autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

O Martinu Lutheru, uzornom redovniku i reformatoru (1)

Autor: Peter Kuzmič / 15.10.2017. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bO velikom reformatoru 16. stoljeća, Martinu Lutheru, u našoj ekumenski nepismenoj i konfesionalno netolerantnoj javnosti još uvijek kolaju mnoge laži, izmišljotine pa i zlonamjerne krivotvorine.

Za mnoge je Luther od samih početaka svog navodno pseudokršćanskog života nepopravljivi krivokletnik i opasni heretik za kojeg bi bilo bolje da se nikada nije ni rodio.

Istinoljubivost i objektivan pristup povijesnim događajima zahtijevaju od nas, prigodom petstote obljetnice reformacije, još jedan osvrt na tu osobu sjajnog uma i osjetljive savjesti i njezin duhovni razvoj.

Martin Luther je rođen 10. studenog 1483. godine u Eislebenu u siromašnoj obitelji seljačkog podrijetla. Odgojen je strogo prema opće prihvaćenim pravilima onoga vremena.

Luther je postao redovnikom u potrazi za rješenjem svojih nutarnjih previranja i borbi, tražeći mir s Bogom kao i ostvarenje savršenosti života. Mnoge nemirne duše su u to vrijeme svoj mir i savršenstvo tražile u redovnićkoj mantiji. To ne iznenađuje kada se sjetimo da je i sam Toma Akvinski tvrdio da je “uzimanje mantije drugo krštenje, kojim se grešnik vraća u stanje nevinosti, koje je uživao kada je prvi puta kršten”

Nakon godinu dana katedralne škole u Magdeburgu, gdje su poučavala “Braća zajedničkog života”, po mnogima  najduhovniji i najpozitivniji katolički pokret toga doba, odlazi na tada vrlo poznato sveučilište Erfurt.

U Erfurtu uz sveprisutnu teologiju studira humanističke znanosti, gramatiku, retoriku, Aristotelovu logiku, etiku i metafiziku, te je 1505. godine promoviran u magistra artium.

Na izričitu želju svog oca, po zanimanju rudara, nastavlja studirati pravo. Zahtjevni, ali brižni otac svom je intelektualno nadarenom sinu namijenio uspješnu karijeru odvjetnika ili suca.

Te je planove promijenio takozvani “poziv iz oluje”. Luther je, naime,  na putu za Erfurt 2. srpnja 1505. godine upao u žestoku oluju te se nakon udara groma u drvo pored njega u smrtnome strahu zavjetovao svetoj Ani da će postati redovnik ako ga ona spasi. Dva tjedna poslije tog traumatičnog iskustva, ispunio je svoje obećanje odlaskom u samostan strogih augustinskih pustinjaka (eremita) u Erfurtu.

Luther je umjesto dominikanskog ili franjevačkog izabrao augustinski samostan iz dva razloga. Prvo, zbog stroge askeze koja je vladala u njemu i kao drugo zato što je u njemu vladao isti filozofsko-teološki smjer kao i na humanističkom fakultetu koji je završio.

Prema liturgiji primanja augustinaca, prior je upitao Luthera: “Što tražiš?” na što je on kratko i spremno odgovorio: “Božju milost i tvoju samilost”. Nakon što je bilo utvrđeno da je neženja i da ne boluje od zaraznih ili tajnih bolesti, Luther se je kao dobar redovnik obvezao na poslušnost poglavarima, odreknuće vlastite volje, oskudnu prehranu, grubu odjeću, bdijenje noću a rad danju, trpljenje tijela, sramotu siromaštva i poniženje prosjačenja.

Za mnoge je Luther od samih početaka svog navodno pseudokršćanskog života nepopravljivi krivokletnik i opasni heretik za kojeg bi bilo bolje da se nikada nije ni rodio. Istinoljubivost i objektivan pristup povijesnim događajima zahtijevaju od nas, prigodom petstote obljetnice reformacije, još jedan osvrt na tu osobu sjajnog uma i osjetljive savjesti i njezin duhovni razvoj.

Luther je postao redovnikom u potrazi za rješenjem svojih nutarnjih previranja i borbi, tražeći mir s Bogom kao i ostvarenje savršenosti života. Mnoge nemirne duše su u to vrijeme svoj mir i savršenstvo tražile u redovnićkoj mantiji. To ne iznenađuje kada se sjetimo da je i sam Toma Akvinski tvrdio da je “uzimanje mantije drugo krštenje, kojim se grešnik vraća u stanje nevinosti, koje je uživao kada je prvi puta kršten.”

U kasnom Srednjem vijeku dominirao je stav da rimsko katoličanstvo ima odgovor na sva pitanja vjere, morala, života i smrti. Njezino je službeno učenje naglašavalo Božji sud, čistilište i paklene muke kako bi ljude privuklo jedinom rješenju koje je Crkva nudila u sakramentima, hodočašćima, posredovanju svetaca i naravno oproštajnicama od grijeha (indulgencije).

Nakon uzornog novicijata Luther je u erfurtskoj katedrali  zaređen za svećenika a na istom mjestu služio je svoju prvu misu 2. svibnja 1507. Prema učenju rimokatoličke crkve, Luther je sakramentom ređenja primio i drugi neizbrisivi pečat Duha Svetoga.

Najstariji Lutherov portret potječe iz 1520. godine (naslikao Lucas Cranach)

Martin Luther

Martin Luther

Luther je 1510. godine kao delegat svog svećeničkog reda putovao u Rim. Sve što je usput i tamo vidio sablaznilo ga je i uveliko uzdrmalo njegovo povjerenje u svetost crkve i papinstva.

Luther je kao uzoran redovnik i savjestan svećenik uživao veliki ugled kod svojih kolega i prepostavljenih. Na poticaj svog mentora dr. Staupitza on je u listopadu 1512. godine promoviran u doktora teologije te postao profesorom Svetoga pisma na sveučilistu u Wittenbergu.

Vrlo je važan i znakovit Lutherov izbor biblijskih knjiga koje je kao “Lecturae in Biblia” predavao u vremenu od 1513. do 1518. godine, i koje su ga dovele do osobnog obraćenja (neki biografi govore da su ta predavanja bila “Lutherov put za Damask”) i svetopisamskog poimanja spasenja kao opravdanja vjerom.

Predavanjem Psalama i Pavlove poslanice Rimljanima, Luther je vremenom i pažljivom egzegezom shvatio da Bog nije samo pravedan i strogi sudac, nego i dobar nebeski Otac. On voli ljude koje je stvorio te je zato poslao svog sina Isusa na svijet da na križu umre za njihove grijehe. K Bogu ljubavi dolazimo vjerom te njegov oprost primamo po milosti, a ne svojim zaslugama ili, ne daj Bože, novcem kojim se kupuje oprost.

Luther je umjesto dominikanskog ili franjevačkog izabrao augustinski samostan iz dva razloga. Prvo, zbog stroge askeze koja je vladala u njemu i kao drugo zato što je u njemu vladao isti filozofsko-teološki smjer kao i na humanističkom fakultetu koji je završio

U to je vrijeme Crkva svoje financijske probleme, posebice one vezane uz dovršenje skupe gradnje bazilike Svetog Petra, počela rješavati prodajom indulgencija (oprostajnica). Novcem se od vječne vatre u paklu moglo “spasiti” ne samo sebe nego i preminule članove obitelji.

Evo što o Lutherovom glasovitom istupu 31. listopada 1517. godine doslovno piše August Franzen, poznati rimokatolički povjesničar:

”Kao dušobrižnik Luther se u ispovijedaonici upoznao s kobnim djelovanjem Tetzelovih propovijedi o oprostima, koje su nalikovale na javnu dražbu. Devedeset i pet teza, što ih je nakon toga sastavio, o naravi i upotrebi oprosta te ih 31. listopada 1517. razaslao nadležnim biskupima… nisu napadale oprost kao takav; one su samo protiv zloupotrebe oprosta i protiv iskrivljene, grubo postvarene prododžbe (‘Kad novac u škrabici zazvuči, duša iz pakla istrči’) postavile njegovu vlastitu, ljeti 1517. stečenu nauku o vjeri kao o jedino presudnom činiocu u dogadjaju spasenja. Luther je bio svjestan da je načeo otvoreno teološko pitanje; u svojem privatnom popratnom pismu spomenutim biskupima zamolio je da se to razjasni, zahtijevajući u isti mah da se propovijednicima oprosta naredi da budu suzdržljivi. On je tražio razgovor, a ne svadju”.

(O tome što je slijedilo te kako i zašto je došlo do reformacije nastavljamo na ovom istom mjestu za dva tjedna.)

Još tekstova ovog autora:

  • Preživio je avionsku nesreću
  • Sveta braća Ćiril i Metodije – spona Istoka i Zapada
  • Antisemitizam raste i mnogi se Židovi opet osjećaju ugroženi
  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: August Franzen, Bog, Crkva, Erfurt, heretik, Lucas Cranach, Martin Luther, mir, Peter Kuzmič, redovnik, Rim, Toma Akvinski, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Popravljamo uspomene

    Popravljamo uspomene

    boris-dezulovic
  2. Glava u toplom

    Glava u toplom

    viktor-ivancic
  3. Nova klasa

    Nova klasa

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.