autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Ne znamo činjenice, a znamo kako stvari stoje

Autor: Vladimir Pavlinić / 09.07.2020. Leave a Comment

Vladimir Pavlinić

Vladimir Pavlinić

Nakon ove nenadane globalne pošasti ništa više neće biti isto – o tome postoji u svijetu široka suglasnost. Dolaze zla vremena! Tiska se opet svježa apokaliptička literatura koja u sadašnjim događanjima čita definitivne znakove da je blizu veliki Svršetak.

”Deset razloga da o svijetu mislimo krivo – i zašto je sve bolje nego što mislite” – podnaslov je knjige Factfulness (nešto kao ”puna stvarnost”) švedskoga doktora medicine Hansa Roslinga, profesora globalnog zdravstva i statistike.

Svoje popularno-znanstveno djelo, plod višegodišnjeg ispitivanja u 14 zemalja na četiri kontinenta, posvetio je ”hrabroj bosonogoj ženi, kojoj ne znam imena, no koja me je racionalnim argumentima spasila od gnjevne rulje s mačetama da me ne sasijeku”.

Svoje popularno-znanstveno djelo, plod višegodišnjeg ispitivanja u 14 zemalja na četiri kontinenta, posvetio je ”hrabroj bosonogoj ženi, kojoj ne znam imena, no koja me je racionalnim argumentima spasila od gnjevne rulje s mačetama da me ne sasijeku”

Gdje se on to našao u takvoj nevolji ljutoj, doktor ne kaže, no tom posvetom već daje ključ ideje vodilje knjige: unatoč svim zlima ljudskoga društva i okoliša svijet je daleko bolji nego što ga vidimo i o njemu sudimo, štoviše na bolje ubrzano kreće.

Neznanstveno, ”zdravorazumsko” promatranje svijeta i mene je osobno priklonilo strani crnogleđa. Toj skupini ljudi, očito premoćnoj, učenjak Rosling želi tvrdim činjenicama i brojkama pokazati kako su temeljito u krivu.

Nije to lako pogotovu sad za ove najnovije nevolje što je nadošla nedugo nakon objave Roslingove knjige. Ovaj pomor prati neviđena nezaposlenost, opće osiromašivanje, strah od budućnosti. Usred svega još buknuli destruktivni rasni nemiri, a našu ionako slabašnu Hrvatsku pogodio i potres.

Sumornu sliku uokviruju mali i veliki nacionalni vođe, kojima opća pomutnja dolazi kao dar s neba za njihove diktatorske ambicije. Nastupaju kao spasitelji naroda, što mogu ostvariti jedino kresanjem postojećih prava i sloboda. Tako pomalo niču neki novi mali fašizmi.

Glasoviti zloslutni roman ”1984” Georgea Orwella ostvaruje se u nekim oblicima crnje od njegove proročanske vizije koju je pisao godine 1948.

No i mračnom Orwellu vlastito je životno iskustvo svjedočilo da se svijet uvelike razvija također nabolje.

U zapisu iz 1946. pripovijeda kako je godine 1929. s upalom pluća dospio u bolnicu X u 15. okrugu Pariza. Obukli su mu dugu košulju i polugola ga u veljačkoj noći vodili kroz dvorište te uveli u dugačku nisku polumračnu prostoriju sa 60-ak postelja. Bilo je zagušljivo i vonjalo po izmetinama.

Došao je bradat doktor i iz torbe izvadio desetak čaša, grijao ih šibicom i počeo stavljati na prsa ili leđa bolesnika: tada standardno puštanje krvi kupicama, kura za sve boljetice. Dođe do njega, ne pita ni tko si ni što ti je, i počne stavljati iste te čaše. Pisac je dotad mislio da tako liječe konje.

Nakon ove nenadane globalne pošasti ništa više neće biti isto – o tome postoji u svijetu široka suglasnost. Dolaze zla vremena! Tiska se opet svježa apokaliptička literatura koja u sadašnjim događanjima čita definitivne znakove da je blizu veliki Svršetak

Potom su mu dvije neuredne bolničarke pometale obloge s gorušicom i stegnule ga u nešto poput luđačke košulje. Onda su došli studenti medicine i ništa ne pitajući počeli na njemu iskušavati različita liječenja.

Do njega je ležao sićušan postolar koji je najavljivao smrt drugih bolesnika, izvikujući brojeve postelja: Broj 43! Broj 57! I ubrzo dođu s kolicima i odvezu taj broj 57.

Tu je George, mlad čovjek, prvi put doživio umiranje. ”Ljudi skapavaju kao životinje; nikoga nema uz njih u tom strašnom trenutku, smrt se ne primijeti sve do jutra…”

Kaže kako je u svega petnaestak godina otada došlo do golemih promjena u odnosima liječnika i bolesnika. Bolnice su bile ”slične srednjovjekovnoj tamnici, u njima je harala smrt u nečistoći i mukama, neka vrsta predvorja groba”. Kirurzi su rezali bez anestetika.

Orwell citira doktora Axela Munthea, koji u proslavljenoj knjizi uspomena ”Priča iz San Michelea” opisuje kolegu kirurga kako reže bolesnika za bolesniko

Koliko tek danas, sedam desetljeća kasnije, osobito oni koji su dosegnuli visoke godine, treba da priznaju blagodati tehničkoga i humanog napretka medicine. Većina nas već davno ne bi hodala ovom zemljom ili bi svoje preostale dane tavorili u bolovima, mnogi gluhi, slijepi, bezubi, nepokretni…

Kraj svih nedaća svijet danas opasno bacaju iz ravnoteže mnogomilijunske seobe izbjeglica i prognanika. Već više ljudi živi izvan svojih zemalja rođenja nego ikada u prošlosti – piše američka znanstvena publicistkinja Sonia Shah u novoj knjizi ”Iduća velika migracija: Priča o gibanju na planetu koji se mijenja”.

Jedne goni rat, druge glad, poplave, rast razine mora i pustinje što se ustrajno šire… Sve novi valovi masovnih migracija izazivaju apokaliptičke strahove, kaže Sonia Shah, ali ona iz toga ne izvodi apokaliptički katastrofične zaključke. Tako je i njezina knjiga optimistična.

Naše mudrovanje o migracijama, tumači, počiva na krivim poimanjima. Migracije i miješanje ljudi nužni su za napredak čovječanstva, što pokazuje genetska povijest, oplovljavanje globusa i klimatologija. To vječno gibanje proizvodi biološku raznolikost, razvija otpornost i zdravlje ljudske zajednice.

”Nismo mi bili migranti samo u dalekoj prošlosti”, piše Shah, ”bili smo to i jesmo trajno.” Zabrinuto gleda tek na dramatičan porast ksenofobije na svim stranama. Iracionalnu odbojnost plemenskih, nacionalnih i vjerskih skupina prema svima drukčijima svesrdno potpiruju političari populisti, uglavnom u potporu vlastite moći. To daje legitimaciju raznim desničarskim i religijskim skupinama da se mobiliziraju.

Postotak onih koji su na pitanje "Mislite li da svijet postaje boljim, ostaje isti ili postaje gorim?" odgovorili da postaje sve gorim

Postotak onih koji su na pitanje “Mislite li da svijet postaje boljim, ostaje isti ili postaje gorim?” odgovorili da postaje sve gorim

Sva ta koincidencija zala ne zbunjuje doktora Hansa Roslinga. Po njegovom mišljenju, tjeskobna pitanja u smislu ”kamo ide svijet?” proizlaze iz neznanja. Velika većina ne poznaje istinite činjenice, već ljudi negativno gledanje na opće stanje svijeta grade na golim predrasudama.

U tri desetljeća obišao je 14 zemalja svijeta, od svoje Švedske do Japana, od Kanade do Australije, od Amerike do Francuske, Španjolske i Mađarske, te ispitivao tisuće i tisuće ljudi što misle o stanju i kretanju svijeta.

Pitao je o siromaštvu i bogatstvu, porastu pučanstva, rođenjima, smrtima, školovanju, zdravlju, nasilju, o energiji i okolišu. Slika koju je dobio sve je goli pesimizam.

U uvodu opsežne knjige postavlja čitaocima 13 pitanja da provjere vlastito mišljenje. Na svako nudi tri moguća odgovora. Na primjer:

1.Koliko ženske djece u najsiromašnijim zemljama završava osnovnu školu? A: 20 posto, B: 40 posto, C: 60 posto;

3.U posljednjih 20 godina omjer pučanstva koje živi u krajnjem siromaštvu: A: podvostručen, B: ostalo podjednako, C: gotovo se prepolovilo;

9.Koliko se jednogodišnje djece u svijetu cijepi protiv neke bolesti? A: 20 posto, B: 50 posto, C: 80 posto;

12.Koliko ljudi u svijetu ima pristup električnoj struji? A: 20 posto, B: 50 posto, C: 80 posto.

Na kraju daje ispravne odgovore: 1: C, 3: C, 9: C, 12: C.

Za primjer kakvi su odgovori po zemljama na dva karakteristična pitanja autor daje grafičke tablice. Tako ispravnim odgovorom na 3. upit o proporciji pučanstva koje živi u zemljama krajnjega siromaštva na vrhu stoje Šveđani sa 25%, a na dnu susjedi nam Mađari sa 2%. Na 9. upit, o cijepljenju jednogodišnje djece, opet su na vrhu Šveđani sa 21%, a na dnu Japan, Njemačka i Francuska sa 6%.

U knjizi nižu se odgovori na sva pitanja po nacijama, s tumačenjima zašto je razvitak i aktualno stanje svijeta takvo kakvo jest i zašto većina ljudi krivo misli.

Uz svaku tablicu rezultata ankete autor daje postotak kako bi na pitanja odgovorila, recimo, jedna čimpanza u kavezu da joj se glasno izgovore i ponudi izbor A, B i C u obliku banana. Po zakonu statistike, čimpanzin odgovor bi redovito bio 33%; tim nasumičnim prosjekom majmun bi stajao znatno ispred čovjeka.

Otkud tolika naklonost ljudi negativnom naziranju na svijet? Doktor Rosling to po poglavljima knjige tumači nizom ljudskih instinkata, tj. iracionalnih sklonosti. Sve ilustrira vlastitim doživljajima u različitim zemljama.

Ovaj pomor prati neviđena nezaposlenost, opće osiromašivanje, strah od budućnosti. Usred svega još buknuli destruktivni rasni nemiri, a našu ionako slabašnu Hrvatsku pogodio i potres

Naše mišljenje o svijetu određuju: 1. instinkt jaza (dvojna podjela svijeta); 2. instinkt negativnosti; 3. instinkt ravne crte (ravnomjeran rast nedaća); 4. instinkt straha; 5. instinkt preuveličavanja; 6. instinkt generalizacije; 7. instinkt sudbine; 8. instinkt perspektive (privlačnost jednostavnih ideja); 9. instinkt traženja krivca; 10. instinkt hitnosti (”sad ili nikad”).

***

Tako bi izgledala osnova i razlozi za optimizam široka horizonta – za cjelinu svijeta; ljudski rod ustrajno i sve ubrzanije napreduje prema boljemu. Instinkt koji profesor globalnog optimizma Rosling ne obrađuje jest onaj za održanjem i dobrobiti vlastite osobe, obitelji i uže zajednice, sada i ovdje.

Činjenica da je omjer smrti od novoga virusa naspram broju žitelja i onih najgore pogođenih zajednica zapravo vrlo nizak nimalo neće olakšati bol onih koji su izgubili svoje najbliže. Religioznima utjehu nudi njihova vjera u nadvremenost, dok oni bez vjere mogu smirenje očekivati od protjecanja vremena, u svakodnevnoj zauzetosti za dobro svoje i okoline.

Ipak, kao misleća bića ne možemo umaknuti vječnome pitanju smisla svega. Tu se krug zatvara na onome u što nas želi uvjeriti rečeni istraživač: valja upoznati istinitu stvarnost svijeta; tako svatko može realno vidjeti sebe na beskrajnoj panorami prostora i vremena kao kratkotrajan atom.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Milenarijske vizije admirala Domazeta Loše
  • Veliko iščekivanje svršetka svijeta
  • Lakovjernost mnoštva ozbiljna je prijetnja demokraciji
  • Uzajamna fascinacija duhovnih i svjetovnih uglednika
  • Biskup koji se radovao što u Crkvi vrije
  • Dvojaka pandemija u zemlji demokracije
  • Većina ljudi ipak je dobra!
  • Kako sam učio pozdrav ”Za dom – Spremni”
  • Neuništivi proroci strašnoga dana
  • Nedopustiva pitanja Georgea Steinera

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: QUIETA MOVERE Tagged With: činjenice, Hans Rosling, Quieta movere, Vladimir Pavlinić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.