autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Mali i veliki: Što smo naučili od rata u Nagornom Karabahu?

Autor: Slobodan Šoja / 13.02.2021. Leave a Comment

Slobodan Šoja

Slobodan Šoja

Na Trgu slobode u Jerevanu, u petak 13. novembra 2020. godine, nakon kratkog i munjevitog rata oko Nagornog Karabaha, oko 10 hiljada Jermena demonstriralo je protiv kapitulacije koja je nazvana primirjem.

Primirje je potpisao omraženi premijer Jermenije, Nikol Pašinjan, čije ime je s nadom i radošću na istom mjestu u aprilu 2018. godine uzvikivalo preko 50 hiljada demonstranata, tražeći da Pašinjan zamijeni proruskog premijera Serža Sargsjana.

Mase mu sad poručuju: ”Nikol izdajico!” i ”Karabah nije na prodaju”, tražeći ne samo njegovu ostavku već i da napusti zemlju.

Jedna vrlo mlada djevojka iz opozicije u razgovoru za francusku televiziju obećava ”panjermensku bitku za Nagorni Karabah jer Jermenija nikad neće odustati od svoje zemlje”. Pred njom je najmanje pola stoljeća nade, strasti, neizvjesne borbe i razočarenja.

Na Trgu slobode u Bakuu, 10. decembra 2020. godine – na dan kad je Pašinjan postao premijer – pred oduševljenom masom održao se pobjednički defile tri hiljade vojnika u čast pobjede nad Jermenijom.

Nije nedostajalo naoružanja, aviona, brodova. Uz predsjednika Ilhama Alijeva na počasnom mjestu veselio se ushićeni gost koji je doživio očekivane frenetične ovacije: Recep Tayyip Erdoğan. Obojici su se smiješili i brkovi.

Dok se Jermenija približavala Izraelu, Izrael je dovršavao vojne pripreme Azerbajdžana protiv Jermena! Malo je poznato da je Izrael najveći vojni snabdjevač Azerbajdžana, a njegovi dronovi ”Harop” i rakete ”Lora” bili su presudni u ratu

Tako se završio novi, ne i posljednji, rat za Nagorni Karabah (veličine Kosova) i tako su ga doživjele Jermenija, zemlja veličine Albanije, i Azerbajdžan koji je približne veličine kao Srbija.

Iako su naši mediji prenosili vijesti o sukobu, čini mi se da nam je promaklo dosta pojedinosti koje objašnjavaju kontekst tog sukoba i drame na Malom Kavkazu, a naročito isprepletene uloge uticajnih država i njihovih interesa.

A priča o zamrznutom konfliktu i uticaju velikih sila je univerzalna i nama dobro poznata pa namjerno neću praviti paralele s nama i to prepuštam čitaocima.

Sve nevolje posijane su na kraju Prvog svjetskog rata. S jedne strane, Zapad je sa mnogo simpatija prema stradanju Jermena predvidio proširenje Jermenije, ali vojni savez i interesi rađajućeg Sovjetskog Saveza i umirućeg Osmanskog Carstva osujetili su jačanje Jermenije koja će u direktnom sukobu s Turskom izgubiti ogromnu teritoriju.

Zapad je mislio jedno, ali su udružene Rusija i Turska uradile drugo. Kako tada, tako i danas.

Nevolje su zapravo nastale zbog naivnog uvjerenja boljševika da će klasna svijest potpuno potisnuti nacionalnu.

U vrijeme nastanka Sovjetskog Saveza, o Nagornom Karabahu odlučivala je sedmočlana boljševička komisija za Kavkaz, na čijem čelu je bio Staljin. Ona je najprije sa četiri glasa za i tri protiv odlučila dodijeliti Nagorni Karabah Jermeniji, međutim, 4. jula 1921., takođe sa četiri glasa za i tri protiv, Nagorni Karabah (u kojem je živjelo 94 posto Jermena) dodijeljen je Azerbajdžanu.

Od toga dana Nagorni Karabah je osuđen na patnju, okruženje na mržnju, a hroničari na brojanje mrtvih, izbjeglih i unesrećenih.

Kad se raspao SSSR i kad je Nagorni Karabah proglasio izlazak iz Azerbajdžana, 2. septembra 1991. godine, izbio je žestok trogodišnji rat dvaju nepomirljivih rivala.

