autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ne cenzuri! Mlade ne pokušajte zastrašiti zabranama

Autor: Anna Maria Grünfelder / 08.06.2016. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderBiblijska Eva je prva okusila posebnu slatkoću zabranjenog voća (cijenu plaćamo svi, kaže Biblija). Da zabrane nisu jače od znatiželja, znala je i Sveta inkvizicija, pa su zato njezini suci kažnjavali i ubijali kao na traci. No, kako se iz povijesti uglavnom ne uči, i današnji se samozvani čuvari morala i cenzori pouzdaju u zabrane knjiga, filmova i drugih medijskih proizvoda. Pitam se zašto je hrvatska cenzorica školske lektire s popisa nepoćudnih, pornografskih, pedofilskih naslova izostavila Krležu, čiji su neki protagonisti društvena krema, ali moralno bliži dnu.

Crtić ”Aus-Flug” (”Iz-let” autorice Christine Schindler) govori više od redaka teoretskog argumentiranja, o korisnijoj alternativi zabranama knjiga: jednoga dana se stropoštao gavran pogođen lovačkim metkom. ”Letenje je opasno”, zaključili su gavrani i od tada su se još samo skakući kretali po zemlji, a od cijeloga svijeta upoznali su samo drveće na kojem su se gnijezdili.

Mali gavrani krenuli su u školu. Znajući da gavrani ne znaju letjeti, učiteljica im je iz svojih knjiga pročitala bezbroj priča o tome zašto gavrani ne lete: malac Abrah se, ne slušajući svoje roditelje i ostale iskusne gavrane, odvažio na ”iz-let” iz gnijezda. Našavši se u novom, nepoznatom okruženju, iskusio je najprije glad i žeđ: nigdje ni gliste ni mrvica, ništa jestivo, ništa za piće, ni mjesto gdje bi prenoćio. Veće su ga ptice ganjale, a bježeći od vuka, našao se pred provalijom i survao se u dubinu. Tako je to dramatično opisala gavran-učiteljica svojim malim učenicima.

”Što trebamo naučiti od neposlušnog Abraha? Točno, nemoj se izložiti opasnosti!”, upozoravala je učiteljica.

Gavran Aron se dosađivao, sanjajući zurio je kroz prozora i – gle čuda! Kraj prozora proleti – gavran Abrah, živ i zdrav. Nije uopće točno to što nam učiteljica priča, zaključio je Aron: Ni Abrah nije stradao, ni od neprijateljskog svijeta, ni u susretu s vukom: Izvan gnijezda pronalazio je obilje hrane, druge ptice su mu prepustile svoja gnijezda. Istina je da je bježao od vuka – no, našavši se pred provalijom, sjetio se da zna letjeti. Uspio je pobjeći progonitelju i nastaviti živjeti uzbudljivim životom izvan roditeljskog nadzora.

Da zabrane nisu jače od znatiželja, znala je i Sveta inkvizicija, pa su zato njezini suci kažnjavali i ubijali kao na traci. No, kako se iz povijesti uglavnom ne uči, i današnji se samozvani čuvari morala i cenzori pouzdaju u zabrane knjiga, filmova i drugih medijskih proizvoda. Pitam se zašto je hrvatska cenzorica školske lektire s popisa nepoćudnih, pornografskih, pedofilskih naslova izostavila Krležu, čiji su neki protagonisti društvena krema, ali moralno bliži dnu

Učenike treba poštedjeti tamnih strana ljudskog života smatra cenzorica knjiga, u kojima je ona pronašla previše seksa, pornografije, prostota i drugih ”nepristojnih” sadržaja. Mlade treba učiti lijepome, plemenitome, dobrome!

Klasika!? Ne, dosada! Tko poseže za knjigama s ”mračnim” temama, vjeruje da će u njima pronaći djelić realnoga života – i neće pogriješiti. Mladi koji čitaju takvo štivo vjeruju da će u njemu saznati nešto relevantno za svoje živote. I nisu potpuno u zabludi.

Dapače. Abrah je, pobjegavši od nadzora svojih roditelja, krenuo u svijet jer je želio sam, na svoju ruku upoznati nepoznato okruženje za koje je naučio od starih da je opasno po život. I saznao je da su poučci starih tek dio toga svijeta i da se naslijeđene tradicije, norme, mišljenja o svijetu tek djelomično podudaraju s njegovim novostečenim iskustvima te da iskustva starijih nisu nužno uvijek od velike koristi mladima.

Svijet je raznolikiji, bogatiji, uzbudljivo proturječniji nego što to može spoznati netko tko se ne usudi napustiti zaštićeno okruženje. Vaše slike, vas staraca, nisu naše slike, slike mladih. U tom svijetu svatko tek treba provjeriti može li mu naslijeđeno znanje pomoći ili ga treba odbaciti i zamijeniti novim iskustvima.

Bez tog susreta s drugačijim svijetom i bez iskustva o tome da se može sam snaći u njemu nitko ne može sa sigurnošću znati hoće li mu naslijeđe koristiti ili je zastarjelo.

Neposlušni Abrah, ignorirajući dobronamjerne savjete starih, koristio je svoju šansu da upozna drugačiji, ali mnogo zanimljiviji, raznovrsniji život; Aron će slijediti njega, a ne roditelje. Oni sa svojim iskustvima i njegove slike o tom svijetu razlikovat će se – a čije su slike o tom svijetu istinitije i primjerenije? Abrahove i Aronove – ili iskustva starih? Jesu li u pravu oni koji upozoravaju na opasne, kobne tamne strane života ili oni koji smatraju da i mrak, i opasnost i nesreća proširuju obzorje i obogaćuju znanja?

Književnost, umjetnost, mediji predstavljaju kreativnu reakciju na složenost svijeta, pružaju ”nacrte” i ”prijedloge” kako se ophoditi sa stvarnošću. Odnos prema svijetu je stvaranje slike o njemu, a ne sam svijet, još manje sav svijet. Svaki odnos prema sebi i prema svijetu izvan nas je ”konstrukcija” (ne sasvim proizvoljna, jer se proizvoljnosti uvijek ispriječi naša ograničena sposobnost spoznavanja).

Svijet je raznolikiji, bogatiji, uzbudljivo proturječniji nego što to može spoznati netko tko se ne usudi napustiti zaštićeno okruženje. Vaše slike, vas staraca, nisu naše slike, slike mladih. U tom svijetu svatko tek treba provjeriti može li mu naslijeđeno znanje pomoći ili ga treba odbaciti i zamijeniti novim iskustvima

Za primjerenu diskusiju o vrijednosti ili bezvrijednosti knjige, slike, priproste poruke da učenicima treba nuditi samo ”lijepo”, ”plemenito” štivo koje promiče dobro, a ne knjige koje dočaravaju nemoral, nasilje, prostakluk ili napade na ćudoređe valja imati na umu da o tome što je lijepo, plemenito ili nemoralno i bezvrijedno ima toliko različitih mišljenja koliko ima onih koji sebe proglašuju ”arbitrima elegantiarum”.

U crkvenom miljeu cenzura od vremena uvođenja crkvenih sudova za pravovjerje nije nikad prestala djelovati, ni kad je Index librorum prohibitorum bio ukinut (ukinuo ga je 1966. papa Pavao VI.). Doduše, Drugi vatikanski sabor je biskupima naložio korištenje sredstava masovnog komuniciranja u službi nagovještenja evanđelja, no dominantni glas, koji se čita iz izmijenjenog kodeksa kanonskog prava iz 1983. godine (Kan. 823), budi sumnje u otvorenost Crkve prema koristi od tiskane riječi, tiskanih medija i audiovizualnih sredstava: ”Radi očuvanja čistoće vjerskih istina i ćudoređa crkveni pastiri imaju pravo i obavezu nadzirati tisak i medije.”

Crkveni pastiri trebaju voditi brigu o tome da knjige i tisak koji ”vrijeđaju moral i ćudoređe ne dolaze do vjernika”. Crkva kao dobra majka mora brinuti o moralu svoje djece – razumljiva je zabrinutost majčice Crkve – no, među njezinom djecom nema samo nejači, nego i odraslih osoba koje i te kako dobro znaju procijeniti što od medijskih proizvoda žele konzumirati i zašto, s kojim kriterijima.

Kad Crkva želi naglasiti da ima pravo na osnovu svojih postulata i pozicije ocjenjivati i davati svoje mišljenje, to ipak ”miriši” na cenzuru, a na nju bi trebali biti naročito alergični suvremenici koji su živjeli s državno-političkom cenzurom pola stoljeća.

I crkveni rječnik, koji vrvi od ”mora”, ”dužni su”, izaziva opravdan otpor. Vjernik je sam sposoban ocijeniti i razlučiti moral od nemorala, svoje ponašanje podesiti prema svojem moralu, a ne prema direktivi. Osim toga, utopija je očekivati da se može učinkovito spriječiti širenje bilo kojeg medija, tiskovine ili knjige, pa ga ni crkveni ”Imprimatur” ne može ograničiti.

Za primjerenu diskusiju o vrijednosti ili bezvrijednosti knjige, slike, priproste poruke da učenicima treba nuditi samo ”lijepo”, ”plemenito” štivo koje promiče dobro, a ne knjige koje dočaravaju nemoral, nasilje, prostakluk ili napade na ćudoređe valja imati na umu da o tome što je lijepo, plemenito ili nemoralno i bezvrijedno ima toliko različitih mišljenja koliko ima onih koji sebe proglašuju ”arbitrima elegantiarum”

Crkveno zanimanje za odgoj mladih rado će prihvatiti inicijativu za ”cenzuru” školske lektire, jer je ondje ostala živa bojazan od moderne i uvjerenje da zbog njezinih kobnih utjecaja na kulturu treba jačati dogmatizam i vjernost tradicijama bez obzira na to što se time njeguju i isključivost, te strah od dodira sa suvremenim kulturama.

Odbojnost prema raznolikosti kulturnih fenomena (papa em. Benedikt XVI. opetovano je osuđivao ”kobni relativizam”) proizlazi iz nesposobnosti (ili nevoljkosti) teologa da usvajaju novovjekovne poglede na stvarni svijet i u njihovu svjetlu propitkuju neupitne ”vječne istine” (na sličan način kao što je to uspio Toma Akvinski s Aristotelovim djelom). Crkva, štiteći sebe od suvremene kulture, čuva svoj identitet – ali ne stječe autoritet u onih koji žive izvan njezinog dometa.

Učiteljica u školi gavrana, koja preporuča negativan, kritički, pesimistički odmak od napretka spoznaje, nameće pitanje ne sputava li svoje učenike umjesto da im se pomogne snalaziti u svijetu, što inače smatramo ulogom učitelja i školstva.

Učiteljica koja ne vidi potrebu preispitivati svoje ”teorije” i Abrah koji je usvojio sasvim suprotan pogled na svijet snalazit će se u svojim monadama sve dok se njih dvoje ne susretnu i dok se dva suprotna stava ne sudare.

Suprotni i oprečni stavovi o svijetu prelamaju se upravo sada u raspravama o kurikulumu i obrazovnim ciljevima, kao i u diskusijama o utjecaju, knjiga, lektire, medija na pitanju što je moralno i primjereno djeci, mladima.

Srećom po književnost, cenzorica očito nije književno toliko načitana i obrazovana da bi preporučila sve što po njezinim kriterijima također treba izbaciti – čak bi bila čast intelektualcima dospjeti na Index liborum prohibitorum! Tu se nalaze djela cijelih književnih stilova i žanrova. Želi li biti dosljedna, cenzorica mora prijeći i na područje slikarstva i pokriti sve gole kipove (što je nedavno učinjeno u Vatikanskim muzejima prigodom posjete iranskog vjersko-državničkog dužnosnika).

Zabraniti, generalno i radikalno, svaku umnu aktivnost! Onaj, tko ne pristaje na svekoliku cenzuru, može prvo prihvatiti da je stav, kao i svaki proizvod uma, konstrukcija koja rezultira različitim stvarnostima, zapažanjem. Mogao bi doći do spoznaje da je između različitih, pa i oprečnih konstrukcija komunikacija ne samo moguća nego da je put do upotpunjavanja i usavršavanja, do otkrivanja vlastitog viđenja i u stranome, te prihvaćanja stranoga kao takvog.

S ”lošom” književnošću moguće je i razumno ophođenje želimo li shvatiti svijet onakvim kakvim nam se predstavlja. Gledamo li tekstove kao proizvode uma, bez ocjenjivanja, i takvi ”nedolični” se mogu čitati, shvatiti, tumačiti na različite načine i iz njih crpsti korist.

Crkveno zanimanje za odgoj mladih rado će prihvatiti inicijativu za ”cenzuru” školske lektire, jer je ondje ostala živa bojazan od moderne i uvjerenje da zbog njezinih kobnih utjecaja na kulturu treba jačati dogmatizam i vjernost tradicijama bez obzira na to što se time njeguju i isključivost, te strah od dodira sa suvremenim kulturama

Gledamo li na kulturne fenomene u prvome redu kroz moralne, dogmatske i pedagoške aspekte, to će nam suziti pogled. Zato što se potencijalno bogatstvo i snaga estetike otima svakom discipliniranju.

Učiteljica malih gavrana imala je vjerojatno zastarjeli udžbenik iz kojeg nije mogla iščitati da mlade ne možete zaštiti od svijeta i da ih zato valja podučavati ophođenju sa stvarnošću. Time izražavam svoje uvjerenje da znamo ”letjeti”, da se znamo ophoditi s opasnostima, prepoznati ih, razlučivati, kritički čitati.

Ne moramo postati žrtvama medija, podleći njihovim ”zavodničkim” porivima. Zabranjeno je voće najslađe. Zato i jest mali gavran izigrao bojazan svojih roditelja i otpuhnuo u vjetar sve dobronamjerne savjete iskusnih gavrana; silno ga je golicala radoznalost da upozna svoju okolinu. ”Ma kakve opasnosti…Želim znati!” Mlade koji vjeruju da im upravo ”mračne” knjige govore nešto važno o životu i ne pokušajte zastrašiti zabranama. Poriv za znanjem će pobijediti!

Još tekstova ovog autora:

  • Ukrajina ipak ostavljena i osamljena: Tko uči iz povijesti?
  • Dvoumice zbog autokritike jednog pape na pragu smrti
  • Seksualna zloporaba djece od strane crkvenih službenika
  • Iskrivljena menadžerska etika i bijeg iz fotelje u fotelju
  • Dileme oko dopuštanja potpomognutog samoubojstva
  • Yes, We care
  • Kako glasači padaju na ”karizmatike”
  • Trajno zabraniti skup u Bleiburgu jer Austrija neće fašizam
  • Pandemija hara bez obzira na protivnike – antivaksere
  • Gospodo biskupi, pušete u isti rog s antivakserima!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Gruenfelder, cenzura, Christine Schindler, Crkva, Drugi vatikanski sabor, Eva, Index librorum prohibitorum, papa Benedikt XVI., papa Pavao VI, Toma Akvinski

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT