autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Mali i veliki: Što smo naučili od rata u Nagornom Karabahu?

Autor: Slobodan Šoja / 13.02.2021. Leave a Comment

Slobodan Šoja

Slobodan Šoja

Na Trgu slobode u Jerevanu, u petak 13. novembra 2020. godine, nakon kratkog i munjevitog rata oko Nagornog Karabaha, oko 10 hiljada Jermena demonstriralo je protiv kapitulacije koja je nazvana primirjem.

Primirje je potpisao omraženi premijer Jermenije, Nikol Pašinjan, čije ime je s nadom i radošću na istom mjestu u aprilu 2018. godine uzvikivalo preko 50 hiljada demonstranata, tražeći da Pašinjan zamijeni proruskog premijera Serža Sargsjana.

Mase mu sad poručuju: ”Nikol izdajico!” i ”Karabah nije na prodaju”, tražeći ne samo njegovu ostavku već i da napusti zemlju.

Jedna vrlo mlada djevojka iz opozicije u razgovoru za francusku televiziju obećava ”panjermensku bitku za Nagorni Karabah jer Jermenija nikad neće odustati od svoje zemlje”. Pred njom je najmanje pola stoljeća nade, strasti, neizvjesne borbe i razočarenja.

Na Trgu slobode u Bakuu, 10. decembra 2020. godine – na dan kad je Pašinjan postao premijer – pred oduševljenom masom održao se pobjednički defile tri hiljade vojnika u čast pobjede nad Jermenijom.

Nije nedostajalo naoružanja, aviona, brodova. Uz predsjednika Ilhama Alijeva na počasnom mjestu veselio se ushićeni gost koji je doživio očekivane frenetične ovacije: Recep Tayyip Erdoğan. Obojici su se smiješili i brkovi.

Dok se Jermenija približavala Izraelu, Izrael je dovršavao vojne pripreme Azerbajdžana protiv Jermena! Malo je poznato da je Izrael najveći vojni snabdjevač Azerbajdžana, a njegovi dronovi ”Harop” i rakete ”Lora” bili su presudni u ratu

Tako se završio novi, ne i posljednji, rat za Nagorni Karabah (veličine Kosova) i tako su ga doživjele Jermenija, zemlja veličine Albanije, i Azerbajdžan koji je približne veličine kao Srbija.

Iako su naši mediji prenosili vijesti o sukobu, čini mi se da nam je promaklo dosta pojedinosti koje objašnjavaju kontekst tog sukoba i drame na Malom Kavkazu, a naročito isprepletene uloge uticajnih država i njihovih interesa.

A priča o zamrznutom konfliktu i uticaju velikih sila je univerzalna i nama dobro poznata pa namjerno neću praviti paralele s nama i to prepuštam čitaocima.

Sve nevolje posijane su na kraju Prvog svjetskog rata. S jedne strane, Zapad je sa mnogo simpatija prema stradanju Jermena predvidio proširenje Jermenije, ali vojni savez i interesi rađajućeg Sovjetskog Saveza i umirućeg Osmanskog Carstva osujetili su jačanje Jermenije koja će u direktnom sukobu s Turskom izgubiti ogromnu teritoriju.

Zapad je mislio jedno, ali su udružene Rusija i Turska uradile drugo. Kako tada, tako i danas.

Nevolje su zapravo nastale zbog naivnog uvjerenja boljševika da će klasna svijest potpuno potisnuti nacionalnu.

U vrijeme nastanka Sovjetskog Saveza, o Nagornom Karabahu odlučivala je sedmočlana boljševička komisija za Kavkaz, na čijem čelu je bio Staljin. Ona je najprije sa četiri glasa za i tri protiv odlučila dodijeliti Nagorni Karabah Jermeniji, međutim, 4. jula 1921., takođe sa četiri glasa za i tri protiv, Nagorni Karabah (u kojem je živjelo 94 posto Jermena) dodijeljen je Azerbajdžanu.

Od toga dana Nagorni Karabah je osuđen na patnju, okruženje na mržnju, a hroničari na brojanje mrtvih, izbjeglih i unesrećenih.

Kad se raspao SSSR i kad je Nagorni Karabah proglasio izlazak iz Azerbajdžana, 2. septembra 1991. godine, izbio je žestok trogodišnji rat dvaju nepomirljivih rivala.

Uloga Zapada u mirovnim pregovorima, maja 1994. godine, bila je značajnija nego danas pa nije bilo nekih velikih teritorijalnih promjena, ali dugi je rat iza sebe ostavio 30 hiljada mrtvih i stotine hiljada izbjeglih.

Baku nije bio zadovoljan uslovima primirja, ali je bio svjestan da u tadašnjoj geopolitičkoj konstelaciji nije mogao dobiti više. Azeri su prihvatili mir, znajući da će budućnost i novi i neizbježni rat biti mnogo naklonjeniji onim koji su strpljivi, odnosno onim koji znaju šta žele a ne znaju odustati.

Sa vojne i političke strane Azerbajdžan se mnogo ozbiljnije pripremio za novi rat koji je izbio u septembru prošle godine i zato je bio mnogo uspješniji. Geopolitička konstelacija se promijenila, a na ruku su mu išle i jermenske nesmotrenosti zbog kojih je izgubila povjerenje dotad bliskih zemalja, naročito Rusije i Irana.

Od dolaska Pašinjana na vlast počela je opšta derusifikacija zemlje. To je legitimno, ali time je ostala bez ruske podrške.

Rusija je jednostavno željela sačuvati vlastite interese i premoć na Kavkazu i u tome je više nego uspjela, iako je svjesna da ojačani Erdoğan sve više liči na novog sultana koji raspaljuje panturska osjećanja

S druge strane, Washington je prisilio Jermeniju da uspostavi diplomatske odnose sa Izraelom pa je ostala bez iranske podrške, a od Izraela je imala samo štetu. Odnosi nisu postojali jer Izrael nije želio pokvariti odlične odnose s Turskom pa nikad nije priznao genocid nad Jermenima 1915. i 1916. godine.

Uz to, dok se Jermenija približavala Izraelu, Izrael je dovršavao vojne pripreme Azerbajdžana protiv Jermena! Malo je poznato da je Izrael najveći vojni snabdjevač Azerbajdžana, a njegovi dronovi ”Harop” i rakete ”Lora” bili su presudni u ratu.

Iako naklonjen Jermeniji, Zapad se ipak opredijelio na opreznu šutnju koja je lakše razumljiva kad se zna da je Brisel zaključio više ugovora sa Bakuom kako bi obezbijedio isporuku gasa, s ciljem da manje zavisi od ruskog gasa.

Nekoliko dana po svršetku rata, sredinom novembra prošle godine, pušten je u promet Transjadranski gasovod koji doprema azerbajdžanski gas iz Kaspijskog mora do Salenta u Italiji.

Italija je, inače, prvi trgovinski partner Azerbajdžana sa šest milijardi dolara godišnje, dok razmjena Turske i Azerbajdžana nije ni dvije milijarde.

Ujedno, sa trilion metara kubnih rezervi prirodnog gasa i sedam milijardi barila rezervi nafte, Azerbajdžan je svakako atraktivniji partner od isposničke i stradalničke Jermenije.

Uloga Rusije je bila i ostala očekivana i presudna. Rasterećena obavezama prema Jerevanu koji joj je okrenuo leđa i time obezvrijedio zajednički ”Sporazum o kolektivnoj bezbjednosti”, zainteresirana da očuva dobre odnose s Turskom i izvoz tridesetak milijardi kubnih metara gasa preko turskog toka, Moskva je vješto balansirala na dvije strane pri čemu je svaka bila veoma zadovoljna bilo kakvom ruskom podrškom.

Rusija je spasila Pašinjana da ne izgubi vlast pa ga je tako vezala za sebe. Stoga danas u Zapad razočarani Pašinjan vidi u Rusiji pouzdanijeg partnera. Zahvalio se Rusiji i kazao da će njeni vojnici biti ”garant za bezbjednost u regiji”, naglašavajući ”odlučujuću ulogu” Putina da se ”zaustavi prolijevanje krvi”.

Rusija je jednostavno željela sačuvati vlastite interese i premoć na Kavkazu i u tome je više nego uspjela, iako je svjesna da ojačani Erdoğan sve više liči na novog sultana koji raspaljuje panturska osjećanja.

Moskva zna da vrijeme radi više za Tursku koja priželjkuje osvajanje cijelog Nagornog Karabaha, što Rusiji ne bi odgovaralo pošto bi Turska postala ozbiljan protivnik ruskom hegemonizmu na Kavkazu i šire.

Uz Zapad i Rusiju koji su više oklijevali i čekali kad će se sve završiti, sličnu ulogu igrao je i istorijski saveznik Jermenije Iran koji ne gleda blagonaklono na širenje uticaja Turske i Azerbajdžana.

Osim što te dvije zemlje snažno podstiču separatističke pokrete desetina miliona Iranaca azerbajdžanskog jezika i kulture kojima nije stran panturski nacionalizam, Iran je svjestan da ga Izrael špijunira preko azerbajdžanske teritorije te da sa tih pozicija može i napasti iranska nuklearna postrojenja u Teheranu.

Kakvi su rezultati i posljedice rata oko Nagornog Karabaha?

Svaka mala zemlja koja je sastavni dio globalnog problema nikad ne odlučuje o svojoj sudbini
  1. Za šest sedmica stradalo je oko četiri hiljade ljudi, osam hiljada je povrijeđeno, a desetine hiljada izbjeglo. Uz to, hiljade Sirijaca i Libanaca jermenskog porijekla koji su pobjegli iz sirijskog pakla prisiljeni su da ponovo bježe.
  1. Izgubivši pola svoje teritorije uz prijetnju da će izgubiti sve, Nagorni Karabah je osuđen da više postoji kao geografski, a manje kao državni pojam.
  1. Mržnja koja nikad nije nestajala samo je uvećana. Na jednoj strani postoji želja da se osvajanje nastavi, a s druge da se vrati svaki metar jermenske zemlje u Nagornom Karabahu.
  1. Uspostavljen je Lačinski koridor koji povezuje Nagorni Karabah i Jermeniju, a Azerbajdžan je konačno kopneno spojen sa svojom do juče odsječenom zapadnom pokrajinom Nahičevanom.
  1. Rusija je učvrstila svoje pozicije i sačuvala dobre odnose sa objema zaraćenim stranama. Oko dvije hiljade ruskih vojnika pretvoreno je u mirovne snage i zaposjele su ključne pozicije na Kavkazu, uz odobrenje svih i bez ičijeg protivljenja.
  1. Turska je dobitnik iz sjene i zemlja koja će igrati bijelim figurama u sljedećoj krizi.
  1. Svaka mala zemlja koja je sastavni dio globalnog problema nikad ne odlučuje o svojoj sudbini.

Meni će ipak iznad svega snažno u sjećanju ostati izjava predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva. Zbog tih riječi odlučio sam napisati ovaj tekst: ”Rekao sam da ćemo ih otjerati kao pse sa naših zemalja i to smo i uradili”. Ovo su riječi predsjednika jedne zemlje.

Nisu to psi, gospodine predsjedniče, to su nesrećnici bez doma i mira, nomadi protiv svoje volje. Nomadi voljom drugih.

Stotinu i pedeset hiljada ljudi te raspadajuće državice živjelo je od danas do sutra, kao pokraj vulkana koji s vremena na vrijeme izbacuje užarene projektile koje ljude instinktivno tjeraju ka nekom uvijek neizvjesnom skloništu.

Do vulkana je, nije do njih!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Bosna i Hercegovina između unitarizma i federalizma
  • Dvadeset i pet samrtnih godina Bosne i Hercegovine
  • Ako Balkan iznenadi sam sebe iznenadiće i Evropu
  • Dugo putovanje od Mrkonjića do Daytona i natrag
  • Izborni povjetarac u Bosni i Hercegovini
  • Međunarodnim lešinarima odgovaraju korumpirani političari
  • BiH i Hrvatska su predodređene za prijateljske odnose
  • Odlazak Momčila Krajišnika: hiljade mrtvih za milione maraka
  • Vojvode i serdari, paše i subaše
  • Ogoli pa vladaj: koalicija nacije, benzina i cigareta

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: HASHTAG BOSNA Tagged With: Azerbajdžan, Baku, Hashtag Bosna, Ilham Alijev, Iran, Izrael, Jerevan, Jermenija, Kavkaz, Konflikt, Nagorno Karabah, Nikol Pašinjan, Recep Tayyip Erdoğan, Rusija, Slobodan Šoja, SSSR, Staljin, Turska

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu postupka

    Mirko Graorac: Neću pomilovanje, nego obnovu...

    m-bacic
  2. Šeks & drugs

    Šeks & drugs

    viktor-ivancic
  3. Štepinčevo

    Štepinčevo

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.