autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Mučenik, ”izdajnik” i ”komunjara”

Autor: Branimir Pofuk / 02.06.2015. Leave a Comment

Westminsterska opatija u Londonu jedna je od najvažnijih crkvenih građevina kršćanskog Zapada, ne samo zbog svoje veličine i gotičke kamene ljepote, nego i kao svjetionik kulture. Grobovi i spomenici podignuti čitavoj plejadi velikih engleskih umjetnika učinili od Westminsterske opatije pravi panteon velikana duha. Odajući im počast, poglavari Anglikanske crkve vodili su se u prvom redu kriterijem veličine njihovih djela ostavljenih čovječanstvu.

Nisu ispitivali njihovu vjeru i pobožnost niti jesu li im životi bili u skladu s crkvenim kriterijima kreposti. O otvorenosti i širini pogleda westminsterskih klerika i prelata svjedoči i jedan komad stakla uokviren i učvršćen olovom – četverokut u jednom od velikih crkvenih vitraja na kojem su ispisane godine rođenja i smrti te ime Oscara Wildea. Veliki je pisac za života zaglavio u tamnici i navukao na sebe i svoje bližnje mnoge bjesove i nedaće svojom homoseksualnošću. Ali, malo je koji opat i biskup napisao tako duboke riječi o čovjeku i Bogu kao što su one iz Wildeove tamničke ispovijesti nazvane, prema starozavjetnom psalmu, De Profundis.

Papin izaslanik predvodio je prije tjedan dana svečanost Romerove beatifikacije u San Salvadoru. Crkva pape Franje polako svladava strah od neminovne sličnosti marksističkih i kršćanskih ideala u onoj zajedničkoj točci brige za dobrobit i dostojanstvo svakog čovjeka već na ovom svijetu. Možda tračak tog razumijevanja, razlikovanja, mudrosti, ljubavi i vjere papa Franjo iz Sarajeva uspije dobaciti i do svoje Crkve u Hrvatskoj

Crkva koja je i njegovo ime upisala u svoj hram o tome svjedoči i to priznaje.

Uostalom, dok u svijetu i danas ima kršćana, osobito u Americi, koji teoriju evolucije smatraju đavoljim izvrtanjem biblijske ”istine“ o svijetu od Boga stvorenom u sedam dana, Charles Darwin u miru i zasluženoj slavi počiva upravo u jednoj od lađa Westminsterske opatije, nedaleko od Isaaca Newtona.

Koliko god bila velika njihova svjetovna moć i zemaljsko bogatstvo, monarsi Engleske i Velike Britanije u toj crkvi s krunom dobivaju silno veliku i visoku mjeru ljudskog duha i veličine kao nadahnuće i kao opomenu.

Nije Anglikanska crkva oduvijek tako prosvijećena, tolerantna prema genijalnosti i lišena moralističkog čistunstva, ali toliko poštovanje prema velikanima kulture, umjetnosti i znanosti moralo je imati plodonosni utjecaj. To je crkva koja nastoji slijediti duh vremena pri čemu se ne odriče onog bitnog: ljubavi prema Bogu i ljudima.

Prije dvadeset godina, kada je završena velika obnova tornjeva Westminsterske opatije, odlučeno je da se popuni deset niša iznad zapadnog portala koje su pet stoljeća stajale prazne. Davni ih graditelji ili nisu stigli napuniti kipovima, ili su možda namjerno ostavili mjesta i za neke buduće svece. I tako je 1998. upriličena kraljevska svečanost otkrivanja deset novih kipova koju je, u prisustvu kraljice Elizabete II, predvodio sam nadbiskup od Canterburyja.

Deset kipova koje su četvorica kipara isklesala od francuskog vapnenca ne odudaraju ni po čemu od ostatka gotičke svetačke kamene družine na crkvenom pročelju. Ali, riječ je o desetoro kršćanskih mučenika 20. stoljeća. Za neke od njih nikada niste čuli.

Lucian Tapiedi je anglikanski učitelj koji je pogubljen sjekirom 1942. godine u vrijeme japanske invazije na Papauu Novu Gvineju.

Kineski pastor Wang Zhiming, od maoističkih vlasti optužen da je kontrarevolucionar, 1973. pogubljen je s mnogim drugim nedužnim žrtvama jednog masovnog stadionskog smaknuća.

Pakistansku medicinsku sestru Esther John, rođenu u muslimanskoj obitelji kao Qamar Zia, fanatici su ubili na spavanju 1960. godine.

Premda se molio na njegovom grobu u San Salvadoru, papa Ivan Pavao II Romera nije uvrstio među katoličke blaženike. Nije to učinio ni Benedikt XVI. Ali, sada je u Rimu papa Franjo kojemu je jasno ono što je već i prije dvadeset godina razumio vrh Anglikanske crkve kada je kip Oscara Romera podigao na pročelje svog najvažnijeg hrama i simboličnog moralnog svjetionika

Anglikanski nadbiskup Janani Luwum pao je u svojoj domovini Ugandi kao žrtva krvožednog tiranina Idija Amina, a južnoafrička djevojčica Manche Masemola imala je samo 15 godina kada su je 1928. ubili vlastiti roditelji samo zato da se ne bi krstila. U kršćanskoj martirologiji takvo se mučeništvo zove krštenje u krvi.

Namjera onih koji su birali imena za westminstersku kamenu galeriju mučenika očito je bila obuhvatiti čitav svijet i čitavo 20. stoljeće i što više različitih kršćanskih denominacija.

O toj namjeri svjedoče i ostala imena. Martina Luthera Kinga, ubijenog snajperskim metkom u američkom Memphisu 1968., svijet pamti po riječima ”I have a dream“.

Elizabeta Fjodorovna Romanova bila je praunuka kraljice Viktorije, njemačka princeza koja je udajom postala ruska velika vojvotkinja te starija sestra posljednje ruske carice Aleksandre. Uhapsili su je i smaknuli boljševici 1918. godine. Ali, ona je čast da bude uvrštena među kršćanske mučenike zaslužila u prvom redu svojim životom: nakon što joj je muž ubijen 1905. u atentatu, javno je oprostila i učinila sve u svojoj moći da spasi od smrtne kazne njegovog ubojicu, člana Socijalističke revolucionarne partije. U tome nije uspjela, ali ostatak je života provela kao monahinja posvećena brizi za najsiromašnije. Svetica je Ruske pravoslavne crkve.

Dietrich Bonhoeffer bio je njemački protestantski pastor i veliki teolog. Gestapo ga je uhapsio 1943., a smaknut je pred sam kraj rata, 9. travnja 1945.

Nacistička žrtva bio je i katolički svetac, poljski franjevac Maksimilijan Kolbe koji je 1941. u Auschwitzu dragovoljno otišao u smrt u bunkeru gladi umjesto jednog drugog supatnika.

Naposljetku, tu je i deseti mučenik zbog kojeg sam i počeo ovu priču. Svoj londonski kip u kamenu već je 1998. dobio i katolički nadbiskup San Salvadora Oscar Romero kojeg su na oltaru, dok je služio misu, pred Uskrs 1980. ustrijelili ubojice salvadorske hunte.

Optuživali su ga da je pristaša ljevičarske pobunjeničke gerile. Desničarska je hunta tih dana dijelila letke s porukom ”Budi rodoljub, ubij svećenika“. I danas ga neki u njegovoj domovini smatraju izdajnikom, komunjarom, a ne svecem.

Premda nije pripadao latinoameričkoj katoličkoj struji teologije oslobođenja, dijelovi Katoličke crkve, a osobito rimska Kurija, imali su problema s beskompromisnim Romerovim dizanjem glasa protiv nepravde i nasilja, odnosno protiv tirana koji su svi odreda bili deklarirani veliki katolici. I rodoljubi.

Westminsterska opatija u Londonu jedna je od najvažnijih crkvenih građevina kršćanskog Zapada, ne samo zbog svoje veličine i gotičke kamene ljepote, nego i kao svjetionik kulture. Grobovi i spomenici podignuti čitavoj plejadi velikih engleskih umjetnika učinili od Westminsterske opatije pravi panteon velikana duha. Odajući im počast, poglavari Anglikanske crkve vodili su se u prvom redu kriterijem veličine njihovih djela ostavljenih čovječanstvu

Usporedo s disciplinskim sankcijama protiv najistaknutijih promicatelja teologije oslobođenja, u Vatikanu je bio zaustavljen i proces beatifikacije Oscara Romera. On je govorio protiv svakog nasilja, ali u danom trenutku jednostavno je znao prepoznati svog Boga u obespravljenima, progonjenima, mučenima i ubijanima.

Premda se molio na njegovom grobu u San Salvadoru, papa Ivan Pavao II Romera nije uvrstio među katoličke blaženike. Nije to učinio ni Benedikt XVI. Ali, sada je u Rimu papa Franjo kojemu je jasno ono što je već i prije dvadeset godina razumio vrh Anglikanske crkve kada je kip Oscara Romera podigao na pročelje svog najvažnijeg hrama i simboličnog moralnog svjetionika.

Papin izaslanik predvodio je prije tjedan dana svečanost Romerove beatifikacije u San Salvadoru. Crkva pape Franje polako svladava strah od neminovne sličnosti marksističkih i kršćanskih ideala u onoj zajedničkoj točci brige za dobrobit i dostojanstvo svakog čovjeka već na ovom svijetu.

Možda tračak tog razumijevanja, razlikovanja, mudrosti, ljubavi i vjere papa Franjo iz Sarajeva uspije dobaciti i do svoje Crkve u Hrvatskoj.

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

Još tekstova ovog autora:

  • Andrej Plenković i HNK Zagreb
  • Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
  • Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
  • “Misa Mediterana” je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
  • Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
  • Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
  • Utrka milijardera u svemiru
  • Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
  • Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
  • Vojni neboder “Vukovar” kao otirač i kamuflaža HDZ-a

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Anglikanska crkva, beatifikacija, Branimir Pofuk, Charles Darwin, Dietrich Bonhoeffer, El Salvador, Elizabeta Fjodorovna Romanova, Isaac Newton, kipovi, Kontrapunkt, kršćanski mučenici, kultura, Maksimilijan Kolbe, Martin Luther King, martirologija, Oscar Romero, Oscar Wilde, Panteon, papa Franjo, teologija oslobođenje, Westminsterska opatija

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT