Ivica Grčar
U donošenju presude/rješenja Županijskog suda u Zagrebu u korist ZABA-e, a contrario presudi Visokog trgovačkog suda u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava članova udruge Franak, sudjelovala je Tihana Marija Miladin, a sporno je da li je ona u tom trenutku bila imenovana sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu.
Tako su se poslušni suci, ”povlašteni” kod izbora i imenovanja, počeli zaplitati u zamke koje su Ustavni sud i Državno sudbeno vijeće ”namjestili” kolegama neposlušnim sucima čije se napredovanje iz prvostupanjskih u više sudove moralo izbjeći po svaku cijenu.
Presuda/rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj 23. Gž-1224/2015-19 od 3. srpnja 2018. godine u korist ZABA-e u suprotnosti je s prethodno donesenom presudom Visokog trgovačkog suda broj Pz-6632/2017-10, donesenom 14. lipnja 2018. godine radi zaštitu kolektivnih interesa i prava oko 8000 dužnika za kredite s valutnom klauzulom u CHF (poznatijem kao sporu udruge Franak).
Poslušni, očito i manje sposobni suci, ”povlašteni” kod izbora i imenovanja počeli su se zaplitati u zamke koje su Ustavni sud i Državno sudbeno vijeće ”namjestili” kolegama neposlušnim, ali sposobnijim sucima
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-281/2017 od 22. svibnja 2018. godine, međutim, usvojene su ustavne tužbe sutkinja koje su izigrane u postupku izbora i imenovanja i ukinuta je ”odluka Državnog sudbenog vijeća broj IS-6/16-37 od 20. listopada 2017. godine u dijelu u kojem su za sutkinje Županijskog suda u Zagrebu imenovane Ines Kovačević, Renata Đaković Vranković i Tihana Marija Miladin” (izabrane i imenovane unatoč slabijim rezultatima na službenoj bodovnoj listi).
Državno sudbeno vijeće je tobože ”postupilo sukladno toj odluci Ustavnog suda”, ali ne tako da je imenovalo kandidate s boljim rezultatima, nego je ponovo imenovalo Ines Kovačević, Renatu Đaković Vranković i Tihanu Mariju Miladin kao da prethodna odluka o njihovom imenovanju nije ukinuta!?
A ta apsurdna odluka o ”ponovnom imenovanju” Ines Kovačević, Renate Đaković Vranković i Tihane Marije Miladin donesena je na 128. sjednici Državnog sudbenog vijeća 5. srpnja 2018. godine, dva dana nakon što je sutkinja Miladin kao član Vijeća i sutkinja izvjestiteljica sudjelovala u donošenju sporne presude/rješenja Županijskog suda u korist ZABA-e protiv presude Visokog trgovačkog suda radi zaštite kolektivnih interesa i prava oko 8000 članova udruge Franak zbog kredita s valutnom klauzulom u CHF u ZABA-i, PBZ-u, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitskoj i Sber banci.
Pritom se postavlja pitanje koliko upitnih odluka Županijskog suda u Zagrebu su donosile Ines Kovačević, Renata Đaković Vranković i Tihana Marija Miladin u razdoblju od 22. svibnja 2018. godine, kada je ukinuta odluka o njihovom imenovanju za sutkinje Županijskog suda, sve do 5. srpnja 2018. godine, kada ih je Državno sudbeno vijeće ponovo imenovalo sutkinjama Županijskog suda u Zagrebu?
Javno pozivam Vrhovni sud Republike Hrvatske da postupi prema propisima i preispita sve odluke Županijskog suda u Zagrebu donesene u vremenu od 22. svibnja do 5. srpnja 2018. godine u čijem donošenju su sudjelovale spomenute Ines Kovačević, Renata Đaković Vranković i Tihana Marija Miladin u intermezzu od ukidanja odluke o njihovu imenovanju do donošenja apsurdne odluke o njihovu ”ponovnom” imenovanju u isti sud.
U točki IV. odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-281/2017 od 22. svibnja 2018. godine o ukidanju i poništenju odluke Državnog sudbenog vijeća (IS-6/16-37 od 20. listopada 2017. godine) o imenovanjima Ines Kovačević, Renate Đaković Vranković i Tihane Marije Miladin sutkinjama Županijskog suda u Zagrebu navodi se da se odluka o ukidanju primjenjuje sa ”odgodnim učinkom”, odnosno da odluka o ukidanju ”stupa na snagu donošenjem nove odluke Državnog sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Županijskog suda u Zagrebu”!?
Kod donošenja odluke Županijskog suda u Zagrebu ”interesi i prava” ZABA-e prevladali su nad ”kolektivnim interesima i pravima oko 8000 klijenta ZABA-e, PBZ-a, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitske i Sber banke”.
Cijela ta točka IV. je logički besmislena, nemoralna i pravno ništavna.
Ni prema Ustavu, a ni prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu nisu propisane ovlasti o ”odgodnim učincima ukidnih i poništavajućih odluka”.
Na trećoj godini studija na pravnim fakultetima uči se kada je pravomoćna ukidna i poništavajuća odluka, a u Ustavnom sudu bi to trebali znati.
Pitanje je na temelju kojih ovlasti (ustavnih ili zakonskih) je Ustavni sud donio odluku o ”odgodnom učinku posebno ove ukidajuće odluke”?
No, ta točka IV. ukazuje na mogući (koruptivni) dogovor, onako ”ispod stola”, predstavnika Ustavnog suda s predstavnicima Državnog sudbenog vijeća.
Ukazati treba i na pokušaj zamagljivanja odgađanjima da se u Narodnim novinama objavi ukidanje ”odluke Državnog sudbenog vijeća broj IS-6/16-37 od 20. listopada 2017. godine u dijelu u kojem su za sutkinje Županijskog suda u Zagrebu imenovane Ines Kovačević, Renata Đaković Vranković i Tihana Marija Miladin”, sve do broja NN 56/2018. od 20. lipnja 2018. godine.
Prema tom moguće koruptivnom dogovoru Ustavni sud je formalno ukinuo osporene odluke o imenovanjima Ines Kovačević, Renate Đaković Vranković i Tihane Marije Miladin, jer to s obzirom na zaprimljene ustavne tužbe oštećenih i izigranih sudaca nije mogao izbjeći, a Državno sudbeno vijeće ih je odmah 5. srpnja 2018. ponovo imenovao kao da ukidne odluke nije ni bilo.
Računalo se pritom da se nezadovoljni suci i sutkinje koji su izigrani kod imenovanja više neće usuditi nastaviti pokretanje postupaka protiv prijevara s imenovanjima ”favoriziranih” sutkinja na štetu sudaca s boljim rezultatima na službenoj bodovnoj listi.
Računalo se (pogrešno) u DSV-u da se nezadovoljni suci i sutkinje koji su izigrani kod imenovanja više neće usuditi nastaviti pokretanje postupaka protiv prijevara s imenovanjima ”favoriziranih” sutkinja na štetu sudaca s boljim rezultatima na službenoj bodovnoj listi
Ništa od toga. Ustavne tužbe su protiv ”nove odluke Državnog sudbenog vijeća o imenovanjima Ines Kovačević, Renate Đaković Vranković i Tihane Marije Miladin” na 128. sjednici, održanoj 5. srpnja 2018. godine, izigrane sutkinje i suci podnijeli ponovo.
I tako je opet sve vraćeno na početak, osim što su sutkinje Ines Kovačević, Renata Đaković Vranković i Tihana Marija Miladin kompromitirane problematičnim podvalama Ustavnog suda i Državnog sudbenog vijeća.
No, uvodno spomenuta presuda/tješenje (23. Gž-1224/2015-19 od 3. srpnja 2018. godine) Županijskog suda u Zagrebu u korist ZABA-e nije upitna samo zbog toga što je kao član Vijeća i izvjestiteljica u njezinu donošenju sudjelovala Tihana Marija Miladin, čije imenovanje je osporeno.
Ta presuda/tješenje Županijskog suda u Zagrebu u korist ZABA-e upitna je i zbog toga što je proturječna presudi Visokog trgovačkog suda (broj: Pz-6632/2017-10) u postupku po tužbi radi zaštite kolektivnih interesa i prava oko 8000 dužnika za kredite s valutnom klauzulom u CHF.
Ivan Turudić je kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, koji je kao drugostupanjski sud obavezan ujednačavati sudsku praksu, morao prema pravilima ujednačavanja sudske prakse privremeno zaustaviti donošenje spomenute presude suprotne prethodnoj i staviti rješavanje te presude na sjednicu svih sudaca Županijskog suda u Zagrebu.
Naprotiv, Ivan Turudić je zanemario obaveze ujednačavanja sudske prakse i novinarima izjavio da su suci autonomni i da kao predsjednik suda ”nije imao alata” da spriječi donošenje odluke protivne prethodnoj odluci Visokog trgovačkog suda u postupku radi zaštite kolektivnih interesa i prava oko 8000 članova udruge Franak.
Na više mjesta u ovom tekstu spominjao sam moguću korupciju u donošenju svih ovih odluka.
Da podsjetimo, presudu/rješenje Županijskog suda u Zagrebu u korist ZABA-e su, uz sutkinju izvjestiteljicu, supotpisali sutkinja Vlasta Horvat Matajić kao članica Vijeća i Ivica Veselić kao njegov predsjednik.
A prema novinarskom istraživanju kolegice Slavice Lukić (pogledati tekst objavljen u Jutarnjem listu 3. travnja 2018. godine): ”Sudac Županijskoga suda u Zagrebu i član Državnoga sudbenog vijeća (DSV-a), Ivica Veselić, prošle je godine, uz redovnu sudačku plaću, zaradio i 300.000 kuna honorara. Riječ je o neto iznosu koji mu je ostao nakon plaćenih poreza i doprinosa.
”Sudac Županijskoga suda u Zagrebu i član Državnoga sudbenog vijeća (DSV-a), Ivica Veselić, prošle je godine, uz redovnu sudačku plaću, zaradio i 300.000 kuna honorara. Riječ je o neto iznosu koji mu je ostao nakon plaćenih poreza i doprinosa”
Pokazuju to podaci iz njegove imovinske kartice za 2017., koju nam je na naš zahtjev dostavio DSV. Veselićeva sudačka plaća godišnje iznosi oko 190.000 kuna, što znači da je u prošloj godini na poslovima sa strane zaradio jedan i pol puta više nego na sudu.
Toliko honorara Veselić je zaradio kao član ili predsjednik arbitražnih sudova dviju udruga: Hrvatskog nogometnog saveza i Hrvatske liječničke komore. Kao član Arbitražnog suda Hrvatske liječničke komore lani je zaradio 125.000 kuna, a kao predsjednik Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza 117.953 kune” objavljeno je u Jutarnjem listu i do danas nije opovrgnuto.
Pa čitatelji neka sami zaključe kako je moguće da su kod donošenja odluke Županijskog suda u Zagrebu ”interesi i prava” ZABA-e prevladali nad ”kolektivnim interesima i pravima oko 8000 klijenta ZABA-e, PBZ-a, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitske i Sber banke”.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
- Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
- Brisanje freelancera iz poreznog registra
- Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
- Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi
- Sutkinja Horvat provodi psihotorturu nad ex. MUP-ovkom
- Zašto nema javne rasprave o zaštiti narodnog zdravlja?
- Zdravlje za sve ili privatno zdravstveno osiguranje
- Zataškavanje pogrešaka Suda za ljudska prava u Strasbourgu
- Tajnim suđenjem (privremeno) ukinuta psihotortura
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.