autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Inicijativa Tri mora i propuštene šanse Hrvatske

Autor: Damir Grubiša / 28.09.2018. Leave a Comment

damir-grubisaInicijativa Tri mora, koja je krenula iz Dubrovnika 2016. godine, postala je jedan od nosećih stupova hrvatske vanjske politike. Predsjednica Republike promptno je prihvatila poljsku inicijativu za stvaranje vertikalne osi srednje Europe, koja se u poljskom povijesnom imaginariju doživljava kao uskrsnuće ideje Miedzymorze, koju je početkom prošlog stoljeća lansirao poljski maršal Pilsudski.

U posljednjem broju Nacional podsjeća da je tu ideju interpretiranu u suvremenom kontekstu oživjela američka politika kroz studiju Atlantskog vijeća iz 2014. pod nazivom ”Kompletiranje Europe: od koridora Sjever-Jug do energetske, transportne i telekomunikacijske unije”. Voditelji izrade studije, američki general James Jones, bivši zapovjednik NATO-a za Europu i Pawel Olechnowitz, predsjednik Upravnog odbora CEEP-a, asocijacije energetskih partnera srednje Europe, zagovaraju uspostavu vertikale od Baltika do Jadrana i Crnog mora koja bi okupila zemlje koje oplakuju ta tri mora, u prvom redu kroz projekte energetskog povezivanja te time omogućila diverzifikaciju koridora opskrbe Europe energijom.

Za Hrvatsku je to značajan projekt jer joj omogućuje podršku za izgradnju terminala ukapljenog plima i još drugih deset projekata, među kojima je i autocesta E65 koja je u većem dijelu već izgrađena u Hrvatskoj.

Inicijativa Tri mora, koja je krenula iz Dubrovnika 2016. godine, postala je jedan od nosećih stupova hrvatske vanjske politike. Predsjednica Republike promptno je prihvatila poljsku inicijativu za stvaranje vertikalne osi srednje Europe, koja se u poljskom povijesnom imaginariju doživljava kao uskrsnuće ideje Miedzymorze, koju je početkom prošlog stoljeća lansirao poljski maršal Pilsudski

Svojom pojavom na sastanku u Varšavi američki predsjednik Trump podržao je tu inicijativu, a na ovogodišnjem zasjedanju pojavili su se i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker te njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass.

Znakovita je bila prisutnost njemačkog ministra vanjskih poslova, jer se u javnosti ta inicijativa doživljava kao pokušaj izgradnje alternativnog energetskog koridora njemačko-ruskom plinovodu, ali i kao stvaranje jedne nove političke osovine u Europi.

Doduše, za taj su imidž zaslužni i sami Poljaci koji ostentativno ističu svoju ulogu korektiva njemačke politike i bastiona otpora ruskim interesima. Ako izuzmemo ekonomski aspekt te inicijative, koji je nedvojben ako se uspije stvoriti sinergija između partnera na zdravoj ekonomskoj bazi, pa čak i u uspostavi posebnih odnosa s Kinom, preostaje ozbiljna analiza realnih političkih odnosa i interesa koji stoje iza te inicijative.

Najbolje ih je ilustrirao Krzystof Szczerski  u svojoj najnovijoj knjizi ”Europska utopija: kriza integracije i poljska inicijativa popravka” (Krakow, 2017.).

U toj knjizi on Poljskoj pripisuje zadaću iskupljenja zapadne Europe od njene pretjerane tolerancije prema ”drugima” i ”različitima” da bismo se vratili na pravi put koji su zacrtale religija i tradicija.

Očito je da se inicijativom Tri mora revalorizira ideja srednje Europe i kao posebnog političkog prostora, a da je Hrvatska od samog svog početka, kao neovisna država nastala iz raspada bivše Jugoslavije, težila da se oslobodi balkanske geopolitičke pripadnosti i da u pripadnosti srednjoeuropskom kulturnom krugu odredi svoj identitet

Nažalost, zemlje Višegradske skupine na političkom planu danas trče za avetima prošlosti, bilo u obliku restauracije imperijalnih geopolitičkih planova, bilo u obliku restauracije autoritarnih vokacija, u čemu prednjače Poljska i Orbanova Mađarska.

Sve je to začinjeno antieuropskom politikom koja riskira sankcije EU zbog nepoštivanja ljudskih prava, kao u Poljskoj i Mađarskoj, a zatvaranje većine zemalja koje čine tu inicijativu u odnosu na migrante i na pokušaje da se formulira jedinstvena politika EU na tom planu baca sjenu i na njene ekonomske aspekte.

Očito je da se inicijativom Tri mora revalorizira ideja srednje Europe i kao posebnog političkog prostora, a da je Hrvatska od samog svog početka, kao neovisna država nastala iz raspada bivše Jugoslavije, težila da se oslobodi balkanske geopolitičke pripadnosti i da u pripadnosti srednjoeuropskom kulturnom krugu odredi svoj identitet.

Međutim, Hrvatska je, za razliku od Slovenije, u drugačijoj poziciji. Ne može uteći sa Balkana, jer ju za Balkan, bez obzira na to kako ga definiramo i u kojim granicama, veže hrvatska prisutnost u susjednoj Bosni i Hercegovini, a i u Srbiji. Ne može uteći ni od Mediterana jer, kako kaže naša pomorska poslovica: ”Staviš prst u more i u vezi si sa čitavim svijetom” (htio-ne htio).

I tu dolazimo do bitne primjedbe koja se općenito tiče sudjelovanja Hrvatske u brojnim međunarodnim inicijativama: Hrvatska je sudionik mnogih, od kojih su neke zapostavljene, a neke potpuno zaboravljene. Od zaboravljenih možemo spomenuti ideju euroregija; one su bile aktualne u doba pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a onda su pale u zaborav iako je njihov okvir itekako pogodan za razvijanje lokalnih i regionalnih inicijativa.

Zapostavljeno je, primjerice, korištenje prilika koju pruža članstvo Hrvatske u Jadransko-Jonskoj makroregiji, inicijativi koju je svojevremeno lansirala Italija, a kojoj se Hrvatska neko vrijeme pasivno opirala. A baš je ta inicijativa pružala velike mogućnosti za integraciju jadransko-jonskih zemalja kroz ekonomsku suradnju i europske projekte.

Hrvatska je sudionik mnogih međunarodnih inicijativa, od kojih su neke zapostavljene, a neke potpuno zaboravljene. Od zaboravljenih možemo spomenuti ideju euroregija; one su bile aktualne u doba pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a onda su pale u zaborav iako je njihov okvir itekako pogodan za razvijanje lokalnih i regionalnih inicijativa

Spomenimo samo jednu propuštenu inicijativu: projekt izgradnje jadransko-jonske autoceste od Trsta do Grčke. Za Hrvatsku je osobito važna bila dionica autoceste od Trsta do Rijeke, kojoj se opiru Slovenci jer ne vide u njoj svoj interes. Ta je dionica sve važnija u turističkom prometu Hrvatske, ne samo sjeverozapadne Hrvatske već i čitave Dalmacije.

Od zapostavljenih inicijativa treba spomenuti i Uniju za Mediteran koju je lansirao svojevremeno francuski predsjednik Sarkozy, a koja je mogla, da je krenula, biti važan forum za sprečavanje ilegalnih migracija i za dogovor mediteranskih zemalja o usklađivanju migracijskih politika.

Nažalost, tu Hrvatska nije prepoznala svoj interes, pa se sudjelovanje u tim inicijativama svodi na rutinsko prisustvovanje sastancima i povremenim skupovima, ali bez stvarnog angažmana. Naravno, iza tih inicijativa ne stoje SAD ni geopolitika nove konfrontacije s Rusijom – i tu možda i leži ključ zapostavljenih hrvatskih politika i propuštenih šansi.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Što hitnija europeizacija Ukrajine
  • Status kandidata za članstvo u EU neće Ukrajini donijeti mir
  • Ispada da će zemlje EU-a financirati rat Rusije u Ukrajini
  • Opasnost od proširenja NATO-a
  • Papa Franjo i Budimir Lončar na istoj mirotvornoj liniji
  • Ukrajina ali i BiH zaslužuju EU ubrzanu proceduru
  • Kraj mira i početak novog svjetskog rata
  • Cenzurirani papa Franjo i jednoumlje koje se širi svijetom
  • Putinov gambit i bijeda ratne diplomacije
  • Europa u ratnom vihoru: Apel papi Franji

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: Atlantsko vijeće, Balkan, Baltik, Crno more, Damir Grubiša, Donald Trump, Dubrovnik 2016., EU, Globalni kaos, Heiko Maas, Hrvatska, inicijativa Tri mora, Jadran, James Jones, Jean-Claude Juncker, Jugoslavija, Krzystof Szczerski, mađarska, maršal Pilsudski, Miedzymorze, Nacional, Pawel Olechnowitz, Poljska, predsjednica Republike, Rusija, SAD, Slovenija, Srednja Europa

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT