KGK ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata

Pravo pitanje u priči o razgovoru hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina nije vezano za Jerusalem post. Nije vezano za to koliko je novinarka krivo shvatila predsjedničinu priču o migrantima, Iranu, militantnom islamu i nestabilnoj BiH.

Pravo pitanje je kako je moguće da je jedan tekst u jednim novinama izazvao toliku lavinu reakcija u susjednoj zemlji.

Bosna i Hercegovina je, da se to odmah skine s dnevnog reda, jednostavno nestabilna država. Dan nakon što je Jerusalem post objavio svoj tekst, član predsjedništva BiH i lider bosanskih Srba Milorad Dodik kazao je kako bi popunjavanje Vijeća ministara BiH predstavnicima Srpske demokratske stranke, a ne Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata sigurno dovelo do – raspada BiH.

Kolinda Grabar-Kitarović, naime, ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata između BiH i Hrvatske koje je izazvala svojim naglašavanjem ekstremističke prijetnje u susjednoj državi, tako da nije nimalo čudno da su navodi iz Jerusalem posta izazvali eksploziju nezadovoljstva

I to je samo jedan jedini, najfriškiji primjer problema koje u elementarnom funkcioniranju ima susjedna zemlja.

No, priča s Kolindom Grabar-Kitarović i BiH ne zaustavlja se na činjenično točnoj konstataciji o nestabilnosti države.

Kolinda Grabar-Kitarović, naime, ima cijelu povijest međudržavnih diplomatskih incidenata između BiH i Hrvatske koje je izazvala svojim naglašavanjem ekstremističke prijetnje u susjednoj državi, tako da nije nimalo čudno da su navodi iz Jerusalem posta izazvali eksploziju nezadovoljstva.

Treba se suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraća tisuće boraca, a ne može se zanemariti niti utjecaj nekih drugih država – to su riječi Grabar-Kitarović ne iz ovotjednih izraelskih novina, već iz skupa u Dubrovniku, održanog u prosincu 2016. godine.

Četiri mjeseca kasnije, na skupu “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?”, ustvrdila je da u susjednoj zemlji raste broj ekstremističkih grupa, dodajući da je Hrvatska spremna pomoći BiH u borbi protiv terorizma.

U rujnu pretprošle godine je iz Ureda predsjednice u medije puštena informacija da u BiH djeluje “između pet i deset tisuća ljudi bliskih selefijama, za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom”.

Sve te izjave i informacije izazivale su (pre)žestoke diplomatske reakcije iz susjedne države i produbljivale sad već poveći jaz između dvije zemlje koje su bespovratno upućene jedna na drugu, od toga da u BiH živi velik broj Hrvata, preko rekordno dugačke granice, pa do bliskih gospodarskih odnosa.

Pa ipak, s Pantovčaka se u mandatu predsjednice Grabar-Kitarović uporno i ustrajno stanje u BiH opisivalo riječima koje tu zemlju oslikavaju kao bure baruta islamskog terorizma sa zapaljenim fitiljem koji šišti na samom rubu Europske unije.

Treba se suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraća tisuće boraca, a ne može se zanemariti niti utjecaj nekih drugih država – to su riječi Grabar-Kitarović ne iz ovotjednih izraelskih novina, već iz skupa u Dubrovniku, održanog u prosincu 2016. godine

U isto vrijeme, iz hrvatske Vlade nisu dolazile ni izbliza tako ostrašćene ocjene.

Stoga je, zapravo, pitanje o tome je li ono što je predsjednica govorila izraelskom kolegi autentično preneseno u tamošnjim medijima u suštini za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu manje bitno. Jer i da jest doslovno točno – svakako bi se dobro uklopilo u kontinuitet njenog neobično zažarenog odnosa prema Bosni i Hercegovini (a zažarenost je, pritom, obostrana).

Taj odnos, uostalom, podcrtavaju i predsjedničine rečenice na izjavi za medije u kojima demantirala natpis u Jerusalem postu. Spominjući “niz prilično agresivnih koraka iz BiH prema Hrvatskoj”, poput napada na navodno nelegitiman rad hrvatskih tajnih službi, ili prijetnji oko Pelješkog mosta, Grabar-Kitarović je kazala: “Došlo je vrijeme da se porazmisli o odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”.

Teško se s tim ne složiti. Štoviše, razmišljanje o odnosima RH i BiH trebalo bi itekako obuhvatiti i njen osobni višegodišnji doprinos njihovom zaoštravanju.

(Prenosimo s portala Telegram).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Milanović je jači od Grabar-Kitarović
• Ovako se, dramatično, topila prednost predsjednice
• Predsjednicu naprosto nije briga za hrvatsko pravosuđe
• Potezi KGK: strah od poraza ili gubitak kontrole?
• Može li Dario Hrebak oživjeti HSLS? Kako je počeo – teško
• Mrtva djeca, silovane žene i ćirilica. Isplativ Penavin svijet
• ”Hrvatska do Kupresa” nije samo još jedna besmislica KGK
• Plenković ide s moćnim adutom – mijenjanjem rasporeda blagdana
• Najopasniji protivnik KGK je Škoro, a ne Milanović
• HVIDRA previše podsjeća na mržnju s početka 90-ih

» Svi tekstovi ovog autora