Magdalena Maršavelski
Vijest da je zlatna medalja s Nobelovim likom prodana na aukciji za 103,5 milijuna dolara namijenjenih raseljenoj ukrajinskoj djeci kojima je rat prekinuo djetinjstvo, privukla je koncem lipnja medijsku pažnju i za kratko zasjenila dnevna izvješća o žrtvama i razaranjima Ukrajine.
Medalju je ponudio aukcijskoj prodaji prošlogodišnji laureat Nobelove nagrade za mir Dmitrij Muratov. Novinar i suosnivač ugašenog lista Novaja Gazeta, nagradu je podijelio s još jednim laureatom, a posvetio je šestorici kolega novinara, koji su svoju građansku hrabrost platili životom.
Oštri kritičari Putinova režima eliminirani su sjekirom, otrovom, sačekani u liftu, ubijeni na ulici usred bijela dana. Skrenuvši ponovo pozornost na mračnu realnost Putinove Rusije, vlasnik Nobelove medalje i ovim je potezom, ne oklijevajući, stavio na kocku vlastiti život.
I dok se svijet pita kakva sudbina čeka hrabrog nobelovca, rat se nesmanjenom žestinom nastavlja, ekstremno visoke temperature opominju nas da s globalnim zatopljenjem nema šale, europskim zakrčenim putovima vuku se smjene nepreglednih vozila prema morima Mediterana, zlokobno osvijetljenog požarima, a dnevno stižu izvješća o odricanjima koja nas čekaju na jesen i zimu.
Opasne političke igre se nastavljaju i svi već znamo da su ruski plin i ukrajinska pšenica predmet neuspjelih pregovora, ucjena, opasnih kalkulacija, koje dnevno odnose na stotine života.
To je europsko užareno ljeto Anno Domini 2022.
U svom tom kaosu, spoznaja da ovih dana negdje nešto besprijekorno funkcionira zvuči skoro nadrealno, utješno i umirujuće.
U atmosferi posvemašne zbrke, gužve i neizvjesnosti, članovi Švedske kraljevske akademije, pošteđeni doduše ekstremno visokih temperatura, tijekom triju ljetnih mjeseci, po ustaljenom i preciznom kalendaru, mirno odrađuju svoj vrući posao. Proučavaju i ocjenjuju opuse kandidata za Nobelovu nagradu.
U rujnu će, na skupnim sjednicama, većinom glasova izabrati ovogodišnje nobelovce, početkom listopada urbi et orbi obznaniti svoju odluku, a desetog prosinca, na dan Nobelove smrti, laureati će iz ruku švedskog kralja primiti svoje laureatske insignije. Sve po rasporedu koji se, s iznimkom ratnih godina, odvija točno po planu i kalendaru od 1901. do danas.
I dok je interes za izbor nobelovaca iz područja znanosti ograničen uglavnom na relativno usku stručnu i akademsku javnost, vijest o novom laureatu iz književnosti čeka, s neskrivenim zanimanjem, milijunska čitalačka publika iz cijelog svijeta.
Izdavačke kuće užurbano reagiraju, planiraju se velike tiraže, eventualni postojeći primjerci iz opusa laureata brzo su razgrabljeni. Ukratko, za Nobela za književnost zainteresiran je veliki auditorij diljem svijeta, a uz to ide, dakako, i prateći komercijalni uspjeh.
Nije lako osamnaestorici švedskih akademika na književnom Olimpu u Stockholmu. Moraju uzeti u obzir pisce iz svih geografskih i kulturnih zemljovida na meridijanima svih pet kontinenata. K tomu, u konkurenciju su uključeni i pjesnici i njihovi opusi.
Naravno, pitate se odmah koje su to mjere, standardi i kriteriji, po kojima se vrednuju i uspoređuju književna djela, pogotovo stotine i stotine stranica proze s nevelikim zbirkama poezije, za koje valja imati dodatni, posebni senzibilitet i nešto nemjerljivo i Bogom dano.
Ne, nije im lako, jer trebaju voditi računa da njihovom pažnjom ne bude zaobiđena niti jedna geografska i kulturna regija.
Znamo, dakako, da su, nakon Nobela Ivi Andriću, iz konkurencije automatski, na dugi neodređeni rok bili isključeni njegovi suvremenici Miroslav Krleža, Meša Selimović, Miloš Crnjanski i druga velika imena iz ove regije te da to u nedogled vrijedi, barem do sada i za suvremene pisce.
Pogledavši izbliza proceduralni kalendar dodjele nagrada, odmah vam postaje jasno da je lavovski dio posla prepušten Nobelovom komitetu – petorici akademika, izabranih iz redova Osamnaestorice s mandatom na tri godine.
Počevši s prvim veljače, pa do konca svibnja, oni će, uz asistenciju angažiranih vanjskih suradnika, proučiti, sortirati, procijeniti oko dvije stotine nominacija, koliko ih godišnje pristigne u fiksnom roku. Reducirat će taj broj najprije na jednu desetinu, a u konačnici izdvojit pet kandidata, koji će konkurirati za nagradu.
Dakako, sve informacije o djelovanju Nobelovog komiteta obavijene su strogim velom tajne i dostupne javnosti tek nakon 50 godina.
Dok ljeto prolazi, švedski akademici, svaki za sebe, ocjenjuju opuse petorice kandidata. Tu je i uvjet, da kandidat kojemu će dati svoj glas mora imati najmanje dvije nominacije, pa je zadaća Osamnaestorice znatno zahtjevnija i delikatnija. Utoliko prije, što su višekratno nominirani kandidati, u pravilu, etablirana, nagrađivana, ocjenjivana i dokazana imena nacionalnih književnosti.
Dakako, sva bi ta komplicirana procedura trebala biti garancijom temeljne procjene i ocjene djela koji će autoru donijeti Nobelovu zlatnu medalju i sve što uz nju ide. Pa ipak, unatoč tomu, odluke Osamnaestorice nerijetko su smatrane upitnima, iznenađujućima, promašenima s etičkog, moralnog, političkog rakursa, a zadnjih godina nije nedostajalo ni skandala.
Uostalom, duljina liste velikih književnih imena 20. stoljeća koji su bili zaobiđeni Nobelovom nagradom (spomenimo tek Jorgea Luisa Borgesa, Franza Kafku, Jamesa Joycea) govori za sebe o nejasnim i dvojbenim kriterijima švedskih akademika, ali unatoč svemu tome, uz stanovite iznimke i rezerve, na listi nobelovaca naći ćemo najveća imena svjetske literature od 1901. do danas.
Konačno, u moru literature koja se nudi sa svih strana, godišnja odluka švedskih akademika kompetentna je, itekako dobrodošla preporuka, zaslužna što će u naše knjižare i domove doći opusi nekih novih Olgi Tokarczuk.
I dok vruće ljeto traje, Ukrajina herojski odolijeva bezumnom sustavnom razaranju, neuništivi mikrosvijet prijeti nekim novim varijantama kojima se i ne trudimo zapamtiti imena, a cijeli svijet sa zebnjom čeka jesen s puno nepoznanica.
Ipak, očekujemo ohrabrujuće vijesti o laureatu prodane Nobelove zlatne medalje, koja je hrabrim i humanim potezom vlasnika dobila posebni, još veći sjaj.
U međuvremenu UNICEF se sigurno pobrinuo da novcem dobivenim aukcijskom prodajom medalje obraduje male ukrajinske izbjeglice.
I dakako – na jesen čekamo i vijesti iz Stockholma i Osla.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Je li Finska – Sibeliusova zemlja čudesa – u opasnosti?
- Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu
- Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka
- I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija
- Čudo u Varšavi učinio je svijet boljim i humanijim
