autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Kratka povijest poniženja

Autor: Zdravko Zima / 30.11.2013. Leave a Comment

omot-osjecaj-kraja-webKao što ljudska bića sliče na roditelje i bliže ili dalje pretke, tako pisci podsjećaju na svoje duhovne srodnike. Naravno, nijedna tvrdnja nije bez iznimaka, pa ni ovu ne treba shvatiti kao apsolut. U slučaju engleskog pisca Juliana Barnesa, rođenog 1946. u Leicesteru, takav možebitni predak ne potječe iz anglosaksonskog, nego iz frankofonskog kruga. Možemo pretpostaviti da se razlozi duhovne komplementarnosti kriju u obrazovanju, izboru po srodnosti, osjećaju za drugo(ga) i tako dalje, ali nema sumnje da se uz Barnesovo ime najčešće spominjao Gustav Flaubert. Ne zato što su jedan i drugi studirali pravo ili zato što su obojica patili od ”neizlječiva romantizma”, koliko god to Barnes možda i ne bi volio priznati.

Inklinaciju prema francuskoj kulturi legitimirao je već u prvom romanu ”U podzemnoj” (1980.), potom u zbirci kratkih proza ”Preko La Manchea” (1996.), a najjasnije u svome, možda najpoznatijem romanu, ”Flaubertova papiga” (1994.), elegantnoj priči na dva paralelna kolosijeka, u kojoj je sudbina engleskog liječnika sinkronizirana s Flaubertovom sudbinom. Koliko god je Flaubert sa svojom ”Madame Bovary”, pa i anticipativnim romanom ”Bouvard i Pécuchet”, satirom na račun malograđanskog svijeta skraja 19. stoljeća, tek nedavno prevedenoj na hrvatski, dovoljan zalogaj za cijeli život, Barnes je pisac  postmodernističkog duha i široko razgranatih interesa.

Osim romana i pripovijedaka, piše eseje i detektivsku prozu (ovu potonju pod pseudonimom Dan Kavanagh), svojedobno je uređivao Oxford English Dictionary, a reference na velika imena klasične i pop muzike, uočljive u mnogim knjigama, izričito u noveli ”Budnost”, svjedoče također o pasioniranom i trajno njegovanom odnosu prema muzici. Posebno poglavlje Barnesova opusa čine romani s temom ljubavi i/ili ljubomore (”Prije nego me upoznala”, 1982., ”Pretresanje”, 1991., ”Ljubav itd.”, 2000.), a romane ”Zagledana u sunce” (1986.) i ”Nema razloga za strah” (2008.) pod zajednički nazivnik stavlja autorova opsjednutost starenjem i smrću.

Ispričan iz pozicije glavnog junaka, šezdesetogodišnjeg Tonyja Webstera, ”Osjećaj kraja” je roman o starenju, pa samim tim i o smrti, roman o onom što je glavni junak nekoć bio, a svijest da je njegovo vrijeme bespovratno prošlo, miješa se s otkrivanjem jedne tajne i razgolićenjem samoga sebe iz gotovo šokantne i posve neočekivane vizure

Makar i u usputnom nabrajanju, teško je isto tako zaobići romane ”Dikobraz” (1992.), ”Arthur & George” (2005.), eruditski intoniranu raspravu ”Povijest svijeta u 10 i pol poglavlja” (1989.) i druge naslove. Barnes je iznimno popularan i među našom publikom, a kad je prije nekoliko godina gostovao u Zagrebu, u živom kontaktu pokazao je da je jednako duhovit i lucidan kao i u svojim knjigama. Potkraj ove godine izdavačka kuća VBZ iz Zagreba objavila je roman ”Osjećaj kraja” (urednik Marko Pogačar), za koji je 2011. dobio Bookerovu nagradu, koja se tretira kao svojevrsni Nobel u anglosaksonskom jezičnom području.

Roman je preveo Borivoj Radaković, ujedno i prevoditelj njegova romana ”Engleska, Engleska” (1998.), čiju je hrvatsku verziju 2000. godine objavila izdavačka kuća ”Celeber”. Kao autor koji spaja tradiciju i modernitet, koji ima duboko osviješten odnos prema svojoj profesiji, iako je isto tako krvav ispod kože, Barnes piše knjige koje izmiču konvencionalnim žanrovima, a osim svih mogućih tema, odlikuje ih osjećaj za fabulu pomiješan s (auto)biografizmom, intertekstualnim digresijama i esejističkim pasažima koji katkad poprimaju okus solipsističkih, pa i znanstveno fundiranih refleksija. S obzirom na pokušaj kakvog-takvog ”sortiranja” njegova široko razgranatog i difuznog opusa, osnovnom intonacijom ”Osjećaj kraja” najbliži je već spomenutim romanima ”Zagledana u sunce” i ”Nema razloga za strah”.

Barnes nije jedini pripovjedač koji je zaokupljen smrću, iako je u njega ta tema postupno poprimala sve naglašenije i eksplicitnije dimenzije. U romanu ”Nema razloga za strah” ponudio je repertoar svih raspoloživih partitura na temu smrti, citirajući najrazličitije mislioce i autoritete, otkrivajući detalje iz roditeljske kuće te polemizirajući s bratom, filozofom koji nije dijelio njegova stajališta. Barnes zna kako je tko sudio o smrti, od starih Grka do danas, a najintrigantniji su mu veliki umjetnici i veliki tanatofobi, kao što su Dmitrij Šostakovič i Philip Larkin. Ovog potonjeg ”The Times” je 2008. proglasio najvažnijim britanskim autorom poslije Drugog svjetskog rata, dok ga je Barnes proglasio ”nacionalnim prvakom u poznavanju smrtnog užasa”.

Naravno, nije zaboravio ni Flauberta koji je objašnjavao da se sve mora naučiti: od čitanja do umiranja. Na istu opsesiju Barnes je aludirao naslovom svoje zbirke pripovijedaka ”Stol od četrunovine”, s obzirom na dobro poznatu činjenicu da je četrun, ili limun, u kineskoj ikonografiji vjesnik smrti. Na takve detalje važno je upozoriti zato što je u pozadini romana ”Osjećaj kraja” isti i teško izbježivi timor mortis. Ispričan iz pozicije glavnog junaka, šezdesetogodišnjeg Tonyja Webstera, ”Osjećaj kraja” je roman o starenju, pa samim tim i o smrti, roman o onome što je glavni junak nekoć bio, a svijest da je njegovo vrijeme bespovratno prošlo, miješa se s otkrivanjem jedne tajne i razgolićenjem samoga sebe iz gotovo šokantne i posve neočekivane vizure.

Dok je u Kišovom ”Peščaniku” motor radnje jedan željeznički red vožnje, okidač Barnesova romana je Adrianov dnevnik. Uz neizbježnu fascinaciju smrću, tu počinju i završavaju sve eventualne sličnosti između srbijanskog i engleskog pripovjedača

Istodobno, to je roman o relativnosti sjećanja, o povijesti i ispovijesti, o fabuliranju i konfabuliranju, o onome što (ne) možemo znati ili možemo samo predmnijevati, ukratko, roman o pitanjima koja muče svako ljudsko biće. Ako je pisac, muče ga i dvostruko! Prije i poslije svega, to je roman o vremenu, subjektivnom i objektivnom, kako sugerira Barnes, a ako je to roman o vremenu, onda je opet i roman o smrti.

Unatoč tome, ili baš zbog toga, ”Osjećaj kraja” nije lišen onoga suptilnog, katkad jedva zamjetljivog humora, koji je jedan od Barnesovih zaštitnih znakova i bez kojeg njegove knjige možda i ne bi bile ništa više od srcedrapateljnih varijacija na vazda iste teme. Ali Barnes je dovoljno obrazovan i, što je isto tako važno, dovoljno kuražan da izbjegne takve stupice. Suprotstavljajući svoje vrijeme univerzalnom vremenu, maskirajući se likom Tonyja Webstera, ponudio je priču na temu nadobudnosti, ironično svedenu na ”vječnu nadu ljudskog srca”.

Binarna kompozicija romana bila mu je potrebna zbog dvojstva mladosti i starosti. U prvom dijelu Tony se sjeća svoga dječaštva i odrastanja, karakterističnog razdoblja inicijacije u kojem je pubertetska glad za seksom, ali i za knjigama, integrirana sa ”socijalnim darvinizmom” engleske srednje klase. Kad je naizgled lakonski zaključio da svatko podnosi štetu, glavni junak poslužio je kao transfer za temeljnu ideju. Barnes je htio pokazati da nitko u ovom svijetu ne može ostati neokrhnut i da svatko plaća cijenu za svoje grijehe. Najvažnije točke Tonyjeve retrospektive odnose se na prijateljstvo s Colinom i Alexom, ljubovanje s Veronikom i očaranosti plimnim valom na rijeci Severn.

Barnesovi junaci učili su povijest, pa se u romanu spominje – iako ne i poimence – atentator na habsburškog nadvojvodu Franza Ferdinanda. Ali sentimentalni ratovi bili su im ipak važniji od onih drugih. Nad svim tim nadvio se Adrian Finn, mladić koji im je imponirao i koji im je na neki način služio kao korektiv. Dok je u Kišovom ”Peščaniku” motor radnje jedan željeznički red vožnje, okidač Barnesova romana je Adrianov dnevnik. Uz neizbježnu fascinaciju smrću, tu počinju i završavaju sve eventualne sličnosti između srbijanskog i engleskog pripovjedača.

Kako duhovito primjećuje pisac, skrivajući se iza glavnog lika, kad smo mladi, mistificiramo budućnost, kad smo stari, mistificiramo prošlost

Privid idiličnog odrastanja poremetila je vijest da je Adrian počinio samoubojstvo. Onda se pokazalo kako mrtvi utječu na žive, vukući s one strane niti, katkad djelotvornije nego što su to mogli dok su bili na ovom svijetu. Godine su prošle, Tony se oženio i rastavio i kad je već povjerovao da ga ništa ne može iznenaditi, dogodio se obrat. Drugi dio romana slika je tog obrata fiksiranog u ”kratkoj povijesti poniženja”, u kojoj jedna naizgled nevina priča dobiva svoje jezovite repove. U godinama u kojima čovjek očekuje komfor, ako ne materijalni, onda makar duševni, razmišljajući nad svojom osamljeničkom sudbinom, nad ženama s kojima je bio ili nije bio, Tony je saznao da mu je oporučno pripao jedan dnevnik.

Barnes-EllenWarner-Knopf

Foto: Ellen Warner

Taj dnevnik, Adrianov, pokazat će se kao deus ex machina, račvajući priču prema nevjerojatnom i teško predvidljivom finalu. Zajednička uspomena na Adriana koji je bio objektom neskrivenog divljenja njegove okoline, pretvorila se u okosnicu priče i svojevrsni negativ u kojem se na ovaj ili onaj način zrcale sudbine Barnesovih junaka. Svijest da mu je upokojeni prijatelj ostavio najintimnije svjedočanstvo, zapravo, svoj dnevnik, sinkronizirana je s Tonyjevom iluzijom da bi nakon toliko desetljeća mogao obnoviti vezu s Veronikom.

Umjesto nježnosti, Veronika mu je podastrla pismo koje joj je poslao davno, uvrijeđen činjenicom da se nakon njihovog sentimentalnog kraha upustila u vezu s Adrianom. Gonjen temperamentom i povrijeđenom taštinom, Tony je sročio  agresivno pismo koje se poslije mnogo godina pokazalo kao đavolsko proročanstvo. Pokazalo se zašto se Adrian uistinu ubio (kao što se prije njega ubio i Robson), sugerirajući svojim postupkom neki idealniji svijet spram kojeg se zemaljska stvarnost doima kao sjenka. Ono što je niklo iz želje da dobije testamentom naslijeđeni dnevnik, djelovalo je kao salto mortale, obrat od 360 stupnjeva koji je iz temelja promijenio Tonyjev život, njegove emocije, sjećanje i svijest o samome sebi.

Kako duhovito primjećuje pisac, skrivajući se iza glavnog lika, kad smo mladi mistificiramo budućnost, kad smo stari, mistificiramo prošlost. Tony možda nije imao tu sreću, ili nesreću, jer ga je retroaktivno zračenje jednog dnevnika i jednog pisma dovelo do točke u kojoj će radikalno preispitati svoje nekadašnje, pa i sadašnje postupke. Nakon svega, kad se zbroje grijesi, oni koji su ostali i oni koji su umrli, za kajanje je kasno. Ali nije kasno za roman! U cjelini i u usputnim rukavcima, ”Osjećaj kraja” pokazuje da riječi mogu biti itekako ubojite, da je stvarnost također fikcija i da je sjećanje nepouzdan saveznik. Pitanje je, na koncu, tko je profitirao: Tony ili njegov upokojeni prijatelj? Sve u Barnesovom stilu, kao i teško izbježivo pitanje: da Tony nije preživo, tko bi ispričao tu šašavu, istodobno tipičnu i egzemplarnu, tako veselu i tako žalosnu priču?

Još tekstova ovog autora:

  • Rat kao autoimuna bolest
  • Važno je da ste zdravi
  • Vonj korupcije
  • Blagdan à la Kuzmič
  • Slon u staklani
  • Roman rijeka o Dunavu
  • 2 plus 2 je 5
  • Sram će spasiti Hrvatsku
  • I ministar čini što hoće
  • Tiho puzajući fašizam

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ZIMIN NOĆNI IZBOR Tagged With: autograf.hr, Borivoj Radaković, Gustav Flaubert, Julian Barnes, Književna scena, Madame Bovary, Osjećaj kraja, Tony Webster, V. B. Z., Zdravko Zima

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.