autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (8)

Autor: Ivo Goldstein / 23.02.2020. Leave a Comment

jasenovac-ivo-goldsteinZa logoraše je i ljeto bilo iznimno naporno, jer se radilo na velikim vrućinama, bez kapa i s vrlo malo ili nimalo vode za piće. Suton se dočekivao kao veliko olakšanje. Osim toga na podvodnom i močvarnom tlu oko Jasenovca u to doba godine vrebali su i komarci. A vladala je i neizdrživa vlaga.

Miller je naučio “umjetnost preživljavanja”. Zapisao je kako je u “3 mjeseca provedena u jasenovačkom logoru ostario najmanje 10 godina. Osjećao sam se u svemu starijim i iskusnijim, ali ne samo zbog sijede kose (posijedio je u 18. godini, od šoka – op. a.). Netko jednom reče da je Jasenovac bio jedan od najboljih univerziteta u Europi. Tko ga je preživio, znao je što je život, a još bolje što je smrt. Takav je poslije cijenio svako zrnce hrane, a miran san mu je bila prava svetkovina.”

Od zime, od pomanjkanja vitamina i od gladi zatočenicima su oticale noge, slabio im je vid i dobivali su staračke bore. Tijekom zime 1941., koja je bila osobito teška, “nemali broj logoraša ostao je bez ušiju”, dijelom stoga što bi ih “trljali kada bi se smrznule, a onda bi one same potom otpale”. Mnogim logorašima “su poispadali nokti s nogu i ruku”.

Benjamin Pinto savjetovao je svoga zeta Alberta Maestra da ne ode s grupom logoraša u sječu šume, jer da postoji opasnost da ih ustaška straža likvidira kad završe posao. Maestro ga nije poslušao, otišao je raditi. Partizani su napali ustaše i oslobodili logoraše, a s njima i Maestra. Benjamin Pinto nije preživio

Cigareta je bila, barem za pušače, rijetki trenutak sreće: netko je “odnekud nabavio cigaretu. Prepolovili smo je i polovinu stavili u čibuk. Pušilo nas je šestero. Ni jedan dim nije otišao u kvar.”

Cigareta je bila osobito na cijeni, pa se tako “za pet cigareta davala porcija pure, za 10 cigareta pola kg kukuruznog kruha koji su dobivali samo šumski radnici”.

Jedan je logoraš, kao “strastveni pušač, prodao cipele za 10 cigareta i stoga mora hodati bos”. Netko je “davao i svoj obrok hrane za cigaretu. Ponetko je u zadnjim časovima stenjući od gladi i slabosti molio samo da barem malo puši – ‘dajte mi bar jedan dim, pa da umrem’.” Milko Riffer sanjao je da “pali pola cigarete!”

Kada je Ante Ciliga dobio “od strica iz Mostara paket s 500 cigareta, bio je to ogroman kapital u logoru”, tim više što on sam nije pušio. Pola je razdijelio, a “za drugu polovicu popunio garderobu”. Znalo se pušiti i “hrastov list, kukuruzne vlasi i razne druge trave, samo da se puši i da se bilo čime odagnaju crne misli”.

Preživjeti Jasenovac, pogotovo duže razdoblje u njemu, bilo je gotovo ravno čudu: Erwin Miller bio je “gladan, žedan, mokar do kože, premlaćivan, umoran i u neprekidnom strahu. Znali su prolaziti dani, a da nisam oka sklopio. Više od pola godine hodao sam bos, ili jutom omotanih nogu po snijegu i blatu one strašne zime 1941. godine.”

Tijekom radova na nasipu teško je ozlijedio palac, potom je u lančari nekim predmetom dobio težak udarac u zatiljak, pa mu je neki ustaša kundakom teško ozlijedio ruku. I inače je “dobivao mnogo batina, bezbroj udaraca i slomljenih kostiju, nije bilo dijela tijela koje nije dobilo svoju porciju”.

Svaka od tih ozljeda mogla je posljedično završiti tragično, ali je Miller, osim iznimno snažne volje da preživi, imao i nevjerojatno mnogo sreće. Preživio je i niz “nastupa” na kojima mu je život visio o niti.

Milko Riffer na prvi je pogled prošao nešto bolje, jer je u logoru proboravio “samo” godinu dana, a i veći dio boravka bio je grupnik, dakle bio je u ponečem privilegiran. No isprva je boravio u najgorem od svih logora, u Logoru III C, i prisustvovao je nastupima na kojima je mogao biti odabran za smrt. Obolio je od tifusa i jedva preživio te je vidio teško opisive strahote.

I Ante Ciliga pridodaje manje-više isto: “Teško je bilo u te dane grmljavine i zemljotresa (misli na prijelaz iz 1941. u 1942, razdoblje masovnih likvidacija – op. a.), kad se nije znalo na kom će se mjestu zaustaviti velika mašina smrti, koju će skupinu, koje pojedince progutati. Dva puta udario je grom ravno u moj grm. Dva puta kola smrti prešla su i preko mene. Ali, eto, nekim čudom svaki sam put ostao živ. Jasno, moj optimizam je i tome odmah našao opravdanje: ‘Bilo je tako suđeno, moja zvijezda još visoko stoji na nebu; očito moram još nešto učiniti na ovome svijetu.'”

Jedan je logoraš, kao “strastveni pušač, prodao cipele za 10 cigareta i stoga mora hodati bos”. Netko je “davao i svoj obrok hrane za cigaretu. Ponetko je u zadnjim časovima stenjući od gladi i slabosti molio samo da barem malo puši – ‘dajte mi bar jedan dim, pa da umrem’.” Milko Riffer sanjao je da “pali pola cigarete!”

Benjamin Pinto savjetovao je svoga zeta Alberta Maestra da ne ode s grupom logoraša u sječu šume, jer da postoji opasnost da ih ustaška straža likvidira kad završe posao. Maestro ga nije poslušao, otišao je raditi. Partizani su napali ustaše i oslobodili logoraše, a s njima i Maestra. Benjamin Pinto nije preživio.

U posljednjim danima logora, u travnju 1945., došao je u kolarsku radionicu neki ustaša s nadimkom Škiljo i pozvao Gojka Grbića da krene s njim. Grbić je ustaši rekao da zna da ide u smrt i da se želi s drugim zatočenicima oprostiti. Škiljo mu je dozvolio, pa su se s Grbićem “svi pozdravljali suznih očiju”. Kako se “Grbiću nije žurilo, a ustaša ga je požurivao”, umiješao se logoraš Jozef Markus (1916.) i rekao Grbiću da ide. Na to je Škiljo planuo i naredio Markusu da ide s njim, a Grbića je poštedio.

Ustaše su “odlučivali tko će živjeti, a tko umrijeti”, jer nije bilo jasnih kriterija ili razloga zbog kojih bi netko preživio, a netko drugi umro.

Bogdanu Petkoviću bilo je u veljači 1945. rečeno da ide u Reich, jedne je večeri zbog toga bio prozvan, čak su ga i fotografirali itd. Drugo jutro nije bio među prozvanima koji su odmah ulazili u vagone, a ustaški oficir (Josip Lisac) prozvao je sve koji su bili na popisu. Neprozvanih je ostalo pedesetak.

Kad su “pogledali malo bolje između sebe, shvatili smo da su ostali neki komitetlije i aktivni partizani, što znači da nas žele zadržati” – a to je značilo i likvidaciju. U tom je trenutku Lisac izvadio dodatni popis, na kojem je bilo dvadeset imena, Petković je bio sedamnaesti po redu. “Vjerojatno je trebalo namiriti broj logoraša koje je trebalo predati Nijemcima, pa su nas 20 dodali tome”, zaključivao je Petković, po svemu sudeći ispravno. I tako je spasio život, za dlaku.

(S dozvolom autora donosimo feljtonizirani ulomak “Na to se navikava ne čovjek, nego logoraš”, str. 275 i ss. iz VI. poglavlja ”Mučenje, umiranje, smrt” impresivne i sveobuhvatne knjige prof.  Ive Goldsteina ”Jasenovac”, Fraktura, Zaprešić, 11/2018.).

(Nastavlja se).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (10)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (9)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (7)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (6)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (5)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (4)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (3)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (2)
  • Mučenje, umiranje i smrt u Jasenovcu (1)
  • Gordan Jandroković nema što tražiti u Jasenovcu!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: FELJTON Tagged With: Fraktura, Ivo Goldstein, Jasenovac

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.