JOSIP KREGAR (Ogulin, 1953. – Zagreb, 2020.) – Umro je Čovjek

Josip Kregar, naš Kreg, bio je, u najboljem značenju te riječi, Čovjek, osoba vrijedna poštovanja, vrijedna da se, misleći na njega, imenica čovjek piše velikim slovom.

Prijatelji i kolege sjećat će ga se kao dobrog, poštenog čovjeka, nadasve obrazovanog i pametnog intelektualca. Bio je čovjek koji prijatelja nikada ne napušta, a i neznancu pruža ruku kada mu je potrebna.

Kao znanstvenik, sociolog, pravnik i političar, proučavao je društvo. Ali, otišao je puno dalje od mnogih. Nije samo puno znao o društvu, već ga je i razumio. Razumio je složene odnose ekonomskih i političkih struktura, njihov odnos prema građanima, ekonomske odnose i veze s politikom, a najvažnije, znao je što je pravda a što nepravda.

Upravo zato, ponajviše, smetala mu je korupcija i smatrao ju je ponajvećim društvenim zlom, izvorom nepravde, siromaštva i nedemokratskih odnosa, sredstvom akumuliranja sirove, nelegalne i nelegitimne društvene moći.

Josip Kregar je bio erudit, ugledni znanstvenik i profesor međunarodne karijere. Ne samo u formalnom smislu, bio je na akademskom vrhu. Kao redovni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uživao je veliki ugled i poštovanje, i studenata, i svojih kolega nastavnika koji su ga u dva mandata, od 2005. do 2009. birali za svoga dekana.

Kregar je bio lijevi realist. Želio je bolje, pravedno društvo. Međutim, znao je da nesavršeno društvo, s ekonomskom i političkom nejednakošću građana, ne može biti pravedno. Ali, želio je učiniti sve da ono, posebno ovo naše društvo, bude bliže idealu pravednosti

Objavio je preko stotinu znanstvenih radova, knjiga i članaka, kod uglednih domaćih i stranih izdavača, na nekoliko svjetskih jezika. Bio je gost-predavač na najprestižnijim svjetskim sveučilištima. Sveučilište u Grazu (1993) i Sveučilište Yale (1996), Pravni fakultet na Karl-Franzens-Universität Graz (1992), Ekonomska škola Varšava (1989), Sveučilište Bocconi Milano (1993), Max Planck Heidelberg (1993), Centre de la sociologie de organization, Pariz (1985), Sorbonne, Pariz (1984) tek su neke od uglednih svjetskih institucija na kojima je boravio.

Područje Kregarovog znanstvenog, ali i društvenog i političkog interesa bili su, općenito, sociologija, upravna znanost, posebno tranzicijsko društvo, demokracija, ljudska prava, politika te, njegova najveća strast, borba protiv korupcije.

Politički, bio je na lijevoj strani. Pri tome, Kregar nikako nije bio lijevi populist. Njegov bih politički put označio terminom koji se, koliko znam, ne koristi u stručnoj literaturi i političkoj praksi.

Kregar je bio lijevi realist. Želio je bolje, pravedno društvo. Međutim, znao je da nesavršeno društvo, s ekonomskom i političkom nejednakošću građana, ne može biti pravedno. Ali, želio je učiniti sve da ono, posebno ovo naše društvo, bude bliže idealu pravednosti.

Znao je, svatko od nas kao pojedinac može malo promijeniti, ali, smatrao je, svatko od nas mora biti barem kap, dio onog prelijepog Cesarićeva slapa, sna i ideala koji, zapravo, ne postoji, sna koji moramo sanjati da bi nam stvarnost bila bolja.

A Josip Kregar bio je i puno više od toga, bio je beskompromisni borac, čovjek koji se bio spreman izložiti neugodnostima onih u čije je nelegitimne interese često dirao.

Najveću prepreku pravednom društvu vidio je u korupciji. I kao znanstvenik, i kao političar, i kao društveni analitičar i komentator, velik dio svoga rada posvetio je upravo prokazivanju korupcije i pronalaženju sistemskih rješenja da se ona, ako se već ne može potpuno iskorijeniti, minimalizira, a korupcionaši kazne.

Kregarov rad u Transparency International te Centru za demokraciju i pravo Miko Tripalo, brojni tekstovi na portalu Autograf i u drugim medijima te njegov ostali bogati društveni angažman, uz doticanje brojnih važnih društvenih i političkih pitanja, prije svega bio je usmjeren na borbu protiv korupcije.

Josip Kregar, naš Kreg, bio je, u najboljem značenju te riječi, Čovjek, osoba vrijedna poštovanja, vrijedna da se, misleći na njega, imenica čovjek piše velikim slovom

Tome je, dobrim dijelom, bio posvećen i njegov politički rad. Kao neovisni ljevičar, kasnije i kao član i zamjenik predsjednika stranke Naprijed Hrvatska te nakon ujedinjenja te stranke sa SDP-om, pridruženi član njegova predsjedništva i predsjednik SDP-ova Savjeta za politički sustav, svojevremeno i kao zastupnik u Hrvatskome saboru izabran na listi SDP-a, Josip Kregar se pokazao kao jedan od žestokih boraca za pravedno društvo i etiku u politici.

Dakako, i tu su borba protiv korupcije i sukoba interesa bila u njegovu fokusu. Bio je predlagatelj više zakona, uključivši i onih koji se odnose na sukob interesa, snažno se zalažući za odgovornost političara i etiku u politici.

Zbog svog političkog i društvenog angažmana, britkosti i spremnosti na kritiku, znao je biti i meta političkih protivnika, pa i paraobavještajnog podzemlja koje ga je nastojalo diskreditirati. Naravno, bez uspjeha. Kregarov besprijekorni moralni lik bio je jači od podvala.

Krega sam poznavao skoro cijeli život, negdje od početka moga, a kraja njegova studija na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U oko četrdeset i pet godina poznanstva, prijateljstva i zajedničkog rada, sada kada ga više nema, mogu mu i moram, kao i mnogi drugi, uputiti iskrene riječi zahvale za njegovu mudrost, prijateljstvo, šarm, duhovitost, znanje i vedrinu koje je podijelio sa mnom.

Umro je Čovjek, čovjek koga ću se s poštovanjem i ljubavlju sjećati cijeloga života.

Kad umire čovjek
zemlja postaje teža
i dublja
za jednu ranu
crnja za jednu jamu
i jedan zaključan kovčeg.

Kad umire čovjek
svijet bi morao stati
i zadrhtati
težinom tuge
dubinom bola
u šutnji koja bi rastvorila vrata mrtvačnica
i podigla ploče grobova
kao umorne kapke iza besane noći.

 Kad umire čovjek, umire dio svijeta
i zemlja postaje teža
iskusnija i
ljudskija
i veća za jednu ranu
i dublja za jednu jamu.                       

(Jure Franičević Pločar: Kad umire čovjek)

Zbogom, dragi Kreg.

 

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Kvartet za kraj vremena
• Politika i moral u Hrvatskoj
• Kvartet za kraj vremena
• Zaprepašten sam brojem ljudi koji se ne žele cijepiti
• Zlata Đurđević junakinja je našeg doba
• Onima koji slave ustaštvo ili četništvo mjesto je u zatvoru
• Hrvatska nekorektno prešućuje bugarsko ucjenjivanje Makedonije
• Kroki jednog skladatelja, dva predsjednika i tri monstruma
• Otvorimo širom vrata pomirbi Hrvata i Srba!
• Politika i moral u Hrvatskoj

» Svi tekstovi ovog autora