima, dodatno je potpalio poznati hrvatski filmski umjetnik. U konačnici su i influencerica i restoran dobili veliku besplatnu reklamu.
Najkorišteniji rječnik hrvatskog jezika na internetu ne ažurira svoj sadržaj prateći i uvrštavajući riječi koje su se nametnule u svakodnevnom govoru i pisanju, pa tako u njemu još nema ni riječi influencer. Ali, ona je samo izvedenica od riječi influencija čije je značenje u tom rječniku, osim onog stručnog u elektrotehnici, opisano kao “djelovanje na koga ili što tako da izgrađuje ili mijenja postupke, ponašanje i uvjerenja”. Hrvatska riječ istog značenja je utjecaj.
Međutim, utjecaj društveno-mrežnih influencera danas je u Hrvatskoj i čitavom svijetu potpuno zanemariv u usporedbi s nekim drugim ljudima, stožerima, političkim i parapolitičkim tijelima koji doista, htjeli mi to ili ne, imali instagramske, tviterske ili fejsbučke profile ili ne, itekako djeluju na sve nas, izgrađuju nam i uvelike mijenjaju postupke, ponašanje, način života, pa i uvjerenja.
Ima li posljednjih mjeseci u tom smislu u Hrvatskoj većih i jačih influencera nego što su dr. Capak ili ministar Beroš?
Teško.
Utoliko više što njihove preporuke, a i obični influenceri ne služe se ničim drugim nego preporukama, imaju skoro pa zakonsku i obvezujuću snagu.
Pritom, kada se netko, poput spomenutog filmskog redatelja javno obruši na siroticu gladnu influencericu, stiče veliku i gotovo nepodijeljenu simpatiju javnosti, pa tako i sam postaje influencer koji utječe na stav i mišljenje velikog broja ljudi o influencerskoj “profesiji”.
Ali, ako se usprotivite influencerima iz zdravstvenih stožera i štabova civilne zaštite, to će vam donijeti simpatije i podršku jednog dijela javnosti, ali isto tako i zgražanje i žestoku osudu drugog, već prema tome kakav su stav ljudi već zauzeli prema koronavirusu i veličini prijetnje koju Covid-19 predstavlja za čitavo čovječanstvo.
Raspon stavova i emocija seže od dva podjednako štetna i pogrešna ekstrema: od potpunog omalovažavanja i trivijaliziranja, do panike i zabrinutosti za goli opstanak ljudske vrste.
Nije nikakvo čudo da se toliko razlikuju mišljenja i stavovi nas laika, običnih građana na čije živote itekako snažno utječu sve preporuke i propisi stožera, kada i iz same struke stiže toliko međusobno kontradiktornih mišljenja.
Meni osobno vrlo je simpatičan stav koji je zauzela i javno objavila redakcija portala kvarneski.com da će i ubuduće objaviti svaku vijest ili informaciju vezanu uz Covid-19 koja će, po njihovoj procjeni, biti uistinu važna, ali da neće više biti “dio maltretiranja javnosti i izluđivanja ljudi koje se već mjesecima provodi”.
No, na stranu izluđivanje, što je subjektivna kategorija. Sve nas, pojedinačno i kolektivno, tek čekaju vrlo ozbiljne objektivne poteškoće. Ekonomska kriza neumoljivo stiže, a valjcima i valovima straha unaprijed je crnu zemlju zabijena svaka pomisao na pobunu, na postavljanje pitanja o smislenosti i učinkovitosti čitavog globalnog sustava tako krhkog blagostanja i sreće.
Legitimno je pitati se zašto države nisu tako zabrinute za naše živote i kad nema pandemije (…) utjecaj društveno-mrežnih influencera danas je u Hrvatskoj i čitavom svijetu potpuno zanemariv u usporedbi s nekim drugim ljudima, stožerima, političkim i parapolitičkim tijelima koji doista, htjeli mi to ili ne, imali instagramske, tviterske ili fejsbučke profile ili ne, itekako djeluju na sve nas, izgrađuju nam i uvelike mijenjaju postupke, ponašanje, način života, pa i uvjerenja
Meni se, primjerice, vrlo legitimnim čini pitanje zašto države ne brinu toliko o dobrobiti, životu i zdravlju svojih građana kada nema pandemije?
Gdje je recimo nestala dobra i nekada podrazumijevajuća praksa obaveznih sistematskih pregleda koje je svaka tvrtka, bilo privatna ili javna, bila dužna s vremena na vrijeme platiti svojim zaposlenicima?
Koliko bi se života na taj način spasilo ranim otkrivanjem bolesti koje nas nastavljaju kositi s Covidom-19 i bez njega?
Kad kažem da su ljudi u epidemiološkim stožerima influenceri, nipošto ne insinuiram da će ljudi u njima iz svega izvući osobnu materijalnu korist ili proviziju od cjepiva čija će proizvodnja i prodaja biti jedan od najvećih biznisa našeg doba.
Ali, po snazi utjecaja koji imaju na naše živote i naš svijet, doista trenutno nema moćnijih influencera.
Moje laičko mišljenje tu ne vrijedi ni pišljiva boba, ali čuli smo već i od mnogih eminentnih stručnjaka usporedbe Covida-19 s gripom. A drugo ime za gripu i slične bolesti popraćene vrućicom i klonulošću, prema onom već citiranom hrvatskom rječnicku, je influenca.
I što je onda onaj koji širi paniku i strah od influence nego influencer?
(Prenosimo iz Večernjeg lista gdje je kolumna naslovljena: Sve hrvatske influencerice i influenceri nisu ni do koljena doktorima Capaku i Berošu).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Banijska utopija ili što se događa kada nestane država
- Ljudskost i solidarnost ruše HDZ-ovu državu
- Papa Franjo – apostol izazova na ljudskost
- Beethoven i njegova glazba svijetle u mraku nad Europom
- Deveta simfonija, od himne čovječanstva do smrtne opasnost
- Strah
- Znate li vi tko sam ja?! Odgovor je: bahato đubre i bagra
- Svijet praznih stadiona bez radosti igre
- Najveći razlog za ponos ovih dana dali su mi Križevci
- Razlog zašto Trump ne priznaje poraz
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.