autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

O ženama ribama i muškarcima ribarima

Autor: Milana Vuković Runjić / 09.11.2013. Leave a Comment

Već dugo nisam čula nikakvu riblju metaforiku nakvačenu na ženski rod. Žene se više ne zove “ribama”, ne “peca” ih se, sve je to ostalo u ropotarnicama nekih drugih (možda boljih?) vremena: protagonisti takva govora danas su već bolje ili slabije držeći starčići. Ipak, prijatelj mi je neki dan rekao kako mu je uvijek lako “upecati” neku ženu ako joj dopusti da ga gleda dok lovi ribu. Zapravo, da gleda mirnu površinu mora pod kojom on roni sa svojom podvodnom puškom.

 

“Žena može tako sjediti satima”, rekao mi je, “znajući da ću se ja na mahove pojaviti.” Kad on napokon izroni, žena je, za razliku od ribe, “već kuhana”. Ta mu se situacija nebrojeno puta ponovila, kaže. Kako u životu ništa nije idealno, i u toj morskoj idili dolazi do nekih peripetija. Nakon što ulovi ribu, kaže prijatelj, nastupe dvojbe: hoće li prvo biti sa ženom ili da prvo blaguju ribu koju je ulovio, nakon toga što popiju, a tek onda se, ako siti i zadovoljni ne zaspe, posvete ljubavnim stvarima.

 

Jer nakon što se najede i napije, čovjek više nije na vrhuncu svojih moći, a teško je dobru ribu ne staviti na gradele kad si je već ulovio. Teško mi je o tome previše govoriti jer ne ronim, ne gledam ljude kako rone, niti se zaljubljujem u njih zato što rone, pa čak ni u ribi ne uživam nešto ludo, jer muči me strah od kostiju. Općenito, ne ponašam se onako kako bi se arhetipska žena trebala ponašati. Moram tome dodati kako me nikada nisu privlačili ni moćni muškarci, veliki zaštitnici, niti mi je važno da mi muškarac donosi hranu u kuću i nudi neki osjećaj sigurnosti. Niti bih da me “peca”, “kuha” ili osvaja ronjenjem. Tritoni, ukratko, nisu baš popularni kod mene.

 

Prijatelj mi je neki dan rekao kako mu je uvijek lako “upecati” neku ženu ako joj dopusti da ga gleda dok lovi ribu. Zapravo, da gleda mirnu površinu mora pod kojom on roni sa svojom podvodnom puškom

 

Doduše, riblja su se svojstva u bajkama i mitovima i tako radije pridavala ženama pa je valjda na dvadesetak sirena došao po jedan Triton, i to neki melankolik koji pridržava fontanu ili bljuje mutnu vodu u nekom parku. I dok se, osim na Dürerovoj graviri Der Meerwunder (“Morsko čudovište”), na kojoj Triton strasno grli neku utopljenicu, o zavodničkim Tritonovim pothvatima malo zna, o tome koliko su sirene opasne znamo još od Homerove “Odiseje”, kada se lukavi pomorac s Itake jedva nekako spasio od njihova zavodljiva pjeva.

 

Starogrčke sirene nisu bile dugokose ljepotice s ribljim repovima, već neke ne baš atraktivne ptice s grudima, ali priča o njima je ista: svirajući, plešući ili pjevajući na obali mora ili rijeke, one se dokopaju naivnog muškarca i potom ga u zagrljaju odvuku na dno elementa u kojem se one tako dobro snalaze.

 

Toliko je to moćna slika da se seksepilne žene i danas nazivaju “sirenama” ili su im barem tijela “sirenska”. Svakako, žena riba je ta koja muškarca dođe glave, dok muškarac koji lovi ženu tako što pred njom hvata ribu i nije baš neki arhetip. Sirene su tako uz pleme Amazonki (za kojima su, kao i za njihovim zlatnim gradom, uzaludno tragali konkvistadori) mitu dobro znane predatorice, koje hvataju muškarce kao što bi hvatale ribu.

 

Pišući o “Sireni i Tritonu” kao o paru samoživih, umišljenih i hladnih čudovišta, mađarski mudrac Bela Hamvas sredinom prošloga stoljeća zapravo definira suvremenu (bez)osjećajnost: sirena je, piše Hamvas, lijepa, putena, strasna, nadarena i neodoljiva, no njezino je srce zlobno i hladno. Triton je ambiciozan, uspješan, markantan, prodoran, može biti kakav god želi, s jednim malim nedostatkom: nikada nije osjećao ništa. “Jer kakva je to strast koja nas ne zgromi, već kojom mi vladamo”, pita se Hamvas.

 

Pred sirenom i Tritonom pružaju se prostranstva njihovih ljubavnih osvajanja, njihovih “ribolova”. O njihovu se zajedništvu može fantazirati, ali oni za partnere odabiru obične smrtnike. Jer netko u vezi ipak treba krvariti. Prema nekim okultnim teorijama, Tritoni i sirene doista postoje, samo što više nemaju riblje repove. S obzirom na to da izgledaju baš poput nas, najčešće prekasno otkrijemo da nam se dogodila fatalna zajednica (ljubavna, čak i bračna) s jednim od pripadnika toga morskog plemena. Jer, ezoterici se slažu da su sirene i Tritoni ljudi u kojima umjesto sklada četiriju elemenata preteže jedan, i to onaj vodeni. Te su to lijepe, popularne, omiljene osobe, s istančanim osjećajem za lijepo, pa i smislom za humor, osim što im jedno neutješno nedostaje: ne znaju (ili ne mogu) uzvratiti ljubav.

 

Doduše, riblja su se svojstva u bajkama i mitovima i tako radije pridavala ženama pa je valjda na dvadesetak sirena došao po jedan Triton, i to neki melankolik koji pridržava fontanu ili bljuje mutnu vodu u nekom parku

 

Dogodi li vam se da takvo biće ludo zavolite (a vrlo su šarmantni), vi ste možda čak u životnoj opasnosti. Srećom da osobe naglašenog vodenog elementa ne žive osobito dugo, nego u većini slučajeva umru mlade. Danas kada se većina miri s činjenicom da za ljubav više jednostavno “nema vremena”, pomalo svi postajemo sirene i Tritoni. Trudimo se izgledati skladno, održavamo svoje karijere, pazimo na zdravlje, mnogo toga razumijemo, ali ne možemo baš pretjerano osjećati, pa smo prisiljeni emocije proživljavati pomalo, kratko i na faze.

 

Bez obzira na to kakav nam je ulov, sigurno je da naš interes neće baš dugo potrajati te da ćemo se uskoro povući u ono što nam ide najbolje, a to je umijeće preživljavanja u nemogućim okolnostima. Ljubav je tako kratka, a zaborav tako beskrajan, mora da je uzdahnuo neki pjesnik, samo koji.

 

Sve slabije pamtimo što bismo zapravo htjeli od nekoga tko nam se sviđa pa ako ga dovoljno dugo ne sretnemo, s lakoćom ćemo ga zaboraviti. Nema se vremena, ponavljamo u sebi, nema se vremena ni za stare prijatelje, a kamoli za nove ljubavi. Prijatelj koji lovi ribe žene s početka moje priče jedan je od rijetkih koji svoju ribolovnu idilu ostvaruje. Drugi se ne bi ni sjetili tog elegantnog spajanja dvaju hobija.

 

Jer postojanje više nije nepodnošljivo lako. Postalo je teško, nepodnošljivo teško. I žene uglavnom više nitko ne hvata kao ribe. Tko bi to stigao…

Još tekstova ovog autora:

  • U ime oca i sina i Brechta
  • Problem dobrih očeva
  • I Krist bi bio ”protiv” – zajedno s Marijom Magdalenom
  • Intimni život Slavka Linića
  • Kad mu ne perem gaće, barem ću mu prati novac…
  • Da nam živi, živi brak!
  • Ljubav kao talionica ega
  • Erotika u svjetskim muzejima
  • Kad suvremeni pisci pišu o (staromodnom) seksu

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: RAZUM I OSJEĆAJI Tagged With: autograf.hr, gradele, kuha, Milana Vuković-Runjić, Morsko čudovište, ribu, sirene, Triton, upecati, žena

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Baka bi rađe Vajzer

    Baka bi rađe Vajzer

    paulina-arbutina
  2. Povratak u budućnost

    Povratak u budućnost

    goran-gazdek
  3. Raste slatinski Srpski centar

    Raste slatinski Srpski centar

    goran-gazdek

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Otvoren natječaj za tip operacije 5.2.1. Obnova...

    19.04.2021.
  2. Prvi put s ćaćom u Glini

    Prvi put s ćaćom u Glini

    19.04.2021.
  3. Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2020.

    Predstavljen Bulletin #20 SNV-a: Historijski...

    19.04.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.