autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Nama ženama pripada pola neba i pola Zemlje

Autor: Anna Maria Grünfelder / 27.01.2019. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderIako su Jugoslavenke tek 11. studenog 1945. godine prvi put izašle na izbore – za Ustavotvornu skupštinu FNRJ-a – u Europi će se 19.11.1919. obilježiti 100. obljetnica ženskog biračkog prava.

Na taj dan su žene prvi put glasale za Glavnu skupštinu u Njemačkoj. Druge europske zemlje su to pravo usvojile narednih godina (u Švicarskoj tek 1971.). Ali neke zemlje su to pravo u Europi dale prije nego navedena Njemačka (Finska je dala ženama pravo glasa 1906.).

Već na izborima za Ustavotvorni sabor Narodne Republike Hrvatske, u studenom 1946. (u Istri tek 1947.godine), je prvi put u povijesti uz 170 muških zastupnika izabrano i šest zastupnica.

Za razliku od ”zapadnih” žena, Jugoslavenke su, kao i građanke drugih socijalističkih zemalja, dobile politička prava ne kao temeljno pravo, nego kao ”zasluženu nagradu” zato što su su Narodnooslobodilačkom ratu rame uz rame s muškarcima izvojevale slobodu boreći se protiv neprijatelja podjednako hrabro i neustrašivo kao njihovi drugovi (u ratu ih je poginulo 20.000, a oko 40.000 članica Antifašističke frone žena je ranjeno)

Za razliku od ”zapadnih” žena, Jugoslavenke su, kao i građanke drugih socijalističkih zemalja, dobile politička prava ne kao temeljno pravo, nego kao ”zasluženu nagradu” zato što su su Narodnooslobodilačkom ratu rame uz rame s muškarcima izvojevale slobodu boreći se protiv neprijatelja podjednako hrabro i neustrašivo kao njihovi drugovi (u ratu ih je poginulo 20.000, a oko 40.000 članica Antifašističke frone žena je ranjeno).

I predsjednik Tito je isticao da su drugarice prava što im je ”narod podario” zaslužile, zaradile – i nikome, pa ni ženama, tada nije palo na pamet zapitati i sebe i ”narod” zašto su se one morale naraditi za pravo koje je muškarcima zapalo bez pol muke, tek na temelju njihova spola.

Temelje za to – i sve što ide uz to ide – položile su njihove zapadnoeuropske prethodnice.

Glasačko pravo žena u Jugoslaviji polučilo je i drugim stečevinama: na primjer, pravom na školovanje, što je ženama u ruralnim područjima na teritoriju Jugoslavije bilo jednako pravu na opismenjavanje (narodnooslobodilački odbori bi na područjima pod kontrolom partizana provodili kampanje opismenjavanja seoskog stanovništva, a tečajevima su se morali odazivati i partizanke i partizani, među kojima je, čak i među zapovjednicima, bilo dosta nepismenih. (Istina, i ustaška je vlada započela opismenjavanje sela, no zbog eskalacije rata nije ni imala šansu na uspjeh).

Tu su bila i druga prava koja su izborili ženski pokreti 19. i s početka 20. stoljeća: pravo na rad (što je koristilo uglavnom ženama iz građanstva, dok su žene iz radničkog i seljačkog staleža uvijek bile upregnute u borbu za materijalnu egzistenciju) i pravo na samostalno odlučivanje o samima sebi (nisu morale više od supruga tražiti dozvolu za rad izvan kuće, a zarada je bila i ostala njihova).

Sufražetkinje su zbog svog angažmana trpjele zatvor, javno sramoćenje, pa čak i ubojstvo (Carla Zetkin ubijena je u siječnju 1919., a Emily Wilding Davison skončala je 1912. pod kopitima konja kralja Georgea demonstrirajući na stazi hipodroma Epsom).

Zbog svih tih stečevina prvi izbori na kojima su odlučivale žene i muškarci zaslužuju biti spomenuti kao ključni datum ne samo u pogledu ženskih prava, nego kao značajan za razvitak demokracije.

I predsjednik Tito je isticao da su drugarice prava što im je ”narod podario” zaslužile, zaradile – i nikome, pa ni ženama, tada nije palo na pamet zapitati i sebe i ”narod” zašto su se one morale naraditi za pravo koje je muškarcima zapalo bez pol muke, tek na temelju njihova spola

Potrebno je spomenuti se i sufražetkinja i njihove sljedbenica u Europi i odati im poštovanje zbog ustrajnosti i energije, a najviše zato što su nastupale s uvjerenjem da se bore za prava, a ne za priznanja nekakvih zasluga. Clara Zetkin zatražila na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena 1910. godine uz pravo žena na političko suodlučivanje jednaku plaću za muškarce i žene za jednak rad te poboljšanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnica.

”Pola svijeta pripada nama” izvikivale su Emmeline Pankhurst i Marguerite Durand. I u Hrvatskoj je odjeknulo da je političko suodlučivanje temeljno pravo i da pola svijeta pripada ženama.

Učiteljica Marija Jambrišak je tako 1871. godine na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini u Zagrebu zatražila jednake uvjete rada i jednake plaće za žene i muškarce. Za emancipaciju i prava žena borile su se i književnica Dragojla Jarnević, slikarica Slava Raškaj te Marija Jurić Zagorka.

Dok su žene na prvim izborima glasovale u velikom broju, već u vrijeme poslije Drugoga svjetskog rata diljem Europe je stopa izlaznosti na izbore postupno opadala. Za izbore u komunističkom sustavu razlog je evidentan – izbori su bili zamišljeni i od ustoličenja režima služili za špijuniranje tko je za što, a izbor je postojao samo između slaganja i neslaganja, a nije značio očitovanje o različitim opcijama.

Tada su izbore zlorabili oni isti koji su ženama dali glasačko pravo (valjda računajući na pomanjkanje političkog iskustva žena, zbog čega će valjda glasati kako im muškarci sugeriraju ili nameću).

No i u demokratskim sustavima stopa izlaznosti je pala na ispodprosječnu razinu – i to stopa birača oba spola – i nije se nikad znatno podigla uključivanjem mladih.

Sada žene imaju glasačko pravo, za koje su neke od njih čak ginule, a ne koriste se njime konstatirali su napose muški zlobnici.

Zapitati se valjda i to koliko izabrane žene stvarno rade posao zastupnica ili samo koriste aktivno i pasivno pravo na samoreklamiranje, a političku pozornicu kao lijek za svoju ego-neurozu

Zašto: zasićene su politikom i programima, frustrirane zbog sadržaja, umorne od politike?

Namjeravaju li ženske udruge u Hrvatskoj obilježiti uvođenje ženskog glasačkog prava na europskom kontinentu (premda je njima na Balkanu došlo sa zakašnjenjem od 26 godina), nadam se da će propitivati stranačke programe i zapitati se koliko se koji program podudara s aktualnim interesima žena o kojima bi stranke trebale voditi računa.

Zapitati se valjda i to koliko izabrane žene stvarno rade posao zastupnica ili samo koriste aktivno i pasivno pravo na samoreklamiranje, a političku pozornicu kao lijek za svoju ego-neurozu.

Takve kandidatkinje ne zaslužuju ni glasove žena iz ženske solidarnosti. Uopće ne mislim da žene trebaju iskazivati solidarnost s kandidatkinjama samo zbog toga što su kandidatkinje, a ne kandidati. Nije rečeno da kandidatkine zastupaju ženske interese.

Za svoju odluku o glasanju držim se ”preporuke” Amosa Osa: tretirati svaku stranku kao tramvaj – ide li on smjerom koji mi odgovara, ući ću i voziti se dok se kreće pravcem koji meni treba.

Slažem se s kandidatkinjom u pogledu svjetonazora, političkih odluka, opredjeljenja i stavova – u redu: glasat ću za nju, ali ne zbog solidarnosti.

Moju žensku solidarnost ne bi dobile kandidatkinje koje uoči odluka koje vise u prostoru već treću godinu, a kojima uskoro istječe rok za donošenje odluke, ”tek moraju proučiti stavove” (Zakon o pobačaju).

Ženska solidarnost se ne proteže ni na neimanje stava, na zaobilaženje odgovora, na bahato ili nezainteresirano ignoriranje. No dobile bi moju podršku političarke koje su seksistički napadane i blaćene.

Moju žensku solidarnost ne bi dobile kandidatkinje koje uoči odluka koje vise u prostoru već treću godinu, a kojima uskoro istječe rok za donošenje odluke, ”tek moraju proučiti stavove” (Zakon o pobačaju)

Stranke i zastupnici bi se također morali pitati za razloge ”izborne apstinencije” i za istovremeno bujanje građanskih inicijativa, demonstracija i drugih oblika ”građanskog neslaganja”, ”građanskog neposluha”.

Umjesto na izborna mjesta s urnama ljudi radije izlaze na trgove i ulice te svoje neslaganje artikuliraju glasno i vidljivo.

Stječe se dojam da ih zastupnici slušaju samo kad se vidljivo bune i kad je javnost svjedok njihove pobune. Kao da su k srcu uzeli izreku američkog predsjednika Thomasa Jeffersona da je ”demokracija uvijek stvar živih, a ne pokojnih”.

Zato se rodila ideja civilnog neposluha: Politici trebaju mutikaše, koji uskovitlaju i remete mirne vode.

Oporba daje tek okus i začin politici – a i ne oporba zanovijetala i svadljivaca, nego ljudi koji ne misle samo na sebe, već gledaju preko međa svojih interesa, koji remete uhodani red jer ima viziju kvalitetnijeg reda i žive, djelatne demokracije.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ukrajina ipak ostavljena i osamljena: Tko uči iz povijesti?
  • Dvoumice zbog autokritike jednog pape na pragu smrti
  • Seksualna zloporaba djece od strane crkvenih službenika
  • Iskrivljena menadžerska etika i bijeg iz fotelje u fotelju
  • Dileme oko dopuštanja potpomognutog samoubojstva
  • Yes, We care
  • Kako glasači padaju na ”karizmatike”
  • Trajno zabraniti skup u Bleiburgu jer Austrija neće fašizam
  • Pandemija hara bez obzira na protivnike – antivaksere
  • Gospodo biskupi, pušete u isti rog s antivakserima!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Carla Zetkin, Dragojla Jarnević, Emily Wilding Davison, Emmeline Pankhurst, Finska, FNRJ, Marguerite Durand, Marija Jambrišak, Marija Jurić Zagorka, Njemačka, Slava Raškaj, Švicarska, Tito, žene

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT