autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Kako približiti medicinu i financiranje željenoj razini?

Autor: Boris Labar / 23.06.2021. Leave a Comment

Boris Labar

Boris Labar

Prolazi još jedan radni dan. Večer je već dobrano pokucala na vrata. U stanu me čeka zakašnjeli ručak, koji treba podgrijati.

I po tko zna koji put slušam opravdane objede supruge kako sam zanemario svoje najbliže. Istina je. I kada sam kod kuće ne mogu se sroditi sa svakodnevnim problemima moje obitelji, koji u biti znače stvarni život.

No s druge strane svakodnevni pritisak i specifičnost posla, teške bolesti i neizvjesnost ishoda njihovog liječenja nemir je kojega se ne možeš otarasiti ni na poslu ni kod kuće. Zato kada dođem kući jedina mi je želja na tren zaboraviti bolest.

I u pravilu nema puno mjesta za sitnice koje život znače. Pa sad ako u hladnjaku nedostaje mlijeka, nije problem jer to se lako riješi. Slaba ocjena u školi izgleda poput loše ispričanog vica, ako ti nad glavom visi zloćudna bolest.

Lutaju tako moje misli dok halapljivo gutam svoj podgrijani ručak. Supruga mi nešto govori. Samo razabirem glas, ali o čemu je riječ moj mozak ne prepoznaje.

U glavi mi i dalje poput more visi pitanje kako je mladi čovjek kojem je danas izvađena slezena. Djelovao je relativno dobro i stabilno nakon operacije. Iz šok sobe odmah su ga prebacili na odjel što je dobar znak.

Iz razmišljanja me prenu zvuk mog mobitela. Na zaslonu nepoznat broj.

– Halo – javih se.

– Halo, jeste li Vi profesore?

– Da…

– Moj sin nije dobro, molim Vas pomognite.

Majka mladog čovjeka nakon operacije slezene. Osjećao sam po glasu da je na rubu plača.

– Dolazim.

Ostavio sam nedovršeni ručak, na brzinu se odjenuo. Moja supruga samo je stigla upitati:

– Kuda?

– Na Rebro.

– Nekom je loše?

– Da.

Već je navikla na iznenadne pozive i odlaske u bolnicu.

Mogući nerazmjer medicine i financiranja otvorit će bolnu točku od koje zaziru svi političari. Neminovnost učešća u financiranju zdravstva svakog stanovnika Hrvatske

Za manje od 10 minuta bio sam uz krevet mladog čovjeka. Gledao me uplašeno, bio je oznojen, hladni ljepljivi znoj, puls ubrzan, tlak niži.

Pa to je šok, prostrujalo mi je kroz glavu, mora da krvari u trbuh. Pregledom nije bilo teško procijeniti da je trbuh pun tekućine, najvjerojatnije krvi. Srećom dok sam pregledavao bolesnika pojavi se kirurg operater.

– Moraš u trbuh, ponovno, pun je tekućine, krvari odnekud – telegrafski sam ga izvijestio.

– Ali nemoguće, sve smo napravili kako treba!

– Pogledaj sam, pregledaj trbuh.

Nakon pregleda koji nije trajao ni minutu, pogledao me i rekao:

– Da imaš pravo moramo ući u trbuh.

Okrenuo se sestri i rekao:

– S bolesnikom odmah u salu i hitno naručite dvije doze krvi.

Napeto smo iščekivali nalaz operatera. Ubrzo mi je prišla sestra, noseći telefon:

– Trebaju Vas iz sale.

– Halo.

Javi se kirurg:

– Otvorili smo bolesnika, ne krvari iz velike krvne žile, ali krvari kapilarno, gotovo cijela potrbušnica puna je kapljica krvi i tu se kirurški ne da ništa napraviti. Ne znam kako zaustaviti krvarenje. Malo je bolje, vjerojatno nakon primjene transfuzije. Sada završavamo i vratit ćemo ga na odjel.

– Dobro, pokušat ćemo nešto načiniti da zaustavimo krvarenje.

Možda je ovo indikacija za aktivirani rekombinantni faktor VII, izuzetno potentan lijek u zaustavljanju krvarenja. Lijek je indiciran u liječenju bolesnika s hemofilijom. Primjenjuje se iako nije odobren u slučajevima traume i kirurškog zahvata, krvarenja u središnji živčani sustav.

No postojao je jedan drugi problem. Ovaj lijek je iznimno skup. Cijena nekoliko doza koje je trebalo primijeniti košta preko milijun kuna.

O cijeni kasnije, sada treba zaustaviti krvarenje i spasiti mladog čovjeka, prostruji mi glavom. Odmah sam nazvao našu transfuziju gdje je lijek pohranjen.

Na upit da nam isti dostave, tehničarka mi odgovori:

– Lijeka imamo, ali ga Vi ne možete propisati.

– Kako molim?!

– Takva je naredba uprave, zamjenika ravnatelja za medicinske poslove.

Znao sam da osoba s druge strane žice ništa nije kriva. Provodi ono što joj je naređeno.

– Slušajte, nazovite odmah zamjenika ravnatelja i recite mu, ako lijek za pet minuta ne bude na kirurgiji, a bolesnik, što je vjerojatno, bez lijeka umre, sve ću medije obavijestiti o nakaradnom načinu liječenja o kojem odlučuje administracija!

Srećom, lijek je za minutu-dvije bio na kirurgiji. Njegova djelotvornost bila je neupitna, krvarenje je zaustavljeno i pacijent je spašen.

Nakon nekoliko dana, hladne glave i puno prisebniji, razmišljao sam. Lijek koji smo primijenili iznimno je skup. Cijena jednog dana liječenja odgovara godišnjim troškovima nekih klinika. Stoga je sasvim logično da je potrebno kontrolirati primjenu takvih lijekova.

Medicini je bolest i djelotvorno liječenje na prvom mjestu. Uvažavaju se i financijske mogućnosti, ali tek nakon medicine. Ekonomija medicini stalno pretpostavlja financijske mogućnosti

U protivnom nekritična primjena može dovesti do financijskog deficita neslućenih razmjera. Logično je da se medicina i ekonomija razilaze jer polaze od različitih premisa.

Medicini je bolest i djelotvorno liječenje na prvom mjestu. Uvažavaju se i financijske mogućnosti, ali tek nakon medicine. Ekonomija medicini stalno pretpostavlja financijske mogućnosti.

Kako pomiriti ta dva naoko suprotna pristupa?

U nas godinama živi sustav limita, nakaradni pristup koji primarno pokušava kontrolirati financiranje u zdravstvu. Limit primarno ovisi o financijskoj mogućnosti zdravstva. Tek u naznakama uvažava medicinske zakonitosti dijagnostike i liječenja.

Stoga mjesečni limit koliko smiješ potrošiti temeljen je na financijskim mogućnostima, a ne na medicinskim potrebama. Kako su medicinske potrebe financijski obično značajno veće od limita deficit je pravilo, a ne izuzetak.

Kako razriješiti ovaj medicinsko-financijski gordijski čvor?

Dva su pristupa prijeko potrebna.

Prvi je medicina temeljena na dokazima. Samo znanstveno dokazane postupke dijagnostike i liječenja moguće je financirati. Za to treba izraditi smjernice. Mnoge strukovne medicinske udruge izradile su smjernice i rade po njima. No te smjernice treba ozakoniti, ponajprije trebaju biti ”prepoznate” i odobrene od Ministarstva zdravstva.

Drugi jednako važan pristup jest procjena financijskih mogućnosti u odnosu na pobol i potrebe zdravstvene skrbi hrvatskog stanovništva. Ovaj drugi pristup zahtijeva jasno određenje financijskih potreba gore navedenih smjernica.

Možda ćemo simulacijom gore navedenih pristupa približiti medicinu i financiranje željenoj razumnoj razini i, što je važnije, objektivnim mogućnostima.

Istodobno mogući nerazmjer medicine i financiranja otvorit će bolnu točku od koje zaziru svi političari. Neminovnost učešća u financiranju zdravstva svakog stanovnika Hrvatske.

Kako i na koji način? Odgovor je dijelom sadržan u točnoj procjeni današnjih financijskih mogućnosti i medicine temeljene na dokazima.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Dobar liječnik zalaže se za optimalno ozračje liječenja
  • Bez inozemnih recenzija nema kvalitete znanstvenih projekata
  • Nuklearni rat? Možda ipak zaiskri zrnce razuma
  • Problem štancanja doktorata u Hrvatskoj
  • Njihovo je pravo da pričaju, a naše da se cijepimo
  • Borba protiv pandemije COVID-19 ne guši demokraciju
  • Cijepljenje ili testiranje na COVID, uvjet rada u zdravstvu
  • Reforma zdravstva nužna je i u pandemiji
  • Cijepljenje je jedini način borbe protiv pandemije
  • Kad odvojimo moć od politike, interes će postati javno dobro

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ŠTO ZNAM, TO I VIDIM Tagged With: Boris Labar, Što znam to i vidim

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Silom na silu

    Silom na silu

    boris-raseta
  2. Genocidnost palanke

    Genocidnost palanke

    boris-dezulovic
  3. Krivosuđe

    Krivosuđe

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Spomenici iznikli iz šikare

    Spomenici iznikli iz šikare

    n-jovanovic
  2. Milka i Anka na kraju tunela

    Milka i Anka na kraju tunela

    paulina-arbutina
  3. Bogdankina želja

    Bogdankina želja

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT