Magdalena Maršavelski
Majka četverogodišnjaka zamolila je prošle godine Sir Davida Attenborougha da odgovori na pitanje, koje je silno okupiralo njenog dječaka. Odgovor je stigao brzo, u vidu vlastoručno napisanog pisma, čiji je faksimil, bez dodatnog komentara, poznati prirodoslovac i autor znamenitih dokumentaraca objavio na svom Twitteru. Dječak je htio znati hoćemo li i mi, poput dinosaura, jednog dana nestati sa Zemlje, a odgovor je glasio: ”Ne, dragi, nećemo nestati, sve dok dobro (properly) brinemo o našoj planeti”.
Zabrinutost za budućnost planete prije desetak godina izrazila je i tada osmogodišnja Rita Thunberg, čije su optužujuće riječi, uz veliku medijsku pozornost, obišle svijet i koja i dalje ne odustaje prozivati savjest odgovornih za klimatske promjene.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je na svom Twitteru panično konstatirala da ono što nam se događa nije nikakva apstrakcija vezana za budućnost, da je ta budućnost već tu i da se s tim moramo nositi kako znamo i umijemo.
Također nedavno, prije početka ljeta, mnoštvo zabrinutih demonstranata, koji sebe nazivaju ”posljednjom generacijom”, pokušalo je blokirati zračne luke Frankfurta na Majni i Münchena.
Odvojimo li malo vremena, na internetu ćemo naći svu silu stručnih i znanstvenih članaka, disertacija i grafikona o posljedicama zrakoplovnog prometa na ozonski omotač zemljine atmosfere. Precizno i egzaktnim pokazateljima elaborirana je činjenica da su ispušni plinovi zrakoplova, nastali sagorijevanjem fosilnih goriva i tako stvoren tzv. efekt staklenika u velikoj mjeri odgovorni za globalno zatopljenje.
Istini za volju, zadnjih desetljeća cijene putovanja komercijalnim letovima bile su relativno dostupne i takozvanom srednjem sloju, pa si je iz Europe ponetko mogao ponekad priuštiti, primjerice, luksuz vikenda u Dubaiju ili šoping u New Yorku. Sada, usred klimatske krize, zabrinuto se konstatira da se 10.000 metara iznad naših glava odvija burni zračni promet u kojem sudjeluju leteće tvrđave komercijalnih zrakoplovnih kompanija s više stotina putnika, ali i nimalo zanemariv broj moćnih privatnih letjelica.
Da nebom kruže luksuzni zrakoplovi Billa Gatesa, saudijskih prinčeva, sultana od Bruneja, tajkuna iz Hong Konga, Oprah Winfrey, do nedavno i ruskih oligarha te brojnih poznatih i manje poznatih milijardera, opremljeni dvoranama za bankete, sobama za goste, teretanama te svim što uz to ide – nije nikakva novost. A tu su i brojne aviokompanije koje se utrkuju da vam za skupe novce u svojim luksuznim letjelicama organiziraju što ekstravagantnije i atraktivnije programe.
Da su programi koji se nude više nego ekskluzivni, uvjerit ćemo se prelistamo li po neku internetsku stanicu. U ponudi je, primjerice, ronjenje na Bahamima, skijanje na netaknutim padinama Grenlanda, druženje s nomadima na planinama Mongolije, ekspedicije na Sjeverni pol stopama Nansena, kupanje na plažama Mozambika.
Ako biste rado na natjecanje Formule 1 u Monaku, na otvorenje venecijanskog Bijenala ili možda organizaciju rođendanske proslave u nebeskim visinama – to možete ugovoriti i u zadnji čas. Možete ugovoriti i obični povratni transfer za cijelu obitelj, primjerice, od Londona do Ibize, uz garanciju da organizator neće prepustiti ništa slučaju i da će stići informirati se, primjerice, o brandu vaše omiljene votke.
Ako u vlastitoj režiji i vlastitim mlaznim čudovištem kanite na zračni put dug sedamnaest sati bez prekida, primjerice, od Wyominga do Zapadne Papue ili od Silicijske doline do Singapura, možete si prikratiti vrijeme leta virtualnim posjetima galerija, promatrati nebeski pejzaž ispod vaših nogu u specijalnim prostorijama letjelice, provesti koji sat u teretani ili kino dvorani i, naravno, zdravim snom odspavati svojih osam sati na 10.000 metara visine.
A vlastitom letjelicom možete, dakako, brzo i elegantno skoknuti poslom od Ženeve do Pariza i obaviti važne poslove, prije nego se istog dana vratite i sudjelujete na drugom, isto tako važnom sastanku.
Na nedavno objavljenoj listi o čestom i dugotrajnom korištenju privatnih zrakoplova, uvjerljivo je na prvom mjestu svjetski poznata rock pjevačica, koja je – kako je navedeno – od 1. siječnja 2022. do sredine lipnja provela u zraku, izračunato u minutama, punih 15 dana i još koji sat k tome.
Neumoljive službene brojke obavještavaju nas da su komercijalne zrakoplovne kompanije 2001. godine u svojim letjelicama uslužile milijardu i šest stotina tisuća putnika. Za manje od dva desetljeća, taj se broj utrostručio: tijekom 2019. godine registrirano je njih čak četiri i pol milijarde.
Za privatne letjelice takvih podataka nema, ali je objavljeno da je samo tijekom jednog mjeseca prošlog ljeta, u zraku registrirano više od tri stotine tisuća privatnih letova. Treba li uopće k tomu dodati činjenicu, da u tom nebeskom ludom vašaru taštine, svojim mlaznim letjelicama sudjeluje zanemariv postotak stanovništva ove planete. Onaj s milijardama na računu.
Klimatska kriza je tu. Ne može je se ignorirati. Uz sve druge aktualne nedaće, rat i nuklearne prijetnje, izbila je također u prvi plan. U medijima i vokabularu međunarodnih institucija, političkih analitičara i akademske javnosti uvršteni su, uz do sada regulirane zločine protiv čovječnosti, novi termini – klimatski zločin, ekocid, ugrožavanje egzistencije ljudske vrste, uvećanje rizika od globalne katastrofe i tome slično.
Profesorica na jednom britanskom sveučilištu maštovito je opisala aktualnu, sartrovsku situaciju:
”U kazalištu su izlazi zatvoreni do završetka predstave, a vatra je zaiskrila na zadnjim, najjeftinijim sjedalima. Mnogi osjećaju miris i dim, no do mnogih to ne stiže. Oni sa zadnjih sjedala pokušavaju upozoriti ostale, dok je sve još pod kontrolom. Međutim, oni naprijed, na najskupljim sjedalima, ignoriraju nastalu strku, drže da se ništa ozbiljno ne događa te da ima puno vremena da se kazalište napusti!” (Prof. C. McKinnon, Climate crimes must be brought to justice, The UNESCO Courier, 2021.)
Pravno obvezujućim Pariškim sporazumom 2015. postavljeni su ambiciozni zajednički ciljevi planskog, dugoročnog otklanjanja uzroka klimatske krize.
Nakon šest godina brojnih savjetovanja i pregovora oko provođenja tog važnog sporazuma, na konferenciji u Glasgowu, održanoj u nazočnosti najviših dužnosnika 194 država potpisnica i brojnih delegacija, emisije stakleničkih plinova opetovano su definirani kao jedan od bitnih uzročnika globalnog zatopljenja.
U zračnoj luci Glasgowa i okolici tih je dana, koncem 2021. godine, sudeći po izvješćima u medijima, bilo veoma burno. Sletjelo je, naime, oko četiri stotine zrakoplova ”teške kategorije”. Većina sudionika je, prezrevši redovite komercijalne linije, stigla – svojim moćnim letjelicama.
I nakon svega, kako odgovoriti na hamletovsko pitanje četverogodišnjeg zabrinutog dječaka s početka teksta?!
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- ”Kilometar 101” – kardiogram ruskog društva
- Vrhunci u dvorani Lisinski: doživljaji za pamćenje
- Ostaje nam besmrtna, neuništiva nada Krležinih riječi
- Plácido Domingo u Lisinskom. Aplaudirati ili ga bojkotirati?
- Internet naš nasušni: ovisnost je ovisnost
- Muratova Nobelova medalja zasjala za ukrajinsku djecu
- Je li Finska – Sibeliusova zemlja čudesa – u opasnosti?
- Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu
- Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka
- I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija
