autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Nenasilno djelovanje (1)

Autor: Theodor Eber / 18.05.2014. Leave a Comment

Što je nenasilno djelovanje?

 

Nenasilna (direktna) akcija je tradicionalna metoda rješavanja sukoba. Za njom posežu različite strane u sukobu u situacijama u kojima se čini da je teško ili čak nevjerojatno na demokratski način uspostaviti konsenzus o pravednosti i promjenama koje su u skladu s pravednosti.

 

Nenasilna akcija ima kao cilj dramatiziranje sukoba tako da se više ne mogu ignorirati ni postojanje sukoba ni neučinkovitost većine primijenjenih metoda za njegovo rješavanje. Cilj nenasilne akcije je stvoriti u diktaturama ili formalnim demokracijama psihičke i socijalne uvjete u kojima se ponovo ili po prvi puta dugotrajno mogu regulirati dogovaranje i demokratsko odlučivanje.

 

Nenasilne akcije se razlikuju od prisilnih akcija po tome što njihovi protagonisti u svojim dramatičnim mjerama ni fizički ni psihički ne nanose ozljede svojim političkim protivnicima ili onima koji nisu uključeni u nenasilnu akciju. Ako su za vrijeme akcija oštećenja na imovini neizbježna, onda treba ne samo ograničiti oštećenja materijalnih dobara nego i paziti da sudionici akcije preuzmu odgovornost za svoja djela.

Nenasilna akcija ima kao cilj dramatiziranje sukoba tako da se više ne mogu ignorirati ni postojanje sukoba ni neučinkovitost većine primijenjenih metoda za njegovo rješavanje. Cilj nenasilne akcije je stvoriti u diktaturama ili formalnim demokracijama psihičke i socijalne uvjete u kojima se ponovo ili po prvi puta dugotrajno mogu regulirati dogovaranje i demokratsko odlučivanje

 

Anonimna sabotaža nije oblik nenasilne akcije. Nenasilna akcija ne smije ometati obavljanje službi koje su važne za spašavanje života, niti spriječiti dijeljenje za život važnih dobara.

 

Nenasilna akcija se u svojoj biti razlikuje od metoda nasilnog rješavanja sukoba u tome što u tijeku sukoba protagonisti nastoje uvjeriti svoje protivnike u društvenu prihvatljivost, čak u neškodljivost vlastitih predodžbi, ali im jasno daju do znanja da će odstupiti samo zbog uvjerljivih argumenata, a nikako zbog pritiska prisile.

 

Ovaj stav prema pojedincu, grupi ili državnim organima Gandhi je nazvao “satyagraha” (čvrsto se držati onoga što je osoba spoznala da je istinito). Satyagraha je u engleskom i njemačkom jezičnom području prevedena kao nenasilni otpor (engl. “nonviolent resistance“, njem. “gewaltfreier Widerstand“).

 

U njemačkom jezičnom području, u prvoj polovici 20.stoljeća, za engleski pojam ”nonviolent action” (nenasilna akcija) i ”nonviolent  resistance” (nenasilan otpor) postojalo je više prijevoda, od kojih se nijedan posebno nije uspio istaknuti. Bilo je govora o prijevodu kao što su ”nonviolentna akcija”, ”neozljeđujuća akcija”, ”nenasilna akcija” (gewaltlose Aktion) i uvijek iznova ”pasivni otpor”.

 

Potonji se – unatoč čestom korištenju termina, posebno za vrijeme “borbe u Ruhru” tj. pasivnog otpora protiv francuskih i belgijskih okupatorskih sila 1922. godine – nije nikako uspio probiti, jer stav onih koji su pružali opor očito nije bio pasivan, već aktivan. Zbunjujuće je isto tako bilo da se u ruhrskoj borbi razlikovao pasivni i aktivni otpor. Pod potonjim se mislilo na sabotažu i nasilni otpor.

Nenasilna akcija se u svojoj biti razlikuje od metoda nasilnog rješavanja sukoba u tome što u tijeku sukoba protagonisti nastoje uvjeriti svoje protivnike u društvenu prihvatljivost, čak u neškodljivost vlastitih predodžbi, ali im jasno daju do znanja da će odstupiti samo zbog uvjerljivih argumenata, a nikako zbog pritiska prisile

 

U Trećem Reichu je u pravilu bilo još samo govora o “otporu”, ali se nije kategorično razlikovao nenasilni i nasilni otpor. To je bilo i zato što nacionalsocijalistička diktatura u svojim terorističkim progonima svakog otpora nije među njima činila razliku. Tek nakon kraja Trećeg Reicha istražuje se posebno značenje nenasilnog otpora protiv nacističke diktature. Pri tome se pokazalo da je nenasilan otpor stavio nacističku vlast pred veće poteškoće u pojedinim situacijama nego li oružani.

 

Od 1962. se u tekstovima prigovarača savjesti i protivnika atomskog naoružavanja sve više pojavljuje termin ”nenasilna akcija”, pri čemu su se dva pridjeva za nenasilno (njem. gewaltlos i gewaltfrei) još neko vrijeme koristila usporedo. I danas se često primjenjuju kao sinonimi.

 

Korištenje novijeg pojma “nenasilno” (gewaltfrei) tj.”nenasilje” (Gewaltfreiheit) potakle su tzv. “nenasilne akcijske grupe” koje su od 1962. do 1964. izdavale bilten pod nazivom “dosljedno – novosti akcijskih grupa za nenasilan otpor”, jer su tražile prikladan prijevod za Gandhijevu riječ “satyagraha“, a da ne preuzmu njegovo razlikovanje “nenasilja slabih” i “nenasilja jakih”.

 

Pod terminom “nenasilje slabih” Gandhi je podrazumijevao pragmatičnu i samo taktičnu primjenu nenasilnih metoda bez pouzdanog i dugotrajnog pristajanja uz nenasilje. No kako se u takvim krugovima često radilo o hrabrim osobama, spremnima da se žrtvuju, njemački akteri su tražili riječ koja nema obezvređujuću konotaciju za one koji su nenasilnim metodama pristupili iz sasvim pragmatičkih ili prije svega taktičkih razloga.

Treba polaziti od pretpostavke da se danas pri korištenju pojma “nenasilna akcija” u najmanju ruku podrazumijeva tendencija prema načelnoj odluci da se trajno odbace nasilna sredstava

 

Trebalo je u biheviorističkom smislu objasniti da se koriste nenasilne, a ne nasilne metode. Primjenom emfatičkog pojma NE-nasilne akcije (doslovno gewaltfrei znači slobodan od nasilja) trebalo bi ukazati na to da smo svjesni kontraproduktivnih posljedica nasilnog ponašanja i zato se sasvim svjesno oslobađamo nasilja.

 

Pojam “nenasilno” (gewaltfrei) prevladao je i u međuvremenu se općenito koristi zahvaljujući tome što “nenasilno” (gewaltlos, doslovno bez nasilja) u njemačkom jeziku ima konotaciju slabosti i odricanja, dok naprotiv izraz “silom” izražava snažni angažman. Isto vrijedi i u bezazlenim slučajevima kao npr. u crkvenoj pjesmi Paula Gerhardta u kojoj jedan stih glasi: “Pšenica klija svom silom”. Čak i ustav kaže kako “sva sila ide iz naroda” ne misleći pri tome na nasilne akcije, nego na legitimiranje vlasti temeljem slobodnog odlučivanja suverenog naroda.

 

Istovremeno s jezičnim uspjehom konceptualizacije termina “nenasilna akcija” i s time povezanim pozitivnim asocijacijama u političkom propagiranju sudjelovanja u akcijama nestajala je razlika između taktične primjene nenasilne akcije (gewaltlose Aktion) i principijelnog pristajanja uz nenasilje (gewaltfreie Aktion).

 

Ipak treba polaziti od pretpostavke da se danas pri korištenju pojma “nenasilna akcija” u najmanju ruku podrazumijeva tendencija prema načelnoj odluci da se trajno odbace nasilna sredstava.

 

(Preuzeto sa Rand.hr – Nastavlja se)

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Abrahamova djeca, akcija, demokracija, diktatura, djelovanje, Gandhi, gewaltfreier Widerstand, Hitler, nacizam, nasilje, Njemačka, psihologija, rand.hr, Satyagraha, sociologija, sukob, Theodor Eber, Treći Reich

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.