autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Katolički medicinski fakultet ne rješava deficit liječnika

Autor: Boris Labar / 19.05.2021. Leave a Comment

Boris Labar

Boris Labar

Hrvatsko katoličko sveučilište otvara Medicinski fakultet u Zagrebu. To je peti medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Sveučilište u Puli također je zatražilo dopusnicu za osnivanje Medicinskog fakulteta. Zbog određenih manjkavosti i nedorečenosti ovaj fakultet je ”na čekanju”, no moguće je da u bliskoj budućnosti ugledamo i šesti medicinski fakultet u Hrvatskoj.

Razmišljajući tako, padne mi na um sjajna ideja. Pa zašto nekolicina nas rođenih Zadrana ne bismo krenuli istim putem. Osnovali Medicinski fakultet u Zadru. Županijska bolnica u Zadru ima sve potrebne uvjete za kliničku nastavu. Već sada dijelom služi kao baza Medicinskom fakultetu iz Splita.

Za pred-kliničke predmete uz prostor i opremu dovest ćemo nekoliko priznatih nastavnika u poznoj životnoj dobi (čitaj umirovljenici) koji će biti zalog kvalitete nastave tih predmeta.

Istodobno njihov je zadatak da educiraju, bolje reći osposobe nekoliko mlađih liječnika, kako bi kada prirodne zakonitosti, zbog bolesti ili smrti, zaustave taj vrijedni i društveno korisni rad naših umirovljenih profesora, mogli bezbolno nastaviti s nastavnim procesom.

Tako bismo svom rođenom gradu ostavili nešto vrijedno, za sva vremena. A k tome treba reći da je prvi Medicinski fakultet u Hrvatskoj osnovan u Zadru davne 1806. godine. Stoga, poštujmo tradiciju.

Začuđuje koliko smo samodopadni i sami sebi dostatni. To je u biti odlika malih. Nikad i nikako mi neće biti jasno zašto sve naše kvalitetne resurse ne približimo, kako bi konačni proizvod bio u ovom slučaju nastavno i znanstveno kvalitetniji

Znamo da unutar Zadarskog sveučilišta postoji Odjel za zdravstvene studije s preddiplomskim studijem Sestrinstvo. To ukazuje da već postoje osnovni nastavni alati. Iz svega je moguće izvući zaključak da nas samo korak dijeli do realizacije ovog projekta.

Ako Hrvatska nastavi ovim putom, zašto biti ”papskiji od pape”. No to nije pravi put, jer nedostaje ključno pitanje. Ima li Hrvatska u ovom trenutku dovoljno medicinskih fakulteta za edukaciju dovoljnog broja liječnika.

Kada sam podijelio svoje razmišljanje o prijedlogu za osnivanje Medicinskog fakulteta u Puli, kako je isti pun improvizacija, nedorečenosti i kako je teško izvediv, do mene je iz Pule dopro glas o šikaniranju iz centrale. Zagrebu i njegovom Medicinskom fakultetu nije u interesu osnivanje novog fakulteta, argumenti protiv svode se ponajprije na snagu i autoritet jačeg, većeg i poznatijeg.

Kažu iz Pule to nas podsjeća kako i na koji način je Beč davnih godina početkom 20. stoljeća bio protiv osnivanja medicine u Zagrebu. To je točno.

Ali ova paralela izgubila je iz vida ključne argumente. Zagreb je inicirao i bio određeni broj godina ”stariji brat” fakultetima u Rijeci, Splitu i Osijeku. Kad su ti fakulteti dosegli razinu samostalnosti slobodno su nastavili svoj vlastiti put. I dalje su pokatkad znali posegnuti za kadrovima ”starijeg brata”.

Začuđuje zašto u pulskom prijedlogu nema naznaka o takvoj vrsti suradnje, na primjer, da će u počecima biti odjel Medicinskog fakulteta u Rijeci. Čini se ispravnim isto pitanje postaviti i Medicinskom fakultetu, Katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

U našoj mladoj zemlji, kroz 30 godina bilo je objektivnih, ali nažalost više subjektivnih problema koji su bitno utjecali na razvoj, a time i status naših medicinskih fakulteta. Jedan od ključnih problema je broj upisa na fakultet koji je godinama bio zamrznut, ponajprije zbog financijskih razloga.

Fakulteti su nastojali dijelom razriješiti navedeni problem osnivajući studije na stranom, uglavnom engleskom jeziku. Većina tih studenata bila je iz inozemstva i svoju budućnost nisu vidjeli u Hrvatskoj već u zemljama iz kojih dolaze.

Kada se tome doda s jedne strane odlazak liječnika u inozemstvo, a s druge strane vrlo restriktivan stav raspisivanja natječaja za specijalizacije u bilo kojem području medicine, sasvim je jasno da rezultat mora biti manjak liječnika.

Većina nas na fakultetima naglašavala je kolika je opasnost upisa malog broja studenata i koje su moguće posljedice.

Aktualna politika je to doživljavala kao bitku za veća financijska sredstva. Sagledavala je svoju odgovornost kratkoročno kroz četiri godine, jer joj nije bilo u interesu da rješava nešto što će doći za 10 do 20 godina, bez obzira na to hoće li i tada biti na vlasti.

Osnivanjem Medicinskog fakulteta na Katoličkom sveučilištu broj upisanih studenata medicine povećao bi se za 50 godišnje. Vjerojatno bi sličan broj upisa bio i na Medicinskom fakultetu u Puli.

Stoga taj broj ni u kom slučaju nije dostatan da zaustavi, a pogotovo smanji sve veći deficit liječnika. Vjerujem da naša četiri fakulteta imaju projekciju potreba upisa liječnika kako bi se negativan trend smanjio.

Izađite s tim brojkama, neka nam odgovorno Ministarstvo priopći kako vidi i predlaže način rješavanja ovog gorućeg problema.

Nekritičko osnivanje visokih učilišta podsjeća me na gradnju bolnica u Hrvatskoj, gdje svako veće mjesto mora imati opću bolnicu. Možda i u jednom i u drugom slučaju postoje nekakvi kriteriji koje bi trebalo ispuniti za osnivanje bilo veleučilišta, fakulteta ili bolnice

Istodobno u Hrvatskoj gotovo svakodnevno niču visoke škole i fakulteti. Svaki veći grad ima svoje sveučilište, nešto manji veleučilište.

Nekritičko osnivanje visokih učilišta podsjeća me na gradnju bolnica u Hrvatskoj, gdje svako veće mjesto mora imati opću bolnicu. Možda i u jednom i u drugom slučaju postoje nekakvi kriteriji koje bi trebalo ispuniti za osnivanje bilo veleučilišta, fakulteta ili bolnice.

No svi mi znamo kako se u nas kriteriji relativiziraju, kako improvizacija postaje činjenica, kako je politika puno važnija od stručnog mišljenja. Nikoga, ama baš nikoga nije briga što s kvalitetom. Glavno je da na papiru sve dobro izgleda, sve piše.

Usto naše najstarije i najveće Sveučilište posljednjih je godina u krizi upravljanja. Veliki broj afera sustižu jedna drugu, pa se ima dojam da se osim afera ništa ne događa na Sveučilištu.

To sigurno nije točno, jer godinama stvarana nastavna i znanstvena prepoznatljivost ima veliku kvalitetu. Toj kvaliteti sada skrivenoj u potencijalnoj energiji Sveučilišta, potisnutoj, gotovo izgubljenoj u aferama perifernih nadmetanja interesnih grupa nije teško dati šansu, rekao bih potezom pera.

I na kraju začuđuje koliko smo samodopadni i sami sebi dostatni. To je u biti odlika malih. Nikad i nikako mi neće biti jasno zašto sve naše kvalitetne resurse ne približimo, kako bi konačni proizvod bio u ovom slučaju nastavno i znanstveno kvalitetniji.

Ne mogu prihvatiti da naše najveće Sveučilište i naš najveći znanstveni institut Ruđer Bošković imaju samo sporadičnu suradnju.

Eto pravog zalogaja za vlast i ministarstvo znanosti. Kada mrvice skupiš na hrpu imaš osjećaj da je nešto u ustima.

 

UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .

Još tekstova ovog autora:

  • Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži
  • Koliko bi u nas trebao zarađivati vrhunski liječnik?
  • Odabir kriterija u zdravstvu neka se ugleda na sport
  • Mogao sam to učiniti u Zagrebu, da su mi dali
  • Matijaniću nije trebao ”prijatelj doktor” već dobar sustav
  • Ključno je inzistirati na reformi za kvalitetnije zdravstvo
  • Dobar liječnik zalaže se za optimalno ozračje liječenja
  • Bez inozemnih recenzija nema kvalitete znanstvenih projekata
  • Nuklearni rat? Možda ipak zaiskri zrnce razuma
  • Problem štancanja doktorata u Hrvatskoj

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ŠTO ZNAM, TO I VIDIM Tagged With: Beč, Boris Labar, deficit liječnika, HKS, Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Pula, Ruđer Bošković, Što znam to i vidim, Zadar

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT