Govoreći o pripremama proračuna za 2014. godinu, ministar financija Slavko Linić u intervjuu Globusu u srijedu izjavio je kako ne treba odbaciti ni mogućnost da će Vlada pozvati MMF. ”U suradnji s MMF-om uvjeti kreditiranja mogli bi biti mnogo povoljniji, a nama će trebati svaka pomoć. O svim se mogućnostima može razgovarati, ali odluka je, naravno, na Vladi”, kazao je.
Prema Linićevim riječima, za iduću godinu Vlada ne planira snažnije rezanje proračunskih rashoda. Štoviše, predviđa se rast rashoda za 7 milijardi kuna: oko 4,7 milijardi slijedom našeg članstva u Europskoj uniji i dodatnih 2,5 milijardi za povećane troškove kamata.
”Milijardu, milijardu i pol namjeravamo kompenzirati uštedama na materijalnim troškovima, subvencijama i nekim projektima. Prihodovnu stranu planiramo povećati za milijardu, tako da bi ukupni budžetski prihodi 2014. iznosili 114 milijardi, a rashodi bili oko 130 milijardi. To znači da ćemo imati ogroman deficit od 16 milijardi kuna”, pojasnio je Linić.
Zanimljivo, ministar financija najznačajnije uštede očekuje od rezanja povlaštenih mirovina, odnosno umanjenja onih mirovina stečenih po posebnim zakonima koje su više od 5000 kuna, a koje će se rezati 10 posto. Budući da je ukupni trošak vezan za povlaštene mirovine oko 8 milijardi kuna, jasno je da 10-postotno rezanje oko 10 posto tih mirovina ne može donijeti znatne uštede. Istodobno nema najave znatnijeg rezanja troškova u javnim poduzećima ili, na primjer, ozbiljnijeg ograničenja troškova lokalne uprave i samouprave, bar ondje gdje se jedinice lokalne uprave i samouprave ne mogu financirati prihodima iz prireza. Ukratko, ne prisili li nas Europska komisija na drastične rezove, gotovo sve ostaje po starome.
Ministar financija u 2014. očekuje gospodarski rast od bar 1,3 posto i doslovno sve nade polaže u to. ”Kad bismo imali taj pozitivni pomak, onda je to već bronhi-efekt. Mogli bismo reći: lakše se diše. Ali ako se u prva četiri mjeseca 2014. to ne dogodi, onda smo u velikim problemima”, upozorava Linić u svom intervjuu.
Unatoč tomu što nam danas i Europska komisija i MMF za 2014. godinu predviđaju lagan rast i početak izlaska iz recesije, ministrove prognoze zvuče doista zastrašujuće, a najava moguće suradnje s MMF-om gotovo je smiješna. Naime, MMF sigurno ne bi podupro plan proračuna bez drastičnijih mjera štednje i pred Vladu bi sigurno stavio veće zahtjeve.
Zanimljivo, prije samo mjesec dana Linić je za medije kazao kako nam MMF za provedbu mjera štednje nije potreban ”jer to znamo i sami”, a cijelo vrijeme javno se žali kako u Hrvatskoj nema volje da se neke reforme podupru te kako su svi protiv reformi koje predlaže Vlada.
Štoviše, pitanje o MMF-u još u kolovozu prošle godine izazvalo je popriličan bijes temperamentnog ministra i ljutito je branio tezu da ovoj vladi MMF ne treba jer se ponaša odgovorno, za razliku od prethodne.
”MMF je trebalo zvati 2009. zbog nesposobne i neodgovorne vlasti koja je potpisivala kolektivne ugovore, trošila šakom i kapom i nametala deficite u državni proračun, kojim je financirala nerad u željeznici i ulaganja u cestogradnju bez ikakvog rezona. Vlada ima svoj program koji je pozitivno ocijenjen i držat će ga se. Uvjeren sam da će proračun koji ćemo ponuditi biti održiv”, poručio je tada ministar Linić. U obranu teze da nam ne treba MMF tada je kazao kako je ”financijska konsolidacija i fiskalna konsolidacija počela čak i u vrijeme kad je privreda prestala raditi, kada jednostavno ništa ne funkcionira, kad je sve zastalo, kad je potrošnja pala, kad je nepovjerenje u sve organe postalo evidentno, kad su zaustavljene investicije, kad se Europa počela tresti od krize”. Vlada Zorana Milanovića, prema njegovim riječima, pokazala je da može biti odgovorna i bez MMF-a.
Sad kad smo sami sebi i cijelom svijetu dokazali da vlada Zorana Milanovića može bez MMF-a, došlo je, očito, vrijeme kad neće biti druge nego – pozvati MMF.
Još tekstova ovog autora:
- Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
- Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
- Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
- 4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
- U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
- Branko Grčić: “Još nemamo dovoljno projekata”
- Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
- Sve više nezaposlenih i umirovljenika
- Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
- Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.