Uloga Zapada u mirovnim pregovorima, maja 1994. godine, bila je značajnija nego danas pa nije bilo nekih velikih teritorijalnih promjena, ali dugi je rat iza sebe ostavio 30 hiljada mrtvih i stotine hiljada izbjeglih.

Baku nije bio zadovoljan uslovima primirja, ali je bio svjestan da u tadašnjoj geopolitičkoj konstelaciji nije mogao dobiti više. Azeri su prihvatili mir, znajući da će budućnost i novi i neizbježni rat biti mnogo naklonjeniji onim koji su strpljivi, odnosno onim koji znaju šta žele a ne znaju odustati.

Sa vojne i političke strane Azerbajdžan se mnogo ozbiljnije pripremio za novi rat koji je izbio u septembru prošle godine i zato je bio mnogo uspješniji. Geopolitička konstelacija se promijenila, a na ruku su mu išle i jermenske nesmotrenosti zbog kojih je izgubila povjerenje dotad bliskih zemalja, naročito Rusije i Irana.

Od dolaska Pašinjana na vlast počela je opšta derusifikacija zemlje. To je legitimno, ali time je ostala bez ruske podrške.

Rusija je jednostavno željela sačuvati vlastite interese i premoć na Kavkazu i u tome je više nego uspjela, iako je svjesna da ojačani Erdoğan sve više liči na novog sultana koji raspaljuje panturska osjećanja

S druge strane, Washington je prisilio Jermeniju da uspostavi diplomatske odnose sa Izraelom pa je ostala bez iranske podrške, a od Izraela je imala samo štetu. Odnosi nisu postojali jer Izrael nije želio pokvariti odlične odnose s Turskom pa nikad nije priznao genocid nad Jermenima 1915. i 1916. godine.

Uz to, dok se Jermenija približavala Izraelu, Izrael je dovršavao vojne pripreme Azerbajdžana protiv Jermena! Malo je poznato da je Izrael najveći vojni snabdjevač Azerbajdžana, a njegovi dronovi ”Harop” i rakete ”Lora” bili su presudni u ratu.

Iako naklonjen Jermeniji, Zapad se ipak opredijelio na opreznu šutnju koja je lakše razumljiva kad se zna da je Brisel zaključio više ugovora sa Bakuom kako bi obezbijedio isporuku gasa, s ciljem da manje zavisi od ruskog gasa.

Nekoliko dana po svršetku rata, sredinom novembra prošle godine, pušten je u promet Transjadranski gasovod koji doprema azerbajdžanski gas iz Kaspijskog mora do Salenta u Italiji.

Italija je, inače, prvi trgovinski partner Azerbajdžana sa šest milijardi dolara godišnje, dok razmjena Turske i Azerbajdžana nije ni dvije milijarde.

Ujedno, sa trilion metara kubnih rezervi prirodnog gasa i sedam milijardi barila rezervi nafte, Azerbajdžan je svakako atraktivniji partner od isposničke i stradalničke Jermenije.

Uloga Rusije je bila i ostala očekivana i presudna. Rasterećena obavezama prema Jerevanu koji joj je okrenuo leđa i time obezvrijedio zajednički ”Sporazum o kolektivnoj bezbjednosti”, zainteresirana da očuva dobre odnose s Turskom i izvoz tridesetak milijardi kubnih metara gasa preko turskog toka, Moskva je vješto balansirala na dvije strane pri čemu je svaka bila veoma zadovoljna bilo kakvom ruskom podrškom.

Rusija je spasila Pašinjana da ne izgubi vlast pa ga je tako vezala za sebe. Stoga danas u Zapad razočarani Pašinjan vidi u Rusiji pouzdanijeg partnera. Zahvalio se Rusiji i kazao da će njeni vojnici biti ”garant za bezbjednost u regiji”, naglašavajući ”odlučujuću ulogu” Putina da se ”zaustavi prolijevanje krvi”.

Rusija je jednostavno željela sačuvati vlastite interese i premoć na Kavkazu i u tome je više nego uspjela, iako je svjesna da ojačani Erdoğan sve više liči na novog sultana koji raspaljuje panturska osjećanja.

Moskva zna da vrijeme radi više za Tursku koja priželjkuje osvajanje cijelog Nagornog Karabaha, što Rusiji ne bi odgovaralo pošto bi Turska postala ozbiljan protivnik ruskom hegemonizmu na Kavkazu i šire.

Uz Zapad i Rusiju koji su više oklijevali i čekali kad će se sve završiti, sličnu ulogu igrao je i istorijski saveznik Jermenije Iran koji ne gleda blagonaklono na širenje uticaja Turske i Azerbajdžana.

Osim što te dvije zemlje snažno podstiču separatističke pokrete desetina miliona Iranaca azerbajdžanskog jezika i kulture kojima nije stran panturski nacionalizam, Iran je svjestan da ga Izrael špijunira preko azerbajdžanske teritorije te da sa tih pozicija može i napasti iranska nuklearna postrojenja u Teheranu.

Kakvi su rezultati i posljedice rata oko Nagornog Karabaha?

Svaka mala zemlja koja je sastavni dio globalnog problema nikad ne odlučuje o svojoj sudbini
  1. Za šest sedmica stradalo je oko četiri hiljade ljudi, osam hiljada je povrijeđeno, a desetine hiljada izbjeglo. Uz to, hiljade Sirijaca i Libanaca jermenskog porijekla koji su pobjegli iz sirijskog pakla prisiljeni su da ponovo bježe.
  1. Izgubivši pola svoje teritorije uz prijetnju da će izgubiti sve, Nagorni Karabah je osuđen da više postoji kao geografski, a manje kao državni pojam.
  1. Mržnja koja nikad nije nestajala samo je uvećana. Na jednoj strani postoji želja da se osvajanje nastavi, a s druge da se vrati svaki metar jermenske zemlje u Nagornom Karabahu.
  1. Uspostavljen je Lačinski koridor koji povezuje Nagorni Karabah i Jermeniju, a Azerbajdžan je konačno kopneno spojen sa svojom do juče odsječenom zapadnom pokrajinom Nahičevanom.
  1. Rusija je učvrstila svoje pozicije i sačuvala dobre odnose sa objema zaraćenim stranama. Oko dvije hiljade ruskih vojnika pretvoreno je u mirovne snage i zaposjele su ključne pozicije na Kavkazu, uz odobrenje svih i bez ičijeg protivljenja.
  1. Turska je dobitnik iz sjene i zemlja koja će igrati bijelim figurama u sljedećoj krizi.
  1. Svaka mala zemlja koja je sastavni dio globalnog problema nikad ne odlučuje o svojoj sudbini.

Meni će ipak iznad svega snažno u sjećanju ostati izjava predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva. Zbog tih riječi odlučio sam napisati ovaj tekst: ”Rekao sam da ćemo ih otjerati kao pse sa naših zemalja i to smo i uradili”. Ovo su riječi predsjednika jedne zemlje.

Nisu to psi, gospodine predsjedniče, to su nesrećnici bez doma i mira, nomadi protiv svoje volje. Nomadi voljom drugih.

Stotinu i pedeset hiljada ljudi te raspadajuće državice živjelo je od danas do sutra, kao pokraj vulkana koji s vremena na vrijeme izbacuje užarene projektile koje ljude instinktivno tjeraju ka nekom uvijek neizvjesnom skloništu.

Do vulkana je, nije do njih!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • O Ukrajini će se uskoro govoriti kao o novoj Palestini
  • Pretužno je da su glavni nosači zla u BiH isključivo mladi
  • I ZAVNOBiH i Dayton mogu od BiH napraviti ozbiljnu zemlju
  • Mat Ukrajini u dva poteza
  • B-H izbori: dobili smo što smo tražili i zaslužili
  • Nacija i antinacija kao profesija i veliki biznis
  • Ilijada i Travnička hronika u Sarajevu
  • U vezi Rezolucije Bundestaga o BiH: jedno moje ”hm”
  • BiH je zemlja koja mnogo sanja, a živi nepodnošljivu javu
  • Zašto je Charles de Gaulle i dalje opasan i nepoželjan?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: HASHTAG BOSNA Tagged With: Azerbajdžan, Baku, Hashtag Bosna, Ilham Alijev, Iran, Izrael, Jerevan, Jermenija, Kavkaz, Konflikt, Nagorno Karabah, Nikol Pašinjan, Recep Tayyip Erdoğan, Rusija, Slobodan Šoja, SSSR, Staljin, Turska

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT