autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Imamo razloga i za strah i za nadu

Autor: Mišo Milun / 01.12.2022.

Mišo Milun

Starija čeljad, i ona koja nisu samo gunđala, često gunđaju kako je prije bilo bolje. Ljudi su bili veseliji, radna mjesta su bila stalna, zrak je bio čišći, ljudi su se više kretali i međusobno družili, bilo je manje kriminala i ubojstava, djeca su bila pristojnija, ukratko, ovo danas mnogo je gore od onoga jučer.

Ništa od toga nije mi strano. Katkad se zateknem da sam i nesvjesno počeo razmišljati na taj način. I onda se sjetim da se jučer od danas, u bitnome, barem što se mene tiče, razlikuje samo u tome koliko sam imao godina. Mladost je u uspomenama staraca uglavnom obojena ružičasto.

Mnogi ljudi vide sadašnjost tamnijom od svoje prošlosti. No rijetki su oni koji pokušavaju naći pouzdane pokazatelje i podatke o tome kako i koliko se Danas zaista razlikuje od Jučer.

U knjizi Factfulness: Ten Reasons We’re Wrong About the World – and Why Things Are Better Than You Think Hans Rossling prikupio je podatke koji nedvojbeno pokazuju da je svijet danas bolji nego jučer i da je jučer bio bolji nego prekjučer. Statistike pokazuju da udio ekstremno siromašne i siromašne populacije neprekidno pada, da udio niže i srednje klase neprekidno raste, da stopa zločina u, na primjer, SAD-u neprekidno pada itd.

Ukratko, svijet napreduje. I ako nas neka katastrofa ne pomete, sutra će biti bolji nego što je danas.

Pa odakle onda toliko pesimizma i uvjerenosti da svijet nikada nije bio u gorem stanju?

Problem je u apsolutnim brojevima s jedne strane i globalne povezanosti planete s druge strane. Današnja oko jedna milijarda siromašnih polovina je ukupnog stanovništva u vrijeme kada sam ranih pedesetih prošloga stoljeća krenuo u osnovnu školu. Tada je bilo dvije milijarde ljudi na planeti, a Kina, Indija i Afrika, kao i dio stanovništva Južne Amerike i Azije, živjeli su u siromaštvu.

Danas nas je osam milijardi. Prividno je broj siromaha ostao nepromijenjen, ali se u stvari njihov udio u ukupnom stanovništvu znatno smanjio. Ne kažem da je to neka utjeha za one koji pripadaju toj milijardi, ali solidarnost svijeta i znanost pružaju i njima nadu u bolje sutra.

Mnoge zemlje koje su ranije bile vrlo siromašne danas to više nisu, iako ih i dalje takvima percipiramo. Siromaštvo je raspršeno i može se naći – i to u velikim brojevima – i u nekim od najbogatijih država.

Mnoge zemlje koje zovemo ”u razvoju” zapravo su već dosegle razinu zdravstvene skrbi i obrazovanja koja je prema rezultatima jednaka onima u ”razvijenim” državama.

Vijesti o poplavama, sušama i drugim katastrofama koje na desetke tisuća ljudi pretvaraju u beskućnike i žrtve gladi, danas se u roku nekoliko minuta prošire cijelim svijetom. Masovne pucnjave, brutalna ubojstva, ratni zločini i druga zla ovoga svijeta serviraju se bez zastoja diljem planete.

Mediji su puni izvještaja o kojima se prije stotinjak godina saznavalo tek tjednima i mjesecima kasnije. Stvara se mračna slika svijeta, a zapravo se smijemo nadati, uz uporište u činjenicama, da će usprkos svemu tome svijet biti bolji.

Solidarnost među državama i narodima nikada nije bila veća. Jačanje civilnog društva u mnogim zemljama pridonosi razvoju i borbi za ljudska prava i izvan vlastitih dvorišta.

Međunarodne neprofitne organizacije uključuju se u dobavu hrane, skloništa i medicinske pomoći u mjesta pogođena prirodnim katastrofama, kao i onima izazvanim djelovanjem čovjeka.

Pogotovo u ratnim uvjetima djelovanje takvih organizacija spašava živote, uz brigu za ranjenike i zarobljenike bez obzira na to kojoj strani pripadaju.

Ima još puno toga što daje temelj za nadu u bolji i sigurniji svijet.

Razvoj digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije otvara potpuno nove horizonte za rješavanje energetskih i klimatskih problema, kao i za proizvodnju hrane bez zagađivanja kemikalijama tla i same hrane.

Danas se intenzivno radi na razvoju programa koji su digitalni dvojnici objekata koji su od interesa. Ovdje riječ dvojnik treba uzeti doslovno jer digitalni zapis objekta u potpunosti odgovara originalu.

Uzmimo kao primjer reaktor nuklearne elektrane. Digitalni dvojnik ima sve moguće podatke o strukturi i stanju reaktora, materijalima od kojih je izrađen, okolišu u kojem se nalazi i spojen je s njim u realnom vremenu. Svaka i najmanja promjena uzima se u obzir. Umjetna inteligencija neprekidno simulira rad reaktora promatrajući moguće promjene uzrokovane bilo kojim od parametara nuklearne centrale.

Tako se mjesecima unaprijed mogu predvidjeti problemi. Štoviše, moguće je napraviti digitalnog blizanca tek zamišljenog reaktora i simulirati njegovo funkcioniranje u predviđenim okolnostima.

Intenzivno se radi na digitalnom blizancu Zemlje s ciljem predviđanja ponašanja klime i parametara koji na nju utječu. Za sada je moguće simulirati područje od stotinjak kilometara, jer nedostaje senzorskih podataka dovoljne gustoće i računalne snage.

I jedno i drugo raste iz dana u dan, tako da ima nade da ćemo u dogledno vrijeme moći točno predvidjeti razvoj i kretanje velikih oluja, pojavu dugotrajnih suša i poplava. Ne treba posebno isticati koliko će to unaprijediti sposobnost da se minimiziraju negativni učinci tih pojava.

Zamislite da želite u neko područje uvesti poljoprivrednu proizvodnju baziranu na biljci koja tamo do tada nije rasla. Izradite digitalnog blizanca biljke, unesete u računalo njene karakteristike, kao i karakteristike tla i klime tog područja, i umjetna će inteligencija moći simulirati njen razvoj. Tako će biti moguće uvesti nove kulture u proizvodnju hrane, posebno u područjima gdje je poljoprivreda slabo razvijena.

Svijet doduše i sada ima hrane više nego što je može pojesti, ali je problem u tome da ona nije jednoliko raspoređena. Digitalni blizanci mogli bi omogućiti da se za određeno tlo i područje nađe i uvede jedna od brojnih poljoprivredna kultura iz postojeće svjetske riznice.

Energetski problemi svijeta uzrokovani su orijentacijom na fosilna goriva kroz dugi niz desetljeća. Danas se intenzivno traže nova rješenja.

Među njima su sunčeva energija i vjetar, dugoročno gledano, najbolji kandidati da efikasno zamijene fosilna goriva barem do stavljanja u funkciju (ako do toga ikada dođe) električnih centrala pogonjenih fuzijskim reaktorima.

Rješenja bazirana na vodiku kao gorivu također su obećavajuća i u fokusu interesa mnogih razvojnih laboratorija.

Sunčevu energiju možemo iskoristiti za grijanje vode, za stvaranje struje u fotonaponskim ćelijama, za proizvodnju vodika elektrolizom, destilaciju morske vode i proizvodnju vode za poljoprivredu i humanu upotrebu.

Vjetar se već masovno koristi za pogon vjetrenjača koje proizvode struju. Razvijaju se i male, jeftine vjetroelektrane bez elisa, koje se mogu instalirati na krovove zgrada.

Ima još mnogo ideja i pravaca istraživanja. Sve to budi nadu da ćemo u dogledno vrijeme imati dovoljno energije i bez štete za okoliš i klimu.

Razvoj medicine, dijagnostičkih metoda, individualizirane terapije, ”inteligentne” proteze i još mnogo toga već poboljšavaju zdravstvenu skrb sve većeg broja ljudi.

Raste očekivano vrijeme života stanovništva planete, usprkos svim boleštinama, pandemijama i ratovima.

Naveo sam neke od razloga za nadu i optimizam kada razmišljamo o sudbini čovječanstva. U prethodnoj kolumni sam isto to učinio, ali sa stanovišta razloga za strepnju.

Bez obzira na to jesam li ukazao na sve bitne elemente za jedno i drugo, mislim da smijemo zaključiti da imamo razloga i za strah i za nadu.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • U Splitu rastu djeca koja vjeruju da je mrziti ljude vrlina
  • Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
  • Domoljub daruje trosjed, noću: ostavi ga uz cestu
  • Opstanak čovječanstva na Zemlji je velik izazov
  • Biti il’ ne biti, je li to uopće još pitanje?
  • Stvarnost? Postoji li takvo što?
  • Ne čudite se ako sretnete Ostapa Bendera kao menadžera
  • Govor Milanovića i Plenkovića nedostojan njihovih funkcija
  • Pred nama su mogući ratovi zbog hrane, vode i energije
  • Igramo se rata? Nema besplatne praćke

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: RELACIJE NEODREĐENOSTI Tagged With: Mišo Milun, nada, Relacije neodređenosti, strah, svijet

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT