autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Oni čuvaju hrvatski „indentitet“, oni žrtvama iskazuju „pijetitet“, političari nas sramote i preziru

Autor: Branimir Pofuk / 24.10.2018. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaTo nije bio bilo kakav koncert, a ponajmanje uobičajeni koncert klasične glazbe. To je bio jedan od najvažnijih koncerata u kulturnoj i općoj povijesti glavnoga grada zemlje predvodnice slobodnog svijeta – kako o Sjedinjenim Američkim Državama i samima sebi, kao vođama te zemlje, vole govoriti američki predsjednici.

Koncert održan 8. rujna 1971. bio je središnji događaj otvaranja Kennedy Centra koji je i danas najprestižniji kulturni hram i pozornica u Washingtonu, a pozive uzvanicima potpisivala je osobno Jacqueline Kennedy.

Koncert je bio sve samo ne uobičajen i zbog djela koje je te večeri doživjelo praizvedbu. Bilo je to gigantskog glazbeno-scensko djelo, Misa Leonarda Bernsteina. Proklamirani ljevičar i čovjek krajnje liberalnog svjetonazora i načina života, a k tomu i Židov, odabrao je latinski liturgijski tekst katoličke mise kao počast ubijenom američkom predsjedniku, katoliku Kennedyju.

Zato je svojom “Misom“ želio istaknuti, a koliko je moguće i odgovoriti na pitanja i probleme ondašnjeg američkog društva duboko razdiranog i podijeljenog oko rata u Vijetnamu, borbe za ljudska prava i žestokih sukoba, nerijetko i krvavih, mlade generacije s političkim i društvenim establišmentom

Međutim, kao umjetnik uvjeren da je njegov poziv neodjeljiv od društvenog, a time i političkog djelovanja, Bernstein je oko mise izgradio čudnovato, a po nekim kritičarima i čudovišno djelo koje uvelike nadilazi religijski predložak.

Zato je svojom “Misom“ želio istaknuti, a koliko je moguće i odgovoriti na pitanja i probleme ondašnjeg američkog društva duboko razdiranog i podijeljenog oko rata u Vijetnamu, borbe za ljudska prava i žestokih sukoba, nerijetko i krvavih, mlade generacije s političkim i društvenim establišmentom.

Bernstein se u “Misi“, drastičnije nego u svim svojim ostalim djelima, upustio u miješanje glazbenih stilova i žanrova. Od oratorija je napravio dramu i mjuzikl, dok sama glazba sadrži gotovo sve postojeće stilove, od gregorijanskog korala do popa, rocka, bluesa i folka, s elemetnima modernističke kakofonije u službi dočaravanja svakovrsnih previranja i komešanja suvremenog američkog društva i svijeta.

Katoličkom iskazivanju vjerovanja u neupitne dogme suprotstavio je židovskoj tradiciji tako tipično raspravljanje, pa i svađanje čovjeka s Bogom. Hijerarhija i ulica, vjera i sumnja, poslušnost i protest, konzervativno i slobodoumno – sve je to Bernstein sastavio u djelu dubokih unutarnjih sukoba, ali i jednako duboke težnje za pomirenjem.

Taj element humanosti, ljudskosti, pa i vjere koju ne odbacuje, izrazio je glazbom i riječima u stavku “Simple Song“ koji predstavlja jednu od okosnica čitavog djela.

Dio tekstova napisao je sam skladatelj, dio autor uspješnih mjuzikala Stephene Schwartz, a među Bernsteinovim suradnicima i savjetnicima bio je i katolički svećenik Dan Berrigan, ujedno i vrlo angažirani antiratni aktivist.

Uglavnom, svijet još nije vidio takav ansambl sastavljen od preko dvjesto izvođača koji su svirali, pjevali, glumili i plesali na novoj pozornici u Washingtonu. Bio je to prvorazredni kulturni, društveni, ali i politički događaj.

Koncert održan 8. rujna 1971. bio je središnji događaj otvaranja Kennedy Centra koji je i danas najprestižniji kulturni hram i pozornica u Washingtonu, a pozive uzvanicima potpisivala je osobno Jacqueline Kennedy

Stoga se podrazumijevalo da će se pozivu Jacqueline Kennedy odazvati i sam tadašnji američki predsjednik. Nixon ipak nije došao na otvaranje Kennedy centra. Poslušao je savjet FBI-a čiji su agenti držali pod prismotrom i samog Bernsteina i stvaranje njegovog djela.

Agenti su “Misi“ dekodirali tobožnje tajne poruke protiv rata i političkog establišmenta. Nixon je prihvatio tipično policijski pogled na svako iole kontroverzno umjetničko djelo kao pokušaj diskreditiranja i sramoćenja države i domovine, a Kennedyjevoj udovici uputio je neuvjerljivu ispriku kako joj svojim prisustvom nije želio oduzimati pažnju.

Zbog ovog, ali i mnogih drugih svojih velikih djela te sveukupnog djelovanja, Leonard Bernstein je postao i ostao jedna glazbenih i kulturnih ikona 20. stoljeća. Stoga se čitav svijet pokrenuo ove godine obilježiti i proslaviti stogodišnjicu njegova rođenja.

Hrvatska je u tome nadmašila i mnoge svjetske kulturne metropole koncertnom izvedbom Bernsteinove “Mise“ 18. i 20. listopada. U tom velikom pothvatu udružili su snage dvorana Lisinski, HRT sa svojim simfonijskim orkestrom, zagrebački HNK i Kazalište Komedija sa svojim zborovima i solistima, u suradnji s njemačkim zborom Chorakademie i pod ravnanjem Bernsteinova učenika maestra Johna Axelroda.

A to je već drugi put ove sezone da se na pozornicu Lisinskog, pred prepunim gledalištem, natiskalo više od dvije stotine izvođača. Učinila je to već i Zagrebačka filharmonija sa zborom Ivan Goran Kovačić i probranim solistima izvodeći pod ravnanjem velikog Dmitrija Kitajenka također dva put ništa manje gigantskog djelo, Osmu simfoniju Gustava Mahlera koja također genijalno, onako kako to samo umjetnost može, spaja proturječja poput srednjovjekovnog kršćanskog zaziva Duha Svetog i finala Goetheova Fausa.

Učinilo je to i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Festivalom svjetskog kazališta, dok se ono u Rijeci odlučilo na još jedan pokušaj suvremenog čitanja Zajčeve opere “Nikola Šubić Zrinjski“.

Kultura radi, umjetnici proizvode, kako institucije, tako i pojedinci.

Primjerice, u daleko manjem fizičkom opsegu, s tek nekoliko glazbenika na pozornici Preporodne dvorane HAZU-a, ali kvalitetom na svjetskoj razini, glazbeni događaj ove jeseni u Zagrebu je i trinaesto izdanje Zagreb Koma, festivala komorne glazbe koji okuplja prvoklasne hrvatske i inozemne glazbenike.

U međuvremenu umjetnici i kulturne institucije izvode zadivljujuća čuda (…) Da, kultura i umjetnici rade svoj posao. Povezuju, spajaju, pitaju i nude odgovore na temeljna pitanja čovjeka i čovječanstva. Ili, što nam je jednako potrebno, u ovaj sve ružniji svijet unose trenutke kristalne jasnoće i ljepote

Da, kultura i umjetnici rade svoj posao. Povezuju, spajaju, pitaju i nude odgovore na temeljna pitanja čovjeka i čovječanstva. Ili, što nam je jednako potrebno, u ovaj sve ružniji svijet unose trenutke kristalne jasnoće i ljepote.

Što u isto vrijeme rade hrvatski političari? Jesu li zastupnici u Hrvatskom saboru stvorili išta toliko važno, potrebno i korisno? Duhovna ljepota ionako već odavno nije u njihovoj domeni. Njihov su alat riječi, a meni su uši ovim dana zaparale dvije verbalne demonstracije nepoznavanja hrvatskog jezika, a time i manjak smisla u njihovim rečenicama.

Prvi je slučaj ministra koji se zalaže za očuvanje hrvatskog “indetiteta“, a drugi saborskog zastupnika koji žrtvama u Vukovaru iskazuje „pijetitet“. Sramote sebe, sramote i nas. I tako nas, zapravo, preziru, a da to, jadni, i ne razumiju.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Andrej Plenković i HNK Zagreb
  • Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
  • Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
  • “Misa Mediterana” je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
  • Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
  • Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
  • Utrka milijardera u svemiru
  • Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
  • Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
  • Vojni neboder “Vukovar” kao otirač i kamuflaža HDZ-a

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Branimir Pofuk, Dan Berrigan, HNK, HRT, Ivan Goran Kovačić, Jacqueline Kennedy, Kazaliste Komedija, Kennedy Center, Kontrapunkt, Leonard Bernstein, Lisinski, Nikola Šubić Zrinjski, Nixon, Stephene Schwartz, Zagreb Koma

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT