autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Je li za ružno lice pravosuđa krivo ogledalo, ne pravosuđe?

Autor: Ivo Josipović / 16.02.2021. 1 Comment

Ivo Josipović

Ivo Josipović

Vidović Krišto vs. Macan

Mediji su upravo izvijestili kako je tekla sudska rasprava povodom tužbe zastupnice Karoline Vidović Krišto protiv Krešimira Macana kojom ona od tuženika traži 50.000 kuna na ime navodne štete koju je pretrpjela jer je Macan u emisiji ”Otvoreno”, napuštajući studio zbog ponašanja Vidović Krišto rekao: ”S ovom spodobom ne želim sjediti u studiju.”

Inače, emisija je bila posvećena stvaranju parlamentarne većine, a Vidović Krišto je stalno temu izvrtala i držala monologe o povijesnim temama iz vremena od preko 60 godina na temu ustaša i partizana, navijajući znamo za koga.

Što će sud presuditi, ne znam, a ono kako bih ja sudio, potpuno je nerelevantno. Hoće li sud smatrati da su izgovorene riječi u okviru onoga što javne osobe u sklopu kritike svoga rada moraju moći otrpjeti, tim prije što se i riječi koje je Vidović Krišto uputila Macanu mogu smatrati uvredom, tek ćemo saznati.

O politici koju zastupa Vidović Krišto također neću. O njoj mislim sve najgore. Ustašofilstvo koje zastupa sramota su za Hrvatsku.

Neću ni o samoj emisiji koja je bila, osim skandalčića koji je predmet tužbe, standardno nezanimljiva.

Zanimljiva je bila sudska rasprava kako je opisuju mediji. Naime, sud je na ročište pozvao dvoje svjedoka, Arsena Bauka zastupnika koji je također bio sudionik emisije ”Otvoreno” te glavnu urednicu digitalnih platformi HRT-a gđu Andreju Arežina Grgičević.

Ako je zvan Bauk, za očekivati je da će kao svjedoci biti pozvani i drugi sudionici ”Otvorenog”. O čemu je svjedočio Bauk, o čemu bi mogli svjedočiti ostali sudionici navedene emisije? Jedino relevantno o čemu mogu svjedočiti jest sama emisija i to onaj njen relevantni dio kada je došlo do verbalnog sukoba i to o onome što je Macan izgovorio i koje su bile okolnosti pod kojima je to učinio.

Pravosuđe očito treba drastičnu reformu, onu koja će zaoštriti pitanje odgovornosti pravosuđa, uvesti rigoroznu periodičnu sigurnosnu provjeru pravosudnih djelatnika i uvesti obavezu stručnog usavršavanja bez koje se neće moći ostati u pravosuđu te generirati ozbiljne promjene i u samoj okoštaloj sudskoj praksi koja je dijelom odgovorna za neefikasnost pravosuđa

Postavlja se vrlo jednostavno pitanje: Zašto sud zove svjedoke da mu prepričaju kako je tekla emisija kada je sve to puno detaljnije i preciznije mogao saznati pregledom desetak minuta, ako treba i cijele emisije čiji zapis postoji?

Dakle, sud je protratio svoje vrijeme, a i vrijeme zastupnika Bauka i drugih sudionika u postupku da bi temeljem nesavršenog ljudskog sjećanja saznao ono što je mogao saznati neposredno, pregledom same emisije.

I hoće li sud zaista protratiti i vrijeme ostalih sudionika emisije da bi saznao isto: Što je rekao Macan i pod kojim okolnostima? Ili će ipak zaključiti da je bolji izvor saznanja snimka same emisije, stručnim jezikom tehnička snimka?

Naravno, možemo se upitati i je li iskaz glavne urednice Arežina Grgičević o minulom radu Vidović Krišto uopće pravno relevantan, bez obzira na to kako ga ocjenjivali.

Zapravo, riječ je o vrlo jednostavnom predmetu koji je mogao biti dovršen na jednom ročištu. Zašto?

Zato jer je iz snimke emisije bilo moguće utvrditi gotovo sve pravno relevantne činjenice, a njihovu pravnu ocjenu, je li zaista riječ o uvredi, i je li činjenica što je Vidović Krišto eksponirana javna osoba koja je dužna trpjeti kritike, pa i one ”paprene” na svoj račun, u tom slučaju ima ekskulpacijsku ulogu, ionako na kraju donosi sam sud uvažavajući sve okolnosti ovog, ipak, i činjenično, i pravno jednostavnog slučaja.

U malome, jer je zaista riječ o bagatelnom slučaju, vidimo jedan od važnih razloga zašto postupci pred hrvatskim sudovima dugo traju. Izvode se nepotrebni dokazi što u složenijim slučajevima rezultira ozbiljnim odugovlačenjem postupaka.

Iako navedena emisija ”Otvoreno” uopće nije za temu imala pravosuđe, svojim je pravosudnim epilogom ipak rekla o njemu puno.

Mrčela&Turudić vs. Đurđević

Sasvim je druge naravi bila nedavna emisija ”Otvoreno” posvećena problemima u pravosuđu.

Uz suce Marina Mrčelu, suca Vrhovnog suda i Ivana Turudića, donedavnog predsjednika Županijskog suda u Zagrebu i izglednog predsjednika novog i moćnog Visokog kaznenog suda, sudjelovala je profesorica Zlata Đurđević, prvorazredna stručnjakinja te ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, pristojan gospodin, ipak više sklon upravi nego pravosuđu koji je u emisiji bio više promatrač nego aktivni sudionik.

Profesorica Zlata Đurđević je iznijela pristojno, gotovo blago, više argumentiranih kritika na račun pravosuđa, njegova rada, nepotizma i efikasnosti.

Sudački duo na kritike je odgovorio brutalnim nasrtajima na profesoricu, pomalo iznenađenu njihovom žestinom. Od žestine, ipak je važniji njihov gard, već dobro znano obranaštvo u kojemu su za nerazumno dugo trajanje značajnog broja kaznenih predmeta, ”izbjeglištvo” okrivljenika u susjednu državu, blago rečeno neobične odluke sudova, očiti nepotizam u izborima i odsustvo stručne i etičke odgovornosti sudaca, krivi svi, samo ne suci.

Kriv je zakonodavac koji kreira loše zakone, iako mnogi od njih i nisu toliko loši. Zakoni u čijem pisanju u priličnoj mjeri sudjeluju i sami suci.

Krivi su mediji, senzacionalistički i zlonamjerni.

Krivi su građani koji svi imaju ”zagorski sindrom” pa tužakaju preko mjere i potrebe sve i svakoga.

Krivi su i profesori. Samo kritiziraju i uopće, otkud im pravo da se brecaju na svete pravosudne institucije i njihove prvosvećenike.

I što javnost uopće zna o pravosuđu da bi smjela kritizirati?! Rezultati su mu, suprotno ocjeni velike većine građana vrlo dobri, nema korupcije, svi ili skoro svi rješavaju normu ili je čak nadmašuju.

Jednom riječju, za ružno lice pravosuđa krivo je ogledalo, ne pravosuđe. Tu ne pomažu ni brojke, ni statistika, ni usporedba s drugim europskim državama.

Svakako, vrhunac obranaštva bio je dio rasprave o slučaju Kornati u kojima je nakon silnih godina njegovog trajanja vatrogasni zapovjednik g. Dražen Slavica konačno oslobođen krivnje. Pa za pravomoćnu presudu koja je stigla gotovo čak četrnaest godina nakon tragičnog događaja, kriv svatko, samo ne pravosuđe.

Pa je sudac Mrčela nemilo navalio na profesoricu što krivi pravosuđe jer su jedan čovjek i njegova obitelj toliko neosnovano propatili kroz neoprostivo dug postupak. Krivi su svjedoci, krivi su mediji, krivi su vještaci, samo ne suci.

I sve bi to bilo prihvatljivo da sudac Mrčela nije zatajio u svom nastupu ipak najvažnije razloge tolikog trajanja postupka.

Ponajprije, prvotni postupak koji je završio ukidanjem presude jer je sud sudio u nezakonitom sastavu! Tko je sastavio vijeće? Sud, naravno. Cijeli višegodišnji postupak propao je činjenicom da suci nisu znali pročitati odredbe Zakona o kaznenom postupku o sastavu suda i nekoliko prijelaznih odredbi toga Zakona.

Drugo, Mrčela je prešutio koliko je godina predmet grijao ladicu u njegovom, Vrhovnom sudu prije no što je donesena odluka o žalbi. U svemu tome, manji je problem to što je pravosuđe očito loše radilo svoj posao. Dogodi se.

Problem je potpuno odsustvo samokritičnosti pravosuđa, preciznije, njegovih vodećih sudaca.

Quo vadis, Justitia?

Pravosuđe očito treba drastičnu reformu, onu koja će zaoštriti pitanje odgovornosti pravosuđa, uvesti rigoroznu periodičnu sigurnosnu provjeru pravosudnih djelatnika i uvesti obavezu stručnog usavršavanja bez koje se neće moći ostati u pravosuđu te generirati ozbiljne promjene i u samoj okoštaloj sudskoj praksi koja je dijelom odgovorna za neefikasnost pravosuđa.

Što će sud presuditi, ne znam, a ono kako bih ja sudio, potpuno je nerelevantno. Hoće li sud smatrati da su izgovorene riječi u okviru onoga što javne osobe u sklopu kritike svoga rada moraju moći otrpjeti, tim prije što se i riječi koje je Vidović Krišto uputila Macanu mogu smatrati uvredom, tek ćemo saznati

Naravno, tome treba korespondirati i akcija Vlade i Sabora da osigura dovoljan broj sudaca i djelatnika u pratećim službama, tehnološku podlogu rada te čvrste mehanizme kontrole sukoba interesa. I svakako, promijeniti sastav i način rada Državnog sudbenog vijeća.

Možda Hrvatska ne treba tako drastičnu reformu kakvu su proveli, recimo, u Albaniji i Rumunjskoj. A možda i treba jer je sadašnje stanje na rubu izdržljivog.

Pravosuđe ozbiljno i negativno utječe na osobni i društveni status građana, gospodarstvo i investicije. Nije lako promijeniti pravosuđe s kojim je zadovoljan malo tko, osim sudaca samih.

Do sada ni jedna vlada nije provela ozbiljnu reformu. Ono što se zvalo reformama uglavnom možemo opisati sintagmom ”promijenimo tablu na vratima”. Pa su se, kao ukidali sudovi, a zapravo pretvarali u jednako ili slično funkcionirajuću depandansu nekog većeg suda.

Pa se nije taklo u prilično unikatni model izbora sudaca i sustava njihove odgovornosti koji pravosuđe čini državom u državi.

Pa su promjene postupovnih zakona i nadležnosti sudova uglavnom bile usmjerene na rasterećenje Vrhovnog suda, do mjere da ga je u kaznenim predmetima uvođenje novog, Visokog kaznenog suda učinilo malo važnim sudom, suprotno slovu i duhu Ustava i funkciji koju bi najviši sud u državi trebao imati.

Rekoh u nedavnoj kolumni za Nacional, predsjednik Milanović predlaganjem novog predsjednika ili predsjednice, možda i iz redova stručnjaka izvan samog pravosuđa, može učiniti do sada najvažniji reformski potez. Na čelo pravosuđa konačno dovesti osobu spremnu na ozbiljne reforme.

Naravno, ako predsjedniku parlamentarna većina to dopusti…

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Da sam Predsjednik, odobrio bih obuku ukrajinskih vojnika
  • Spomenik legendarnoj hrvatskoj šutnji
  • Hrvatska, Alisina zemlja čudesa
  • Conflict for Dummies
  • Bilješka o nepravdi koju više nije moguće ispraviti
  • Pisala mi ustaška zmija
  • Tri scene političkog igrokaza zvanog predsjednički izbori
  • Esej o svjetskom poretku koji se mijenja
  • Pernarov poučak
  • Ustavni i Vrhovni sud crtaju opatijski kroki Nečastivog

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ALLEGRO BARBARO Tagged With: Allegro barbaro, Bauk, Đurđević, Ivo Josipović, Macan, Milanović, Mrčela, Turudić, Vidović Krišto

Comments

  1. Ivan Žignić says

    17.02.2021. at 22:44

    Baš lijepo, suci kao jedini nisu krivi, a ‘tovare’ se šunkama u konobi šunkastog Keruma (ali koji još(?) ne sude u njegovu korist), pobožni privatnik ubije stečajnu upraviteljicu i još 3 osobe zbog njegove podcijenjene(?), i eto USKOK ubrzo nakon toga hvata neke suce koji su umreženi u sličnim stvarima dijelili pokradene milijunčeke. Kao da su zakoni (npr. ovršni) kreirani baš u svrhu tih malverzacija. Hrvatska smrdi od glave.

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT