autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Naše hrišćanstvo: mi smo naše, vaše i njihove

Autor: Olivera Jovanović / 02.01.2022.

Olivera Jovanović

Na jednoj konferenciji u Rimu, Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, čuvši da govorim jezikom njemu razumljivim konstatovao je da sam ”naša”, a ja sam mu odgovorila da nisam, ali da jeste ”njihova iz Hrvatske” moja svekrva. ”Zaista? Odakle je?” Na moje iz Knina slijedilo je Stjepanovo s osmijehom ”UPS!”

Naravno, nastavili smo ugodan razgovor, fotografisali se za Facebook i pričali o Miroslavu Krleži i Radomiru Vukčeviću, legendarnom golmanu Hajduka, ujaku moga muža. Sve to u palati Venecija u epicentru Rima. Moja svekrva Kninjanka, Vukčevići, Hajduk, Krleža, Stjepan i ja. I naravno zamjenica naša, vaša, njihova…

Ljudi koji ne poznaju naš kontekst ne bi razumjeli ovu rimsku a našu konverzaciju, koja objašnjava, na samom početku ovoga teksta, možda jedinu, ali često nepremostivu u društvenom kontekstu razliku između hrišćanki – pravoslavnih i rimokatolkinja uopšteno na Balkanu.

Mi smo naše, vaše i njihove…

Od svih konfesija kojima se ispovijeda hrišćanstvo najbliže jedna drugoj su Pravoslavna i Rimokatolička Crkva. I vjerovatno bi u nekom drugom kontekstu to bio jedan prirodan odnos dvije konfesije jedne religije. Ipak u ovom našem, etnicitetom, ratovima i politikama, opterećenom prostoru nije tako.

U Bosni i Hercegovini, a i šire, hrišćanke su Srpkinje i Hrvatice, pa je i hrišćanstvo često hrvatsko odnosno srpsko. A Hrvati i Srbi su domaćinski ratovali. Jedni protiv drugih. Nekoliko puta. Žestoko.

Prošlost, opterećena ratovima i zločinima svih protiv sviju na prostoru Balkana dala je hrišćanskom savremenom kontekstu posebnu boju jedino možda shvatljivu onima na području Sjeverne Irske u šta sam se uvjerila svojevremeno.

Molim da se dijalog rimokatolkinja i pravoslavnih hrišćanki ne tumači kao pokušaj jednih da prevedu druge žedne preko vode. Svako u svom identitetu hrišćanstva i onoga što ispovijeda po svojoj konfesiji treba da svjedoči Hrista, a samim tim i razumije bližnjeg kroz prizmu svoga učenja u kojem ima mjesta za one u Hrista obučene

Naravno, kroz istoriju, hrišćanskih sukoba bilo je mnogo, u Evropi posebno, ali obzirom na jednu vertikalu u životu vjernika te čuvenoj floskuli – pa ovo je 21. vijek, nedopustivo je da smo još uvijek u srednjem.

Ipak, koferi prošlosti u našim hrišćanskim kućama stoje u hodnicima i često se u vertikali o njih saplićemo. Mora se znati ko je naš, vaš i njihov…

Kada bi neko sa strane posmatrao svakodnevni život jedne hrišćanke, bilo rimokatolkinje ili pravoslavne, u smislu modela hrišćanskog života, ne bi primijetio razliku u obrednom smislu posvećenosti vjeri.

I jedne i druge slave Božić, Uskrs/Vaskrs, boje jaja, obilježavaju Veliki petak, čekaju gromove na Svetog Iliju, poste na hljebu i vodi, hodočaste – idu na poklonička putovanja svetinjama, nose krst oko vrata, imaju krunicu-brojanicu, krštavaju djecu, znaju napamet Oče naš i Bogorodice Djevo. Nose crninu za upokojenim članovima porodice.

Moja svekrva se, na primjer, moli svetom Anti Padovanskom da pronađe izgubljenu stvar i uvijek je pronađe pa porodično zazivamo svetog Antu da bi izgubljeno bilo nađeno.

U načinu ispovijedanja vjere reklo bi se da su rimokatolkinje i pravoslavne sestre rođene, pogotovo zbog jednog dostojanstva vjernica koje nose i kojim su na ovim prostorima sačuvale vjeru.

Sjećam se jednog hrišćanskog trenutka u bolnici u Sarajevu.

Bila sam u posjeti kumi, a na krevetu do njenog ležala je baka rimokatolkinja koja se u tom trenutku pričešćivala. Kuma se pridigla iz kreveta koliko je mogla sa gipsom na nozi, a ja sam stala pobožno kao u crkvi. Obje smo se prekrstile, a Oče naš zajedno sa staricom i sveštenikom izgovorile.

Njih dvoje su nas blagonaklono gledali, a kad se završio obred nastavili smo razgovor. Bilo im je milo što smo ispoštovale trenutak i učestvovale u istom.

Bilo je ljeto i iz vedra neba začuo se grom. Baku je sveti Ilija obradovao javljanjem, a i nama dvjema je bilo milo što grmi iako trinaest dana ranije.

”Jer ste svi sinovi Božiji vjerom u Hrista Isusa jer koji god se u Hrista krstiste, u Hrista se obukoste. Nema više Jevrejina ni Grka, nema više roba ni slobodnjaka, nema više muškoga roda ni ženskoga: jer ste svi jedno u Hristu Isusu” (Gal. 3,26-29).

Iz jedne ekumenske/vaseljenske perspektive ovaj novozavjetni citat iz Poslanice Galatima bi trebalo da je osnova odnosu među hrišćanskim konfesijama. Sve smo se u Hrista krstile i u Hrista se obukle.

Međutim, mi se žene ne možemo izuzeti iz društveno-političkog konteksta koji nas svrstava u, za neki trenutak, potrebne grupe. Mora se znati koje su naše, a koje su vaše…

Obzir vladike Grigorija prema svojim susjedima u eparhiji koja se dobrim dijelom prostire na teritoriju s većinski rimokatoličkim življem, a u cilju što boljeg razumijevanja termina episkop – vladika, protumačen je tendenciozno pogrešno iako je sasvim ispravan.

Vladika Grigorije je objasnio da je episkop – vladika u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi isto što je u Rimokatoličkoj Crkvi u stvari biskup.

Ljudi koji ne poznaju naš kontekst ne bi razumjeli ovu rimsku a našu konverzaciju, koja objašnjava, na samom početku ovoga teksta, možda jedinu, ali često nepremostivu u društvenom kontekstu razliku između hrišćanki – pravoslavnih i rimokatolkinja uopšteno na Balkanu

Nakon takvog objašnjenja u dijelu pravoslavne populacije vladika Grigorije (sada u Njemačkoj) je postao biskup Grgur, nastala je satira koja bi često prelazila granice ukusa. Možda je nekima kritički raspoloženim prema ”biskupovanju” baš u Hercegovini, gdje je vladika Grigorije bio vladika, krsna slava sv. Kliment Rimski, biskup Rima. SIC!

Isključivost jeste veliki problem, ali mislim da se u osnovi mnogih nesporazuma nalazi u stvari neznanje.

Obzirom na to da je danas veliki broj žena teološki obrazovanih, a koje bi mogle da imaju svoju misiju u široj doedukaciji naših i njihovih, velika je šansa da se ovakvom misijom stvore uslovi za bolje hrišćansko razumijevanje.

I molim da se dijalog rimokatolkinja i pravoslavnih hrišćanki ne tumači kao pokušaj jednih da prevedu druge žedne preko vode. Svako u svom identitetu hrišćanstva i onoga što ispovijeda po svojoj konfesiji treba da svjedoči Hrista, a samim tim i razumije bližnjeg kroz prizmu svoga učenja u kojem ima mjesta za one u Hrista obučene.

Ipak, ja pravoslavna hrišćanka ispovijedam onako, ženski, da bismo mi rimokatolkinje i pravoslavne hrišćanke iz Bosne i Hercegovine vrlo rado otišle u Rim, u šoping.

A da skoknemo u kvalitetan šoping u Rim potreban je pun novčanik. Za isti bi trebalo da živimo u kvalitetnijem društvu u kojem se više vodi računa o ekonomiji, a manje o razlici između Grka i Jevrejina.

I da, molim da mi se želja da šopingujem u Rimu ne imputira kao priklanjanje rimokatolicima kao onomad vladici Grigoriju biskupovanje.

Jer za nas koji smo se utvrdili u svom pravoslavnom ili rimokatoličkom identitetu hrišćanki razlike koje postoje u dogmatima ne mogu biti prepreka da se razumijemo.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ljekoviti piloti helikopterskog servisa Republike Srpske
  • Naš CV mora biti otvorena knjiga u koju svakoga primamo
  • Miss Irbi je znala da hrišćanin ima samo ono što daje drugome
  • Sveštenici, župnici i imami recite: Braćo, ne tucite žene!
  • Neoprostivo nepostojanje želje da se nešto nauči o SPC
  • Sarajevski kanon svetog Save
  • Ja, četnikuša!
  • Znakovi pored puta iz vremena Milojkine šehare
  • Sloboda jedne popadije ili šta je to sinergija u braku

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: HANANEJKA Tagged With: Balkan, BiH, Grigorije, Hananejka, hrišćanstvo, Olivera Jovanović, Rim, Stjepan Mesić

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT