Ivo Josipović
(Foto: Nacional)
Ivo Josipović, predsjednik RH od 2010. do 2015., u Leipzigu je na godišnjoj konferenciji Praškog društva za međunarodnu suradnju (Prague Society for International Cooperation) primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu. Nagrada se dodjeljuje od 2000. godine i smatra se jednim od najvećih priznanja civilnog društva u srednjoj i istočnoj Europi.
Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy (2000.), Madeleine Albright (2002.), Vaclav Havel (2003.), rumunjski kralj Michael I. (2004.), 14. Dalaj Lama (2009.) i predsjednik Kolumbije Andrés Pastrana (2013).
Ova međunarodna nagrada predstavlja osobitu čast, jer se dodjeljuje osobama koje su dale izvanredne doprinose u razvoju građanskog društva.
U obrazloženju nagrade stoji da se Ivi Josipoviću odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsjednika, njegovu mirovnu inicijativu za poslijeratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za skladateljski rad.
Na prigodnom koncertu pijanistica Katarina Krpan izvela je tri skladbe Ive Josipovića (Jubilus, Diabolezza i Igra staklenih perli).
Posebnost nagrade je da dobitnici novčanu nagradu od 10.000 eura prosljeđuju civilnim organizacija ili mlađim osobama, tzv. sekundarnim dobitnicima. Na taj način dobitnici ne samo da dobivaju nagradu za svoja postignuća u prošlosti, već imaju i priliku utjecati na inicijative vezane uz sljedeće generacije i izgradnju povjerenja. Ivo Josipović predložio je Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo kao sekundarne dobitnike te nagrade, zbog njihovog rada na dokumentiranju sudbine žrtava rata i zagovaranju inicijativa za pravdu i pomirenje unutar i između post-jugoslavenskih zemalja.
Nagrada je dodijeljena 15. studenoga 2022. na svečanosti u Leipzigu održanoj nakon okupljanja i molitve za mir u Crkvi Sv. Nikolaja. Tom prigodom Ivo Josipović, Vesna Teršelič i Nataša Kandić zahvalili su na vrijednom priznanju.
Na svečanosti su uručene nagrade dodijeljene od 2019. – 2022. koje zbog pandemije nisu mogle biti predane dobitnicima. Nagrađeni laureati su: znanstvenik Ivan Havel (posthumno) i filozof Ivan M. Chvatík (za 2019.), nekadašnji ministri vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher (posthumno) i Markus Meckel (za 2020.) te Ma Thida, kirurginja i disidentica iz Mijanmara (za 2022.).
Praško društvo za međunarodnu suradnju postoji od 1997. godine. Društvo je utemeljeno s ciljem promicanja političke, gospodarske i znanstvene suradnje u srednjoj Europi i stvaranja mreže političara, diplomata, gospodarstvenika i akademika koji djeluju na razini donošenja odluka. U sklopu godišnje konferencije održane su tri panel-rasprave na temu aktualnog razvoja događaja u Ukrajini i odnosa s Rusijom, pregleda gospodarskih zbivanja u srednjoj Europi (14. studenoga) te razvoja recentnih događaja na vojnom planu (15. studenoga).
Kao panelist na prvoj raspravi Ivo Josipović istaknuo je vlastita iskustva iz domene politike pomirenja koju je prema vlastitim riječima provodio tijekom predsjedničkog mandata, upozorivši na strahote i dugotrajne posljedice ruske agresije u Ukrajini. U svom izlaganju Ivo Josipović je istaknuo da iz rata u Ukrajini Europska unija i zapad trebaju povući pouku o potrebi snažnijeg jedinstva, posebno unutar Unije. Europska unija ima predispozicije biti velesila, no zbog načina donošenja odluka, prvenstveno na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Europska unija još uvijek nije dovoljno snažan igrač na globalnom planu.
(Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću / Fenix magazin / D. P.).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Izvan stroja – Nacionalno, građansko i druge opsjene
- Ojačati sustav etičke (akademske) odgovornosti
- Fundamentalizam i ideološko forsiranje kompromitiraju mir
- Istina je da naš pun identitet tek treba biti otkriven
- Pomirenje, suradnja, suživot i mir su moralni imperativ
- Kirilo je novi administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske
- Đuro Hranić nije iskazao preporučenu empatiju prema žrtvama
- Nova verzija Papina motuproprija o spolnom zlostavljanju
- Sinoda u Frankfurtu: dopustiti ulazak ženama u đakonat
- Zaustaviti učestala protuhrvatska i protusrpska verbalna očitovanjia