Bojan Glavašević
Pitanje iz naslova ovog teksta nešto je o čemu ne mogu prestati razmišljati još od prvog potresa na Baniji, onog slabijeg.
S Tomislavom Tomaševićem, Sandrom Benčić i Damirom Bakićem obišao sam Majske Poljane, Sisak, Glinu i Petrinju već idući dan.
Banija je jedan od najljepših krajeva Hrvatske, na dijelovima još uvijek pun divlje i ljudskom rukom netaknute prirode.
Ona je također jedan od najsiromašnijih i najnerazvijenijih krajeva Hrvatske, koji su njezini politički lideri i liderice kroz godine sustavno zapuštali i nisu ispunili poslijeratno obećanje o revitalizaciji i obnovi.
U Glini je preko pola radno sposobne populacije nezaposleno, a mnoga sela na Baniji nemaju ni struju, ni vodu, ni kanalizaciju. Prometna infrastruktura ne samo da je nerazvijena, nego je na nekim mjestima nepostojeća.
I onda su potresi razotkrili nešto što ostavlja osjećaj još veće gorčine: obnova kuća nakon rata očito nije bila izvedena prema pravilima struke, jer se ogroman broj kuća koje su obnavljane u ovim potresima srušio.
U Glini je preko pola radno sposobne populacije nezaposleno, a mnoga sela na Baniji nemaju ni struju, ni vodu, ni kanalizaciju. Prometna infrastruktura ne samo da je nerazvijena, nego je na nekim mjestima nepostojeća
Drugim riječima, netko je krao na obnovi i sada je cijena tog kriminala plaćena ljudskim životima, suzama i uništenim gradovima, uništenim ljudskim domovima.
I ono najgore – pravni stručnjaci još uvijek vode raspravu o tome, ali postoji mogućnost da zbog kriminala u obnovi nitko neće kazneno odgovarati, ako je nastupila zastara.
Kako dalje?
Prvo je, i sasvim sigurno najvažnije, potrebno pomoći ljudima koji su ostali bez krova nad glavom.
Čini mi se da je, mnogo više zbog angažmana i savjesti tisuća volonterki i volontera nego zbog blagovremene i adekvatne reakcije Vlade, taj proces ipak u tijeku.
Važnu ulogu u osiguravanju toga da pomoć stigne onima kojima je potrebna, i u obliku u kojemu je potrebna, odigrale su osobe poput Branke Bakšić Mitić, zamjenice gradonačelnika Gline – inače HDZ-ovca koji nije stradao u potresu, a ”potraga” za njime konačno je završena – koja već danima neumorno koordinira volonterke i volontere na terenu i usmjerava pomoć prema onima u svojoj zajednici kojima je najpotrebnija.
O važnosti lokalnih lidera još ću nešto reći malo kasnije.
Drugi korak trebao bi biti osmišljavanje i organiziranje obnove potresom pogođenih područja. Ovaj put bez kriminala, i ovaj put vodeći računa o tome da se istovremeno obnovi i infrastruktura na Baniji, i razmišljajući o reindustrijalizaciji tog kraja, koji je u nekim drugim vremenima bio itekako prosperitetan.
Kao primjer, tvornica tekstila u Glini krajem osamdesetih zapošljavala je oko 1.600, a željezara u Sisku oko 400 radnica i radnika. Ovo su podaci iz 1989. godine, dakle ne tako davna prošlost.
To svjedočanstvo nam govori kako ideja i nada da taj kraj opet može biti uspješan i razvijen, uopće nisu znanstvena fantastika. Naprotiv, to bi trebao biti cilj obnove, i temeljno političko pitanje svih izbora u naredne tri godine.
Treće je, kao implikacija navedenog, u javnoj raspravi osmisliti jasan politički okvir za sve kandidatkinje i kandidate koji će tražiti povjerenje i mandat od građanki i građana.
Rijetko kad je u našoj nedavnoj povijesti izbor lokalnih lidera bio ovako važan kao na idućim lokalnim izborima.
To su ljudi koji će operativno odrađivati najvažniji posao u obnavljanju zajednica uništenih potresom, a ako itko sumnja u to koliki utjecaj oni imaju navest ću samo jedan podatak: gradonačelnik Zagreba Milan Bandić za sljemensku žičaru dao je 800 milijuna kuna Zagrepčanki i Zagrepčana. Žičara ne radi.
Ideja i nada da taj kraj opet može biti uspješan i razvijen, uopće nisu znanstvena fantastika. Naprotiv, to bi trebao biti cilj obnove, i temeljno političko pitanje svih izbora u naredne tri godine
S danom pisanja ovog teksta – a to je 6. siječnja – zagrebački gradonačelnik za potresom pogođena područja Sisačko-moslavačke županije nije dao niti jednu jedinu kunu Zagrepčanki i Zagrepčana.
Važno je da na iduće izbore izađemo, i da biramo ljude zbog čijih nam se postupaka neće okretati želudac, nego one koji svojim postupcima svjedoče solidarnost i poštenje. A takvih ima.
I još nešto: sasvim je moguće da, uz niz drugih nepravdi i začudnosti u Lijepoj Našoj, oni odgovorni za kriminal u obnovi, nažalost, prođu nekažnjeno, barem u smislu pravosudnog epiloga. Međutim, stavljanje prsta na političku odgovornost ne zahtijeva ni sud ni porotu.
Zeleno-lijeva koalicija u Saboru je najavila inicijativu za pokretanje istražnog povjerenstva koje treba utvrditi činjenice o urušavanju kuća građenih u obnovi nakon rata, u potresima koji su pogodili Baniju. Za tu ćemo inicijativu tražiti podršku cijele opozicije.
Neke lekcije za budućnost naprosto moramo izvući iz ovoga što nam se dogodilo. Da bismo nakon ovih potresa mogli pronaći puni odgovor na pitanje ”Kako dalje?”, prvo moramo utvrditi neke činjenice o prošlosti.
Odgovorni za kriminal u obnovi imaju svoja imena i političku pripadnost, a hrvatska javnost ima ih pravo znati.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Govor mržnje za početnike
- Premijeru, nisu vam aršin Karlo Ressler ili Davor Filipović
- Brexit i budućnost demokracije
- Političar, pištolj i zlato, guraju Sj. Makedoniju u blato
- Ifigenija u Banskim dvorima
- Moj djed Vukovarac ne poznaje pravdu
- Sliči li ekipa iz Slovenske 9 na Plenkovića u Europskom vijeću?
- Zašto valja gledati u Dritana Abazovića
- Zorane Milanoviću, idi i ne griješi više
- Zašto napuštam SDP
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.