autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Između umjetnosti i salate

Autor: Nada Beroš / 25.04.2018. Leave a Comment

Nada Beroš

Nada Beroš

Umjesto da se bavim vrućim tjednom iza nas – koji je ozbiljno zaprijetio da daljinski TV-upravljač postane produžetak mog tijela – vraćam se pola stoljeća unazad, u ne manje burno razdoblje, no ohlađeno kroz čuvenu povijesnu distancu danas izgleda pitomije i ljupkije nego što je zapravo bilo.  

Sweet Sixties, Swinging Sixties, Slim Sixties samo su neki od pojmova koji opisuju vrckave šezdesete.

Vraćam se, dakle, u 1968. godinu, koju često nazivaju i godinom revolucionarnih vrenja, no mnogi je teoretičari smatraju i godinom kojom zapravo započinje ”kretanje unazad”, lansirajući posthistoriju, postmodernu i brojne druge postizme koji su snažno obilježili našu eklektičnu epohu.

Na ovome mjestu 1968. godina zanima me prije svega kao odskočna godina konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj kojoj danas također prijeti preslagivanje i relativiziranje ovisno o svjedocima i pločama koje se premještaju s jednog mjesta na drugo 

Dovoljno se prisjetiti naslova filma slavnog srpskog redatelja Saše Petrovića iz 1968. ”Bit će skoro propast sveta” i refrena koji pjeva ciganski bend (tada nije bilo politički nekorektno tako ih nazvati): ”nek propadne nije šteta!”, pa ćemo lako prepoznati nagovještaj kraja povijesti i ”nazadovanja” već i u šezdesetima, premda mnogi to desetljeće radije promatraju kao epohu prosperiteta i širenja sloboda u svim smjerovima, društvenim, seksualnim, umjetničkim.

Na ovome mjestu 1968. godina zanima me prije svega kao odskočna godina konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj kojoj danas također prijeti preslagivanje i relativiziranje ovisno o svjedocima i pločama koje se premještaju s jednog mjesta na drugo.

Jedan od njezinih najvažnijih protagonista, Braco Dimitrijević, poslužio se čak sudskom zabranom, izvojevavši povlačenje iz prodaje publikacije o drugom umjetniku, Goranu Trbuljaku, s kojim je tijesno surađivao tih godina, ne bi li učinio apokrifnom svoju verziju početaka konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj.

Mladen Tudor Zagreb, 1967

Mladen Tudor:  Zagreb ’67, 1967.

Pritom je zaboravio da su jednom upisani podaci neizbrisivi u digitalnoj povijesti umjetnosti. Moguće je maknuti knjige s polica, ali je digitalne činjenice nemoguće bunkerirati.

Citirat ću rečenicu povjesničarke umjetnosti Ljiljane Kolešnik iz (rasprodanog) kataloga izložbe Socijalizam i modernost, održane 2011./2012. u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti koja također iznosi podatak o toj suradnji: ”Riječ je o gotovo logičnom nastavku njegovih ranijih projekata, nastalih u suradnji s Goranom Trbuljakom s kojim 1969. godine Dimitrijević osniva grupu Penzioner Tihomir Simčić”.

Koga briga, reći će mnogi, je li grupu Penzioner Tihomir Simčić osnovao Braco Dimitrijević u društvu s Trbuljakom ili je Dimitrijević bio jedini član te grupe. Pale, sam na svijetu, sindrom je koji više vrijedi u umjetnosti autsajdera nego u konceptualnoj umjetnosti.

Goran Trbuljak (Varaždin, 21. 4. 1948.), vizualni umjetnik, filmski snimatelj, grafički urednik, predavač na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, nedvojbeno je jedan od najvažnijih ”začinjavaca” i aktera konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj 

Kako će, između ostalog, aporiju početka konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj razriješiti izložba ”Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost” saznat ćemo ovih dana u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

Kako god, Goran Trbuljak (Varaždin, 21.4. 1948.), vizualni umjetnik, filmski snimatelj, grafički urednik, predavač na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, nedvojbeno je jedan od najvažnijih ”začinjavaca” i aktera konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj.

Ovih dana navršio je sedamdeset godina i pola stoljeća aktivnog djelovanja na umjetničkoj sceni. Sumnjam da će to igdje biti zabilježeno, pa je možda prilika da u Autografu ispravimo tu nepravdu.

Trbuljak doduše nimalo ne mari za jubileje i za institucionalne potvrde i priznanja. Štoviše, gdje god stigne ustrajno dekonstruira i ironizira umjetničke institucije.

Subverzivni pristup, začinjen humorom i ironijom njegov je zaštitni znak od samih početaka. Rado se skriva iza ideje anonimnosti i prepušta slučajnom sudioniku da prosuđuje i određuje njegovu poziciju umjetnika.

Nije neobično što je vjerojatno najnježniji Trbuljakov rad vezan uz Muzej suvremene umjetnosti posvećen Ivki Lepen, dugogodišnjoj spremačici u toj ustanovi, zapravo Katici za sve, u vremenu dok su još ljudi bili važniji od opisa poslova koji obavljaju

Kao i mnogi iz generacije umjetnika koji su stasali kasnih šezdesetih, Trbuljak prekida s ideologijom visokog modernizma i idejom originalnosti. Također, ravnodušan je spram tehnoloških, utopijskih vizija Novih tendencija (1961.-1973.) i radije se povezuje s onodobnom supkulturom.

Trbuljakovo ”zadirkivanje” umjetničkih institucija i Umjetnosti s velikim početnim slovom njegova je opsesivna tema: od najranijih studentskih radova iz 1968. kada izlaže tek crne tragove koji ostaju nakon skidanja slika sa zida, preko fotografskog rada ”Kroz rupu na vratima Galerije moderne umjetnosti povremeno pokazujem prst bez znanja uprave galerije” (1969.), pa sve do recentne ”bese”, tekstualno-fotografskog rada karakteristično dugog naziva ”Nakon sedam godina vjernosti ideji da ne ulazim u Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, s ovom godinom započinjem novi ciklus ne ulaženja u muzej” (2017.).

Brigu spram umjetnosti i njezine funkcije u društvu on radije pretvara u inteligentnu i provokativnu razbibrigu. U vježbanje i odgađanje umjetnosti.

Nije neobično što je vjerojatno najnježniji Trbuljakov rad vezan uz Muzej suvremene umjetnosti posvećen Ivki Lepen, dugogodišnjoj spremačici u toj ustanovi (1976.-1998.), zapravo Katici za sve, u vremenu dok su još ljudi bili važniji od opisa poslova koji obavljaju.

Ivka Lepen

Goran Trbuljak: Između umjetnosti i salate, detalj videa, 2001.

Ivka, danas umirovljenica, surađivala je s mnogim umjetnicima koji su izlagali u Galeriji suvremene umjetnosti u Kulmerovoj palači na Gornjem gradu iz koje je izrastao današnji MSU. Trbuljak je u 30-minutnom video razgovoru iz 2001. predstavlja kao naratoricu alternativne povijesti suvremene umjetnosti iz perspektive privilegirane sudionice, kroz sjećanja na susrete s brojnim umjetnicima.

Osim redovitog posla u Suvremenoj, Ivka je povremeno prodavala zelenje i salatu na obližnjoj tržnici Dolac. Moguće ju je i sada tamo sresti za nekom od tezgi, stoga je Trbuljak svoj video uradak nazvao ”Između umjetnosti i salate”.  

U videu Ivka je subjekt s kojim se umjetnik nedvojbeno identificira budući da je i sam cijeli život morao balansirati između umjetnosti i ”primijenjene umjetnosti”. Filmsko snimanje, od kojeg je živio, predstavljalo je dakako ”salatu” na njegovoj tezgi.

Da zatvorim krug, vraćam se opet u šezdesete, na poznatu crno-bijelu fotografiju snimljenu u galerijskim dvoranama nekadašnje Kulmerove palače – koje će kasnije čistiti Ivka – a koju je snimio fotograf Mladen Tudor (Split,1935.).

Za Trbuljaka umjetnost nije transcendentalna, metafizička djelatnost. Nije ni oruđe kojim se može promijeniti svijet. Ako je već moramo nekamo smjestiti, čini se da će joj bolje biti uz salatu i razbibrigu, nego uz brigu i aktivizam 

Na fotografiji naslovljenoj ”Zagreb ’67” Tudor bilježi trenutak u kojem dvije spremačice, s usisavačem i partvišem u rukama, uzimaju kratak predah i s čuđenjem promatraju slike Pabla Picassa na zidovima Galerije suvremene umjetnosti, 1967.

Moglo bi se reći da je ovdje u središtu klasna priroda umjetnosti: kome je namijenjena Picassova umjetnost? Propituje li se ovdje pojam demokratizacije umjetnosti, karakterističan za šezdesete, ili se tek radi o sretno uhvaćenom kontrastu plavih kuta i elitne umjetnosti?

S istim ”personalom”, nakon 34 godine Trbuljak postupa posve drugačije. Svjesno odabire personu, a ne funkciju (čistačice). U njegovu je kadru Ivkino lice.

I ovdje se propituju društveni odnosi, ali na posredan, prikriven način. Je li to ”konceptualni aktivizam u rukavicama” ili nešto posve treće? 

Složit ćemo se: za Trbuljaka umjetnost nije transcendentalna, metafizička djelatnost. Nije ni oruđe kojim se može promijeniti svijet. Ako je već moramo nekamo smjestiti, čini se da će joj bolje biti uz salatu i razbibrigu, nego uz brigu i aktivizam.

Još tekstova ovog autora:

  • Tonko Maroević, desetobojac hrvatske kulture
  • Borivoj Dovniković Bordo: ”Mogu biti protivnik samo fašizmu”
  • Zlatko Bourek: Kipar koji se zaljubio u pokret
  • Trnjanski kresovi, antifašizam kojim se ne trguje
  • Uloga slobodnih radikala u svjetskoj kontrarevoluciji
  • Odlazak Vanište: Ispuniti prazninu ili sve isprazniti
  • Razum i osjećaji – i kako ih uvrijediti
  • Dijamanti, rđa i djetelina
  • Neraspoređeni
  • Abortirana budućnost

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PRODUŽECI Tagged With: ''Bit će skoro propast sveta'', Braco Dimitrijević, Goran Trbuljak, Ivka Lepen, Ljiljana Kolešnik, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnosti i obrt, Nada Beroš, posthistorija, postmoderna, Produžeci, Saša Petrović, šezdesete, slim sixties, socijalizam i modernost, sweet sixties, swinging sixties, Varaždin

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT