autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Marija u islamu: poziv na zajedničko zalaganje oko dobra

Autor: Alen Kristić / 02.02.2023.

Alen Kristić

Kršćane otvorena srca zasigurno neće ostaviti ravnodušnim otkriće ljubavi i poštovanja koje okružuje Mariju u islamu. Upućuje na to već i običaj muslimana da se Marije uvijek sjećaju pod nazivom hazreti Merjema – sveta Marija.

Odvede li vas put do Efeza u Turskoj, kraj navodnog Marijina groba, zateći ćete među hodočasnicima veliki broj pobožnih muslimanki i muslimana.

Čak će i površan pogled na muslimansku tradiciju, nadahnut znatiželjom – jednom od temeljnih kreposti međureligijskog dijaloga – biti nagrađen brojnim primjerima poštovanja i divljenja koje muslimani poklanjaju Mariji.

Predaja koju prenosi strogi muslimanski teolog Ibn Hanbal Mariju označava jednom od četiriju najvećih i najboljih žena koje su živjele na zemlji.

Pišući životopise svetaca, perzijski pjesnik Attar pridodao je tome da će poslije posljednjeg suda upravo Marija biti ona koja će, slijedeći poziv Božji, prva stupiti u raj jer je veća nego svi ostali ljudi – žene i muškarci.

U vladarskoj kući Mongola u Indiji izuzetne žene i vladarice nosile su kao veliku počast naslov Marija svoga vremena – Maryam-zamânî.

Na sličan način se Marijino ime smatra velikom povlasticom u Maroku – zemlji u kojoj ga s velikim ponosom mogu nositi samo žene koje potječu iz viših društvenih krugova.

Među muslimanskim teolozima čak postoji rasprava je li Marija bila samo obična svetica – waliyya – ili je čak bila i baštinica poslanstva – nabiyya – različita svakako od Isusa i ostalih poslanika od Boga – rasûl – koji su ljudima donosili nove zakone.

Mada preteže mišljenje kako je Marija bila samo obična svetica, ugledni i strogi španjolski mislilac Ibn Hazm priznavao je ”poslaničku čast Marije”.

Postavši unutar muslimanske tradicije ”simbolom ljudske duše” koja posredstvom milosti Božje začinje i rađa mudrošću, Marija sve do naših dana igra veliku ulogu u islamskoj tradiciji i pučkoj pobožnosti. Nije teško naslutiti da se temelj posebna Marijina položaja u islamu nalazi u svetoj knjizi muslimana – Kur’anu.

Samo se jedno vlastito žensko ime spominje u Kur’anu – Merjema. Čak devetnaesto kuransko poglavlje (sura) nosi Marijino ime. Dok se Isusovo ime u Kur’anu spominje 25 puta, Marijino se ime spominje čak 34 puta.

O ugledu koji Marija uživa u Kur’anu, pored svega navedenog svjedoči i činjenica da se protivno semitskim običajima Isusa ne imenuje po ocu nego uvijek po majci kao ”sin Merjemin” – na broj 24 puta.

Kuransko izbjegavanje naziva majka za Mariju – pojavljuje se svega dva puta – po svemu sudeći potječe od muslimanskog protivljenja kršćanskom vjerovanju u Isusovo ”bogočovještvo” i dosljedno tome Marijino ”bogomajčinstvo”, što predstavlja gotovo jedinu i svakako temeljnu razliku Marijine slike unutar kršćanstva i islama.

Za muslimane je Isus – iako ga Kur’an naziva riječju i duhom Božjim – i pored toga što je veliki poslanik Božji, na kraju ipak samo čovjek.

Zavjetovana Bogu

Pučka predaja sačuvala je spomen na ime Marijine majke – Hanu – koju Kur’an naziva ženom Imranovom (III, 35). Iako je ustrajno molila Boga, Hana ni poslije tridesetogodišnjeg braka nije imala poroda.

Ugledavši jednog dana pticu kako hrani svoje ptiče, Hana iznova zatraži od Boga porod želeći u srcu da njezino dijete služi u hramu. Osjetivši da je Bog uslišao njezinu molitvu, Hana puna zahvalnosti i prije nego što rodi učini Bogu zavjet: ”Gospodaru moj, ovo što je u trbuhu mome ja zavjetujem samo na službu Tebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve čuješ i znaš!” (III, 35).

Kada je rodila žensko dijete, Hana se našla u čudu – ”Gospodaru moj, rodila sam žensko!” (III, 36) – jer je očekivala muško dijete koje je jedino moglo služiti u hramu. Hana tada nije slutila da je od Boga dobila i više nego što je molila.

Novorođenče dobi ime Merjema kojemu su kroz povijest muslimanski mislioci pridavali različita značenja. Polazeći od značenja ”službenica”, zbog Marijina služenja u jeruzalemskom hramu, u njemu su muslimanski mislioci pronalazili značenje ”jakosti, čistoće, hrabrosti i postojanosti”. Prema mišljenju nekih od njih ime Merjema u pozitivnom smislu označava ”ženu koja voli ljudsko društvo i razgovor”.

Odmah po rođenju Hana je Merjemu stavila pod Božju zaštitu – ”Ja nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokletog šejtana!” (III, 36).

Snagom te molitve Marija i Isus su nakon rođenja jedini od ljudskog roda bili sačuvani od đavoljeg dodira poslije kojeg novorođenče pusti svoj prvi vrisak. Bog je postavio zastor kojim je đavlu bilo zapriječeno dodirnuti Mariju i Isusa.

Sačuvana izreka (hadis) samoga Muhameda temelj je ovoga muslimanskog vjerovanja. Budući da Marija nikada tijekom života nije učinila grijeh, muslimani Mariju smatraju ”bezgrešnom”.

Posebnom Božjom milošću Marija je tako bila izuzeta od svake nečistoće srca i tijela. Bog je Mariju unaprijed spremao da se u njoj nastani ”preobilje duha”.

Kur’an nadalje o Mariji izvještava: ”I Gospodar njezin primi je lijepo i učini da uzraste lijepo” (III, 37). Božja naklonost pratila je Mariju neprestano.

Muslimanske pučke predaje u različito vrijeme smještaju početak Marijine službe u hramu – od samoga rođenja, u trećoj godini nakon Hanine smrti ili tek kad je odrasla.

Prema kuranskom izviješću, u hramu se za Mariju brinuo Zekerija – otac Jahje (Ivana Krstitelja) i brat njezina rano preminulog oca kojeg muslimanska tradicija naziva Juakim, zbog čega se njegovo kuransko ime Imran tumači kao obiteljsko ime iz kojega su potekli također Mojsije i Aron. Otuda se unutar muslimanske tradicije Isus i Ivan Krstitelj smatraju bratićima.

Kad bi posjećivao Mariju, Zekerija bi u čudu kod nje uvijek pronalazio hranu. Na pitanje ”Odakle ti ovo, o Merjema?” dobio je odgovor ”Od Boga! Bog onoga koga On hoće opskrbljuje bez muke” (III, 37).

Bog je Mariju – hranjenu nebeskom hranom – službom u hramu pripravljao da bude dostojno prebivalište Isusu o čemu svjedoči Kur’an:

”O Merjema, tebe je Bog odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio! O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tlo padaj i s onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!” (III, 42-43).

Ostaje tajnom koje su bile konkretne Marijine obveze u hramu, ali nema sumnje da je srcem i duhom bila neprestano odana Bogu u molitvi.

Islamska predaja pamti kako je Marijin zaručnik, kojega sam Kur’an ne spominje, bio Jusuf – dostojan čuvar ”Marijina djevičanstva” u kojega muslimani čvrsto vjeruju. Neki misle da je Jusuf radio s Marijom u hramu postavši tako njezin pratitelj. 

Čudo naviještenja

Ovako izvještava Kur’an o događaju naviještanja:

”Kad se od ukućana svojih na istočnu stranu povukla i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali i on joj se prikazao u liku savršeno stvorena muškarca. Utječem se Milostivom od tebe, ako se Njega bojiš! – uzviknu ona. A ja sam upravo izaslanik Gospodara tvog – reče on – da ti poklonim dječaka čista! Kako ću imati dječak – reče ona – kad me nijedan muškarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica. To je tako – reče on. Gospodar tvoj je rekao: To je meni lako. Mi ćemo ga učiniti znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. Tako je unaprijed određeno. I ona zanese i bremenita se skloni daleko negdje” (XIX, 16-22).

Muslimanska predaja smješta vrijeme kad je Marija začela Isusa u njezinu ”13, 15, 17. ili 20.” godinu života, a vrijeme tijekom kojega je Marija nosila dijete pod srcem ograničava na ”osam, sedam ili šest” mjeseci – čak neki izvori i na ”samo jedan sat”.

Tako se želi naglasiti posebnost Marije i Isusa koju na još jednom mjestu potvrđuje sam Kur’an: ”Spomeni i ženu koja je sačuvala djevičanstvo svoje, u njoj život udahnusmo i nju i sina njezina znamenjem svjetovima učinismo” (XXI, 91).

Da bi naglasio veličinu Marijine vjere u poruku koju joj je navijestio anđeo Džibril – Gabrijel, – Kur’an neposredno prije naviještenja Mariji govori o slabosti Zekerijine vjere koji na vijest da će konačno dobiti sina traži ”neki znak” od Gospodara svoga. ”Znak će ti biti to što tri noći nećeš s ljudima razgovarati, a zdrav ćeš biti” (XIX, 10). Marija povjerova ne tražeći znaka.

Islamska predaja sačuvala je i svjedočanstvo o Jusufovoj sumnji glede Marijina začeća. Veliki islamski komentator Kur’ana Taberi piše kako je Josip prvo stidljivo i izdaleka započeo ispitivati Mariju – ”Može li žito nicati bez sjemena?”

Nakon Marijina potvrdna odgovora, još više zbunjen Josip postavlja novo pitanje – ”Može li rasti drveće bez kiše?” Budući da Marija iznova daje potvrdan odgovor, Josip na kraju postavlja izravno pitanje Mariji – ”Može li se začeti dijete bez oca?”

Marija je ovim riječima poučila Jusufa poslije čega joj je Jusuf vjerovao i u svemu pomagao:

”Znaš li ti Jusufe, da Bog daje snagu sjemenu da klija. Samo Bog daje kiši snagu da oživi i drveće. Znaš li ti da je Bog stvorio Adama i njegovu ženu bez sudjelovanja oca i majke?” 

Veliki je islamski teolog Ibn Arabi u čudesnom događaju Isusova začeća u Marijinoj utrobi vidio uspostavu nužne ravnoteže u Božjoj stvoriteljskoj djelatnosti – kao što je Eva žensko biće stvoreno od muškarca bez posredovanja majke tako je Isus muško biće stvoreno bez posredovanja oca.

Na temelju takve simbolike, po mišljenju Ibna Arabija, Isus i Eva su bili brat i sestra, a Marija ”model ženstvenosti” s aktivnim stvoriteljskim obilježjima i ”slika savršene žene”, urešene apsolutnom poslušnošću i neposrednom Božjom blizinom.

Čudo rođenja

O događaju Isusova rođenja Kur’an ovako izvješćuje:

”Porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala! – uzviknu ona. I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče. Zatresi palmino stablo, posut će po tebi datule svježe, pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti i danas ni bilo s kim neću govoriti” (XIX, 23-26).

U potrebi da Marija protrese palmino stablo pobožni muslimani vide pouku kako je Bog spreman uvijek pomoći čovjeku i od samog čovjeka očekuje zalaganje u zadobivanju milosti.

Kuransko izvješće o rođenju Isusa, govoreći o znakovima kojima Bog ohrabruje Mariju i objavljuje svoju svemoć, daje naslutiti kako se sam događaj Isusova rođenja dogodio tijekom putovanja.

Muslimanska predaja smatra kako se Isus rodio tijekom Marijina i Josipova putovanja u Egipat. Naloživši vatru, Josip je Mariji dao sedam oraha koje je imao u torbi.

Gledajući u tome korijen kršćanskog običaja paljenja vatre i igranja orasima u vrijeme Božića, muslimani smatraju da se na Egipat odnose i sljedeće kuranske riječi: ”Sina Merjemina i majku njegovu znakom smo učinili. Mi smo njih na jednoj visoravni s tekućom vodom nastanili” (XXIII, 50).

Nakon što je Isusa pokazala svojemu narodu, Mariju sustigoše optužbe. Narod nije mogao razumjeti i prihvatiti tajnu djevičanskog začeća. ”O Merjema, učinila si nešto nečuveno! Hej ti, koja u čednosti sličiš Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica” (XIX, 27-28) – govorili su joj.

Kur’an svjedoči kako je u Marijinu zaštitu stao sam Isus, mada je još bio u kolijevci:

”Ja sam Božji rob. Meni će On knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti i učinit će me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredit će mi da dok sam živ molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, i da majci svojoj dobar budem, a neće mi dopustiti da budem nepristojan” (XIX, 30-33).

Marijinu obranu, prema Kur’anu, Isus završava tvrdnjom kako je kad Bog hoće nešto da bude dovoljno samo da kaže ”Budi!” i to odmah biva. Kao i Marija, Isus je nakon rođenja na čudesan način bio zaštićen od đavoljeg dodira.

Islamska predaja prenosi riječi razočarana đavla nakon Isusova rođenja: ”Nije do sada bilo proroka tako tvrda kao što je ovaj.”

Kur’an spominje još neka čuda uz čiju je pomoć Isus – uvijek poslušan – branio Marijinu čast pred optužbama naroda: ”Napravit ću od blata nešto poput ptice i puhnut ću u nju pa će Božjom voljom postati prava ptica. Izliječit ću slijepa od rođenja i gubavca, oživljavat ću mrtve voljom Božjom” (III, 49).

Ljubav mistika i pjesnika

Islamska predaja koja se oslanjala i na ”apokrifne kršćanske spise” prenosi kako je Marija živjela još ”šest ili osam godina” nakon što je Isus bio uznesen na nebo.

Pred kraj života Marija je pošla u Rim kako bi propovijedala pred Marutom – rimskim carem Neronom – zajedno s apostolima – havarijunima – Petrom i Ivanom. Kad su uslijedili progoni, čudesno se otvorila zemlja i sakrila Mariju i njezine pratitelje. Vidjevši to čudo, obratio se i sam Marut. Marija je umrla u 51. godini života.

O ljepoti i uzvišenosti Marijine duše predivne stihove ispjevali su muslimanski mistici – sufiji – od kojih valja spomenuti barem perzijskog pjesnika Rumija od kojega potječe i predivno u stihovima napisano izvješće o događaju naviještanja.

Ljubav prema Mariji svojim stihovima iskazali su i naši bosanskohercegovački islamski pjesnici Musa Ćazim Ćatić i Osman Đikić.

Posebna povezanost između Isusa i Marije oduvijek je bila nepresušni izvor motivacije i stvaranja predivnih metafora islamskih pjesnika.

U Indiji se tako Marija uspoređuje s ”noćnim nebom” koje u svome naručju drži ”mladi mjesec – Isusa”. Marija je za ljude Indije poput ”monsunskog oblaka” koji zemlji daje život ”kroz kapi kiše” – Isusa.

Ljepše od svih slika one su povezane s proljećem i buđenjem novog života. ”Vrt” je poput djevice Marije u kojemu niče ”ruža” čudesne ljepote – Isus. Pojavu Marije u snu noseće žene muslimani tumače kao dobar znak – najavu blagoslova Božjeg za dijete.

Kur’an ne spominje susret između Marije i Elizabete, ali ga stihovima čudesne ljepote opisuje Rumi. Svjesne čudesne Božje milosti i pažnje koju im je Bog iskazao, Marija i Elizabeta jednodušno hvale Boga.

Ne bi li, konačno, taj susret i svijest o zajedničkoj ljubavi prema Mariji trebao nadahnuti muslimane i kršćane na zajedničku proslavu Boga koja će se pretočiti ”u zajedničko zalaganje oko dobra” u svijetu umjesto dosadašnjih sukoba i ispraznog optuživanja za nevjeru?

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Bokeljski mirotvorac don Branko Sbutega
  • Isus u islamskoj mistici: simbol života i uskrsnuća
  • Franjo i Sultan: Ikona abrahamske duhovnosti (4)
  • Franjo i Sultan: Ikona abrahamske duhovnosti (3)
  • Žene u zaboravu muškaraca
  • Franjo i Sultan: Ikona abrahamske duhovnosti (2)
  • Sveti Franjo i pravoslavlje
  • Franjo i Sultan: Ikona abrahamske duhovnosti (1)
  • Marko Antonije de Dominis, velikan istrgnut iz sjećanja
  • Testamentarne misli Amosa Oza (2)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: HERETIČKI PABIRCI Tagged With: Alen Kristić, Heretički pabirci, islam, kršćani, sveta Marija

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT