autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Obama i papa Franjo

Autor: Peter Kuzmič / 31.03.2014. Leave a Comment

Što Obama ima tražiti kod Pape pitaju se ovih dana uveliko zbunjeni američki biskupi koji su na ratnoj nozi s liberalnim predsjednikom po nizu svjetonazorskih i moralnih pitanja. Neki cinično tvrde da je doma sve nepopularniji Obama tražio priliku da se slika s univerzalno popularnim papom Franjom kako bi barem donekle popravio svoj imidž u američkoj javnosti. Drugi su se, pak, (uzalud!) nadali kako će mu Papa javno očitati bukvicu o nedopustivosti pobačaja i zdravstvene politike koja je otvoreno prokontracepcijska.

 

Izbliza sam pratio washingtonski susret Franjinog prethodnika s Obaminim prethodnikom te sam tada napisao tekst pod naslovom “Bush i Benedikt se vole”. Kod prošlotjednog susreta teško je govoriti o nekoj ljubavi, ali nema sumnje da između pape iz Južne Amerike i prvog afro-američkog predsjednika SAD-a postoje otvorene simpatije na području zajedničke borbe protiv siromaštva i nejednakosti te u kritici nepravednog bogaćenja i predatorskog kapitalizma.

 

Bush i Benedikt manje su se bavili socijalnim pitanjima, ali su se zato izuzetno dobro razumjeli u borbi protiv abortusa i afirmaciji tradicionalne obitelji. Moralno konzervativni protestant Bush svjedočio je o tome da mu je duhovni otac evangelizator Billy Graham, ali svojim duhovnim učiteljem proglasio je papu Benedikta.

Što Obama ima tražiti kod Pape pitaju se ovih dana uveliko zbunjeni američki biskupi koji su na ratnoj nozi s liberalnim predsjednikom po nizu svjetonazorskih i moralnih pitanja. Neki cinično tvrde da je (…) Obama tražio priliku da se slika s univerzalno popularnim papom Franjom kako bi barem donekle popravio svoj imidž u američkoj javnosti. Drugi su se, pak, (uzalud!) nadali kako će mu Papa javno očitati bukvicu o nedopustivosti pobačaja i zdravstvene politike koja je otvoreno prokontracepcijska

 

Osim toga, on je u sada umirovljenom papi tada našao i globalno utjecajnog saveznika u svojoj “borbi protiv islamskog terorizma”, slično strateškoj suradnji Reagana i Ivana Pavla II. u borbi protiv komunizma.

 

Papa Benedikt je, pak, u Bushu prepoznao moćnog saveznika u borbi protiv sekularne diktature relativizma i religijskog totalitarizma. Otvoreno je hvalio i volio predsjednika Busha ponajviše zbog njegova otvorenog protivljenja pobačaju, pa je Ameriku čak pretjerano hvalio kao religioznu zemlju u kojoj su sloboda i načela društvenog života “blisko povezani s moralnim poretkom utemeljenim u Bogu”.

 

Ovdje moramo podsjetiti da su Sjedinjene Američke Države utemeljili europski doseljenici u velikoj mjeri “slobodni protestanti”, koji su bježali od progona i diskriminacije moćnika u svojim izvornim domovinama gdje vlastodršci i biskupi, prema konceptu državnih religija, nisu tolerirali drukčije misleće i vjerujuće građane.

 

U tome leži i glavni razlog zašto su ti utemeljitelji najvećeg demokratskog eksperimenta u povijesti čovječanstva u same temelje nove države ugradili načelo odvojenja crkve od države, dakle, punu slobodu savjesti i vjeroispovijedanja. Oni su, osim tog značajnog načela slobode savjesti, u novu domovinu donijeli i dobru mjeru protestantske radne etike koja je jedan od ključeva za razumijevanje gospodarskog prosperiteta danas ekonomski i politički vodeće zemlje svijeta.

 

Katolici su, posebice iz Italije i Irske, u Ameriku useljavali mnogo kasnije, kao i iz Poljske, Hrvatske i drugih tada siromašnih zemalja srednje i južne Europe. Treći val doseljenika, uglavnom katolika iz Južne Amerike, fenomen je novijeg vremena. To je objašnjenje zašto je Amerika sve donedavno birala isključivo protestantske predsjednike. Poneki navijački raspoloženi i antiekumenistički nastrojeni američki protestanti znaju čak i danas naglašavati da je ukupni rezultat 43:1 protiv rimokatolika.

Prošlotjedni susret u Vatikanu trajanjem i sadržajem pokazao je da Obama i papa Franjo, pored i usprkos otvoreno priznatih, ali ne odviše javno isticanih razlika na području spolnog morala, imaju mnogo zajedničkog u svojim poimanjima socijalne etike i viziji kako mijenjati svijet. Obojica “razmišljaju i govore proročki”, kako reče jedan moj kolega te stoga insistiraju na pravednijoj raspodjeli svjetskih dobara…

 

Usprkos tom “rezultatu” moramo naglasiti kako moderni SAD više nije “protestantska zemlja”. Već je kandidatura Johna Kennedyja 1960. godine među mnogim protestantima izazvala velike šokove. On ih je primirio često citiranom izjavom (u zapaženom govoru na skupu nepovjerljivih južnih protestantsko-baptističkih pastora) da njegova vjera neće utjecati na njegove političke stavove i odluke te kako on nema nikakvih nakana služiti Rimu, nego samo i isključivo interesima američkog naroda.

 

Iako je u međuvremenu broj katolika narastao na nekih šezdesetak milijuna, poslije Kennedyja, pa sve do kandidature Johna Kerryja 2004. godine, SAD nije imao niti jednog ozbiljnog katoličkog kandidata za predsjednika.

 

Sadašnjem državnom tajniku Kerryju, koji je prošloga tjedna pratio Obamu u Vatikanu, nije pomoglo što je kao dječak bio ministrant te što je u vrijeme kampanje uvijek uza sebe nosio krunicu, molitvenik i medalju svetog Krizostoma, patrona svih putnika. Busha su zajedno izabrali konzervativni katolici i evangelici zato što je bio pro-life, za pravo nerođenog djeteta na život, a Kerryja kaznili jer je bio pro-choice, za pravo žene na pobačaj.

 

Prije nekoliko godina jedan mi je poznati stariji katolički senator u Washingtonu naglašeno tvrdio da u Americi ima sve više uspješnih političara koji su katolici, ali da među njima nema niti jednoga koji bi položio ispit katoličke pravovjernosti po ključnim pitanjima doktrine i morala.

 

On tvrdi (nije jedini) da je enciklika ”Humanae vitae”, pape Pavla VI. (1968.) o braku i seksualnosti, posebice oštra osuda kontracepcije, umanjila moralni autoritet američkih biskupa i suzila prostor njihova javnog djelovanja. Općem cinizmu o vjerskom moralu i podrivanju moralnog autoriteta crkvenog učiteljstva proteklih su godina još poraznije pridonijeli mnogobrojni užasni i za ugled i za financije crkve vrlo skupi svećenički seksualni skandali.

Papa Franjo i predsjednik Obama svojim su uzajamnim simpatijama, atraktivnim i sadržajem bogatim susretom praktično potvrdili ono što obojica već neko vrijeme verbalno tvrde, naime, da ako želimo mijenjati svijet na bolje, moramo najprije prestati demonizirati jedni druge i s ideološki suprotstavljenih monologa prijeći na svestrani konstruktivni dijalog kako bi učili jedni od drugih i zajedničkim snagama promicali opće dobro

 

Izbor Obame za predsjednika fenomen je (ima sličnosti s fenomenom prvog neeuropskog pape) koji upućuje na zaključak da na socijalno-religijskoj sceni stvari nisu jednostavne, pa je tako tipološka podjela na katolike i protestante isto tako pogrešna kao i ideološka na lijeve i desne ili socijalno-kulturološka na liberale i konzervativce. SAD je vrlo kompleksna zemlja izrazitog individualizma i svjetonazorskog pluralizma.

 

Uvjetno rečeno, u njoj postoje lijevi i desni katolici i protestanti, kao i religiozni fundamentalisti i vjerski liberali unutar jednih i drugih. Čak i često nabacivana paušalna etiketa “religijska desnica” nije jednoznačan pojam, iako je ta raznovrsna konzervativna grupacija danas sve glasnija u opoziciji Obaminoj politici, a, moramo primijetiti u ovom kontekstu sve više, i zabrinuta zbog nekih “liberalno-progresivnih” stavova pape Franje.

 

Prošlotjedni susret u Vatikanu trajanjem i sadržajem pokazao je da Obama i papa Franjo, pored i usprkos otvoreno priznatih, ali ne odviše javno isticanih razlika na području spolnog morala, imaju mnogo zajedničkog u svojim poimanjima socijalne etike i viziji kako mijenjati svijet. Obojica “razmišljaju i govore proročki”, kako reče jedan moj kolega te stoga insistiraju na pravednijoj raspodjeli svjetskih dobara i osuđuju sve veći jaz između onih koji se prekomjerno bogate i onih koji su žrtve nereguliranog liberalnog kapitalizma.

 

To ih nikako ne čini “komunistima”, kako za obojicu tvrde neki od njihovih zločestih kritičara, ali nam smjerodavno svjedoči da se od prerano odbačenog Marxa ipak i danas može nešto naučiti, kao i od prečesto zanemarivanog socijalnog nauka Katoličke crkve i protestantskog insistiranja da Bibliju treba čitati u cjelini.

 

Papa Franjo i predsjednik Obama svojim su uzajamnim simpatijama, atraktivnim i sadržajem bogatim susretom praktično potvrdili ono što obojica već neko vrijeme verbalno tvrde, naime, da ako želimo mijenjati svijet na bolje, moramo najprije prestati demonizirati jedni druge i s ideološki suprotstavljenih monologa prijeći na svestrani konstruktivni dijalog kako bi učili jedni od drugih i zajedničkim snagama promicali opće dobro.

Još tekstova ovog autora:

  • Isusov Uskrs i kraj povijesti
  • Corneliu Constantineanu (1967-2021): Otišao je velikan
  • Od Germana preko Pavla i Irineja do Porfirija
  • Preživio je avionsku nesreću
  • Sveta braća Ćiril i Metodije – spona Istoka i Zapada
  • Antisemitizam raste i mnogi se Židovi opet osjećaju ugroženi
  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: autograf.hr, Benedikt, Bush, John Kennedy, kolumna, Obama, papa Franjo, Peter Kuzmič, pobačaj, politika, predsjednik, religija, SAD, susret, teologija, Vatikan, Vrijeme i vječnost, Washington

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.