autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Od euroskleroze do euroeuforije HR2020

Autor: Peter Kuzmič / 19.01.2020. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bOvih dana neki euroznanci obilježavaju 35. obljetnicu Jacquesovog Delorsovog preuzimanja predsjednikovanja Europskom unijom, tada Europskom komisijom. Mogli bismo reći Delorsovog spašavanja i obnove projekta vizije ujedinjene Europe.

Početkom 1973. godine došlo je do prvog proširenja Europske komisije sa šest na devet zemalja kada su joj pristupile Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ostatak sedamdesetih pa sve do nastupa odlučnog Jacquesa Delorsa 1985. godine su uglavnom zanemarene ako ne čak i zaboravljene u kolektivnoj memoriji.

To su bile teške godine ekonomske stagnacije i ozbiljne energetske krize prouzrokovane naftnim šokovima i drugim poremećajima u međunarodnim odnosima. Kako bi se opisalo raspoloženje tog vremena, skovana je nova riječ – euroskleroza, koja se naizmjenično rabi s nešto slabijim psihološkim sinonimima europesimizam i euroskepticizam.

Kriza modela rasta i nesposobnost mijenjanja neučinkovitih društvenih i produkcijskih struktura koje su naslijeđene iz vremena Hladnog rata glavne su karakteristike euroskleroze. Komisija se nije istaknula potrebnom poduzetnošću i njezini rijetki iskoraci imali su ograničeni doseg, a njihova legitimnost je nerijetko bila upitna. O viziji i inovativnosti ni traga

Kriza modela rasta i nesposobnost mijenjanja neučinkovitih društvenih i produkcijskih struktura koje su naslijeđene iz vremena Hladnog rata glavne su karakteristike euroskleroze. Komisija se nije istaknula potrebnom poduzetnošću i njezini rijetki iskoraci imali su ograničeni doseg, a njihova legitimnost je nerijetko bila upitna. O viziji i inovativnosti ni traga.

Jacques Delors, bivši francuski ministar financija, je bio osmi predsjednik Europske komisije kojom je predsjedavao tri mandata (1985.-1995.) i njegova Komisija se smatra najuspješnijom u promicanju europskih integracija. Kulminirala je donošenjem Ugovora iz Maastrichta, kojim je Europska komisija prerasla u jasnije definiranu Europsku uniju.

Stoga su u pravu oni koji tvrde da ako su Schumann i Monet osnovali pokret za europske integracije, Delors ga je jasno definiranom institucionalizacijom spasio od umiranja.

Prekretnica u tranziciji od stare prema novoj Europi bila je poput duhovnog događaja. Jacques Delors je kao novoizabrani predsjednik prije preuzimanja odgovorne dužnosti postupio kao vizionar i prorok. U prosincu 1984. godine on je pozvao sve članove svoje nove ”europske vlade” na svojevrsnu ”duhovnu obnovu”, povlačenje u Royaumont Abbey, poznatu opatiju nedaleko od Pariza, na kontemplativni retreat.

Delors je u uvodnoj analizi analitičkom preciznošću i brutalnom iskrenošću ocijenio krizno stanje u Europi i razloge zašto vizija njezinih duhovnih otaca nije ostvarena niti je ostvariva bez radikalnih promjena.

Posebno je skrenuo pozornost svojim kolegama komisionarima na opasnost da se propusti još jedna povijesna prilika te da u tom slučaju Europa može anticipirati 21. stoljeće u kojem neće biti puno više od ”muzeja koji posjećuju američki i japanski turisti koji vole našu hranu kulturu”.

Delors je vodstvo preuzeo na vrhuncu euroskleroze. Sporost proširenja, manjak demokracije i ekonomski problemi bili su glavni uzroci stavovima nepovjerenja i apatije. Učestali britanski veto mnogobrojnih europskih projekata paralizirao je prijašnju Thornovu Komisiju, a na neke goruće probleme i izazove Europa je reagirala sporo i polovično

”Europa je na raskrižju izbora između preživljavanja i regresije”,

upozorio je Delors te pozvao Europsku komisiju na novo najozbiljnije predanje viziji Nove Europe i izradu strateškog plana za obnovu posustalog pokreta europskih integracija.

U središtu euroskleroze, dijagnostički je ustvrdio i argumentirano uvjeravao Delors, kriza je struktura. Stoga treba temeljito pristupiti mijenjaju struktura upravljanja i djelovanja kako bi one mogle postati učinkovit instrument stvaranja nove Europe.

Delors je ukazao na imperativ učenja od drugih, pa čak i od ideoloških protivnika, posebno na području uklanjanja državnih barijera slobodnoj trgovini. Nužna je i spremnost da se zaborave i oproste animoziteti prošlosti na putu stvaranja održive budućnosti.

Tu je opet istaknuo kao najbolji primjer te svojevrsne susjedske metanoje, francusko-njemačku transformaciju od otvorenog povijesnog neprijateljstva do strateškog prijateljstva i partnerstva kao neke vrste središnje osovine oko koje se vrti suvremena Europa.

Delors je vodstvo preuzeo na vrhuncu euroskleroze. Sporost proširenja, manjak demokracije i ekonomski problemi bili su glavni uzroci stavovima nepovjerenja i apatije. Učestali britanski veto mnogobrojnih europskih projekata paralizirao je prijašnju Thornovu Komisiju, a na neke goruće probleme i izazove Europa je reagirala sporo i polovično.

”Europa je na raskrižju izbora između preživljavanja i regresije”,  upozorio je Delors te pozvao Europsku komisiju na novo najozbiljnije predanje viziji Nove Europe i izradu strateškog plana za obnovu posustalog pokreta europskih integracija

Delors je preuzimanjem vodstva, a u potrazi za konsenzusom, najprije obišao i detaljno konzultirao sve tadašnje članove Komisije. Dobio je njihovu podršku za ključne promjene struktura te tako krenuo u postavljanje ciljeva od kojih su najvažniji bili zajedničko tržište i ubrzano proširenje. Kako bi omogućio učinkovitost rada Komisije, Delors je uspio među članicama izboriti i značajnu promjenu u proceduralnom odlučivanju.

Utemeljenjem Ekonomske i Monetarne Unije Delors je Europsku komisiju pokrenuo u pravcu koji je omogućio ne samo Europu bez granica i zajedničko tržište nego i euro kao zajedničku valutu. Stoga su Delors i njegovi komisionari proglašeni ”ocima osnivačima” eura.

Delorsovu komisiju se smatra najuspješnijom administracijom u povijesti Europske unije na njezinu putu promicanja integracije ratom razaranog i različitim povijesnim i suvremenim problemima i animozitetima podijeljenom kontinentu. Delors osobno postao je slavljena ikona eurofederalista, ali i omražen medu euroskepticima, posebno u Velikoj Britaniji.

Ako je povijest učiteljica života, onda je dobro i korisno u ovo vrijeme razumljive i opravdane svehrvatske euroeuforije podsjetiti na viziju i poduzetnost Jacquesa Delorsa, strateškog lidera od kojega se mogu naučiti najvažnije lekcije rješavanja kriza i pronalaženja učinkovitih instrumenata i optimalnih rješenja u oblikovanje željene budućnosti u našoj mnogostrukim problemima opterećenoj maloj zemlji, ali i u zajedničkoj nam kompleksnoj Europskoj uniji.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Lučonoša drugog i drugačijeg Osijeka
  • Trijada koja oslobađa: istinito, lijepo i dobro.
  • Pravoslavlje pred novim raskolom zbog rata u Ukrajini
  • Lena Hendrickson zaslužna za osnivanje i izvrstan rast CBD-a
  • Mnogi ruski pastori su protiv rata u Ukrajini
  • Putina treba zaustaviti na putu k sveobuhvatnoj diktaturi
  • Mihanovićev se sramotni doktorat mora poništiti
  • Šabački episkop Lavrentije i Irenej Lyonski – učitelji jedinstva
  • Odlazak bliskog mi duhovnog velikana Georgea Wooda
  • U viziji pravednijeg svijeta Desmond Tutu nije bio sam

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Europa, Europska komisija, Jacques Delors, Peter Kuzmič, Vrijeme i vjerčnoost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT