autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka

Autor: Magdalena Maršavelski / 20.03.2022.

Magdalena Maršavelski

Tko je pročitao makar nešto od velike literature o kaosu, političkoj represiji i teroru za vrijeme i nakon ruskih revolucija, taj zasigurno teško može izbrisati iz sjećanja strašne stranice o svirepim, neljudskim metodama sustavnog uništenja milijuna života.

A ovih dana svijet je zgrožen. Usred Europe, u 21. stoljeću događa se nešto, od čega se, na ovim prostorima već trideset godina zacjeljuju otvorene rane.

Proteklih godina našoj je pažnji promakla i prošla skoro nezapaženo činjenica, spominjana u nekoliko izvješća: širom Rusije, preko noći, postavljaju se i niču Staljinove biste!

Listajući internetske stranice unatrag nekoliko godina, otkrit ćemo još mnogo toga znakovitog i uznemirujućeg. Spomen-muzej žrtvama Gulaga preuređuje se i namjenjuje drugoj svrsi, a dokumenti o zločinima tog vremena, stavljenih devedesetih godina na uvid javnosti – postali su nedostupni!

U govorima Putina i moskovskog patrijarha Kirilla, Gulag je tema koja se, u prigodi odavanja počasti žrtvama Drugog svjetskog rata, jedva i spominje.

Nedavno je donesena serija amandmana kojima se mijenjaju mnoge odredbe Kaznenog zakona i dodaju posebne ”regulacije” koje se tiču djelatnosti tzv. stranih agenata i bilo kakvih, grupnih ili pojedinačnih uplitanja nevladinih, neprofitnih organizacija u javni prostor.

U svjetlu tih činjenica, invazija na Ukrajinu potvrđuje zle slutnje o mogućoj reprizi strašnog ruskog 20. stoljeća.

”Komunizam je imao lud plan – preraditi ‘starog’ čovjeka. I to se postiglo … možda je to jedino što se postiglo”, stoji u predgovoru ”Rabljenog doba” nobelovke Svetlane Aleksijevič. Puna skepse i gorčine, zaključuje da ”demokracija teško može pustiti korijenje u zemlji straha i terora”.

Prema zvaničnim podacima u razdoblju od 1923. do 1961. kroz logore Gulaga prošlo je osamnaest milijuna zatočenika. Oko milijun i šesto tisuća, u neljudskim uvjetima, na minus 40, od iscrpljenosti, gladi, bolesti i izravnog nasilja, sibirske logore nikada nije napustilo.

Istraživači arhivskog materijala se ne mogu složiti oko broja onih, koji tamo nisu ni dospjeli – koji su uhićeni, suđeni i po kratkom postupku likvidirani.

Golodomor, strašna riječ, za još strašnijeg zločina, koji se 1932.-1933. sručio na ukrajinske seljake. Prema zvaničnom procjeni Ujedinjenih nacija iz 2007. broj žrtava Velike gladi kreće se između sedam i deset milijuna. Broj izravnih smrti od gladi nakon 2010. je ”korigiran”, pa dio zastrašujućeg milijunskog broja žrtvi tretiran je kao posljedica gladi i demografskog pada.

Predmet akademskih debata je i dalje kvalifikacija Golodomora. Genocid ili ”samo” kriminalni akt Staljinovog režima!

Lubyanka – strašna riječ, izgovarana šaptom. Početkom 1920-ih mnogi su uspjeli na vrijeme umaći zloglasnom zatvoru, među njima Kandinski i Rahmanjinov, Stravinski i Maljevič, kojeg hapšenje nije mimoišlo, ali je srećom, egzekuciju preduhitrila, tim okolnostima ubrzana prirodna smrt.

Isaak Babelj je, dospjevši u ruke istražitelja, posebno proslavljenog i ”sposobnog” i po strašnim standardima zloglasnog zatvora, nakon tri dana potpisao priznanje svega što mu je stavljano na teret i spremno odao ”suučesnike”, prijatelje Ejzenštejna i Erenburga. Na suđenju, koje je trajalo petnaestak minuta, opovrgnuo je sve potpisano pod torturom. Strijeljan je sljedećeg dana.

Trebalo se žuriti, jedna od mnogih, dugačkih listi optuženih kao navodne strane agente, protunarodne elemente, državne neprijatelje, trockiste – već je bila odnesena na potpis Staljinu.

Ana Ahmatova ”ostavljena je na miru”, nakon što joj je strijeljan suprug, pjesnik Gumiljov, a sin nestao u Gulagu.

Denunciran od navodnog prijatelja, dvadeset trogodišnji Josif Brodski, budući nobelovac, optužen za ”antisovjetsku djelatnost i društveni parazitizam”, šikaniran je i smješten s dijagnozom progresivne šizofrenije u psihijatrijsku ustanovu, prije nego je osuđen na pet godina prinudnog rada u Sibiru. Pod pritiskom svjetske javnosti, za vrijeme Hruščova, pušten je 1965., a 1971. uspjelo mu je zauvijek napustiti zemlju terora.

Marina Cvetajeva nije izdržala – sama je u Sibiru okončala svoj turbulentni, tragični život.

Samo Velika čistka od 1936. do 1938. odnijela je, po oficijelnim prosudbama, oko 700.000 života, ciljanih i ”slučajnih” žrtava.

Religijski anarhizam i osuda demonstracije državne sile ostarjelog Tolstoja i sumorne slike Dostojevskog kao da su nagoviještali kataklizmu i strašno, dolazeće rusko 20. stoljeće.

Rukopisi i vijesti o teroru stizali su tajnim kanalima do europskih izdavača koncem 1970-ih i tijekom 1980-ih godina.

Strašne ”Priče iz Kolime” Varlama Šalamova, zatočenika koji je kao mlad pisac stigao u gulagov logor, urezuju vam se u sjećanje kao opipljivi opisi samoga dna ljudskog očaja. Suho i bez emocija, u njegovim, velikim dijelom autobiografskim skicama, Šalamov opisuje nešto, što se, navodno, ne može opisati – ljudsku patnju. Kratko pred smrt, kao bezubi izmućeni starac, na slobodi, u psihijatrijskom dispanzeru veselio se šalici toplog mlijeka. Nije ju dočekao. Stigla je prekasno.

Snažna i mudra Nadežda Mandeljštam u tomovima svojih sjećanja, prenosi svakodnevnu borbu s glađu, strahom i poniženjem i provodi svoja progonstva, po zabitim mjestima diljem Rusije, skupljajući i čuvajući od propasti ostavštinu supruga, pjesnika Osipa Mandeljštama.

Štajnerovi zastrašujući ”7000 dana u Sibiru” i Solženjicinov ”Arhipelag Gulag” ostavljaju mučni dojam beznađa i pitanja o samom smislu ljudskog života.

Sibirski logori 20. stoljeća bili su ukleta mjesta na kojima čovjek prestaje biti čovjekom – i mučitelj, koji zatire drugog čovjeka i žrtva, na kojoj se isprobavaju granice izdržljivosti i koja se u nekoj polu-egzistenciji nevidljivim nitima drži života i kada se to čini jedva mogućim.

Danas, kada smo senzibilizirani na bilo kakvo kršenje ljudskih prava i diskriminaciju po svim osnovama, ta dokumentarna štiva, mahom zaboravljena, čitamo s nevjericom, kao nestvarnu, horror literaturu.

Nacističkim režimom i strahotama Holokausta dotaknuto je samo dno povijesti ljudskog roda, ali dok se nakon strašnog desetljeća, svršetkom rata počeo, mučno i postupno, ponovo graditi svijet povjerenja u ljude i čovječnost, u zemlji boljševizma teror je vladao nesmanjenom žestinom i nakon smrti Staljina te je, s nekim kratkim pauzama, obilježio bezmalo, sve do devedesetih godina, cijelo 20. stoljeće.

Bratoubilački, stogodišnji i tridesetogodišnji ratovi, inkvizicije, vjerski i svjetonazorski sukobi, revolucije i prevrati obilježavaju, nažalost, povijest ove civilizacije, ali režim kontinuiranog, desetljećima dugog, sustavnog terora, tiranije i zatiranje vlastitog naroda, zarobljenog i osuđenog na duhovnu i materijalnu bijedu, bez izlaza i izgleda, jedva da ima presedana.

U svjetlu aktualnih događaja, pitanje je li u tim strašnim desetljećima, tom bezumnom režimu uspjelo da, strahom i torturom ”preradi” čovjeka, kako to smatra citirana nobelovka – ostaje neugodnim, otvorenim pitanjem.

Sada, kada se cijeli svijet zgraža i strepi pred nasiljem silnika iz Kremlja, sve je manje mjesta nadi, da će sutrašnji svijet biti bolji.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Je li Finska – Sibeliusova zemlja čudesa – u opasnosti?
  • Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu
  • I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija
  • Čudo u Varšavi učinio je svijet boljim i humanijim

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PANDECTA Tagged With: Europa, Magdalena Maršavelski, Pandecta, ruski režim, strah, tortura

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT