autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Otkaz vlasniku medija

Autor: Ivica Grčar / 04.07.2015. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

U vrijeme najveće nezaposlenosti novinar Boris Dežulović je medijskom vlasniku i poslodavcu Marijanu Hanžekoviću 20. lipnja 2015. napisao: ”Prisiljen sam vam otkazati radni odnos sa mnom”.

U nastavku pisma o otkazu Dežulović je objasnio da otkazuje ”radni odnos”, jer u Slobodnoj Dalmaciji kao zaposleni novinar više ne može ”reći istinu i nazivati stvari pravim imenom: popa nazvati popom, bob bobom, kukasti križ fašizmom, a jajašce uši gnjidom”.

Tim otkazom Boris Dežulović je podsjetio da novinar mora odbiti vlasnika medija ako vlasnik od novinara zahtijeva da se odrekne novinarstva. Taj Dežulovićev otkaz Hanžekoviću je označio slom ”modela” vlasničke kontrole medija.

Marijan Hanžeković je na ovaj ili onaj način, izravno ili posredno, upleten u određivanja vlasnika Slobodne Dalmacije, (bivšeg) EPH, Novog lista i Večernjeg lista.

U Hanžekovićevu ”modelu” kontroliranja medija prevladava sprega vlasnika medija, bankara i vladajuće političke elite te ucjenjivanje dijela novinara ugovorima o radu kojima se prava iskorištavanja autorskih novinarskih priloga moraju prenijeti isključivo na vlasnike medija.

Otkazom ”radnog odnosa” Boris Dežulović je stvarno najavio konačni slom Hanžekovićevog ”modela” kontroliranja medija. Marijan Hanžeković je na ovaj ili onaj način upleten u određivanja vlasnika Slobodne Dalmacije, (bivšeg) EPH, Novog lista i Večernjeg lista. U tom ”modelu” kontroliranja medija prevladava sprega vlasnika medija, bankara i vladajuće političke elite, te ucjenjivanje dijela novinara ugovorima o radu kojima se prava iskorištavanja autorskih novinarskih priloga moraju prenijeti isključivo na vlasnike medija

Suprotno medijskim i autorskopravnim propisima o tomu mogu li novinari u medijima ”reći istinu i nazivati stvari pravim imenom”, kao i o zapošljavanju ili otkazima novinarima, umjesto urednika i novinara stvarno odlučuju vlasnici medija.

A Dežulovićev otkaz Hanžekoviću ukazuje i na činjenicu da vlasnici medija u Hrvatskoj nisu respektabilni, nego da su ih, naprotiv, brojne okolnosti vlasničke transformacije kompromitirale.

Nakon što je Agencija za tzv. pretvorbu (pod vodstvom Zlatka Mateše) poništila radničko dioničarstvo u Slobodnoj Dalmaciji, kao većinski vlasnici pojavili su se Miroslav Kutle i Nino Pavić, a Marijan Hanžeković je nakon dvojice prethodnika trenutni vlasnik tog medija.

Miroslav Kutle je naknadno pravomoćno osuđen, a u tzv. aferi Grupo nakon kratkotrajnog pritvora nevinim je proglašen Nino Pavić. A ni Marijan Hanžeković nije dosad bio kazneno odgovoran kao pravni savjetnik i član nadzornih odbora kazneno okrivljenog Josipa Gucića.

U pravno dvojbenom izvansudskom predstečajnom upravnom postupku većinski vlasnik EPH postaje Marijan Hanžekovuć. Ministarstvo financija i Marijan Hanžeković u predstečajnom postupku u (bivšem) EPH-u kolaboriraju sa Zagrebačkom bankom u pozadini i tog pravno dvojbenog postupka.

Slično Slobodnoj Dalmaciji i Novom listu su ”određeni” vlasnici. No, prije ”određivanja” vlasnika hrvatske vlasti su godinama na razne načine nastojale preuzeti kontrolu u tim novinama.

Ministarstvo financija je 1996. tako pokušalo izazvati bankrot i preuzimanje Novog lista retroaktivnim obračunima i naplatama tadašnjeg poreza na promet uslugama (na tiskarske usluge offsetne rotacije Goss Comunity, koju su Talijani donirali svojoj manjini u Hrvatskoj i Sloveniji, a Novi list koristio kao ugovorni sunakladnik glasila talijanske nacionalne manjine).

Nakon što je Agencija za tzv. pretvorbu (pod vodstvom Zlatka Mateše) poništila radničko dioničarstvo u Slobodnoj Dalmaciji, kao većinski vlasnici pojavili su se Miroslav Kutle i Nino Pavić, a Marijan Hanžeković je nakon dvojice prethodnika trenutni vlasnik tog medija. Miroslav Kutle je naknadno pravomoćno osuđen, a u tzv. aferi Grupo nakon kratkotrajnog pritvora nevinim je proglašen Nino Pavić. A ni Marijan Hanžeković nije dosad bio kazneno odgovoran kao pravni savjetnik i član nadzornih odbora kazneno okrivljenog Josipa Gucića

Tek nakon što je dio zaposlenika pogriješio i prodao svoje dionice, napokon započinje ostvarivanje ”modela” kontrole ”određivanjem” većinskog vlasnika lista. Dovelo je to i do apsurdne situacije u kojoj je tadašnji većinski vlasnik Robert Ježić iz zatvora ostvarivao svoja prava medijskog vlasnika.

Trenutno kao većinski dioničar u Novom listu figurira pulski poduzetnik Albert Faggian. Branko Mijić, bivši glavni urednik, je u svojem uredničkom komentaru dao naslutiti da Faggian nije imao dovoljno kapitala da sam preuzme Novi list, te da iza njega i predstečajnog postupka koji je predložio u pozadini stvarno stoji zapravo Zagrebačka banka.

U isto vrijeme pored Dežulovića u Slobodnoj Dalmaciji otkaz ”radnog odnosa” trebao je biti uručen i Borisu Paveliću, novinaru Novog lista, zbog teksta u kojem je prenesena izjava Josipa Manolića da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nekoć bio doušnik Udbe.

Vlasnik Faggian je kao poznati medijski ekspert utvrdio da nije u interesu javnosti da dozna za tu izjavu Josipa Manolića i dao je nalog Nevenu Klarinu, predsjedniku Uprave Novog lista, da napiše izvanredni otkaz neposlušnom novinaru Borisu Paveliću koji nije poštivao ”hijerarhiju radnih mjesta” i ipak sve objavio.

Pod pritiskom javnosti vlasnik Faggian i predsjednik Uprave Klarin su odustali od uručivanja tog otkaza.

Kad se govori o vlasnicima Večernjeg lista, dovoljno je podsjetiti prvo na cirkus s neuspjelim pokušajem ”off shore” vlasničkog preuzimanja (Nikola Lisičar, vlasnik Montmontaže i jedan od sudionika tog preuzimanja, je do svojeg ubojstva tvrdio da je vlasnik Večernjaka on, a ne Austrijanci).

O kasnijem vlasništvu austrijske Styrie u Večernjem listu najbolje govori činjenica da je bilo formirano posebno istražno povjerenstvo Hrvatskog sabora za utvrđivanje okolnosti prodaje Večernjeg lista Styriji. Kasnije je to povjerenstvo raspušteno, a dio članova je uvjeravao da su bili onemogućeni u provođenju istrage.

Tek nakon što je dio zaposlenika pogriješio i prodao svoje dionice, napokon započinje ostvarivanje ”modela” kontrole ”određivanjem” većinskog vlasnika Novom listu. Dovelo je to i do apsurdne situacije u kojoj je tadašnji većinski vlasnik Robert Ježić iz zatvora ostvarivao svoja prava medijskog vlasnika. Trenutno kao većinski dioničar u Novom listu figurira pulski poduzetnik Albert Faggian. Branko Mijić, bivši glavni urednik, je u svojem uredničkom komentaru dao naslutiti da Faggian nije imao dovoljno kapitala da sam preuzme Novi list, te da iza njega i predstečajnog postupka koji je predložio u pozadini stvarno stoji zapravo Zagrebačka banka

A o ”pravnoj strani” prodaje Večernjaka, kako je saborskom povjerenstvu povjerio Damir Zorić, bivši direktor Mirovinskog fonda, najupućeniji je bio neizbježni Marijan Hanžeković, koji je tada formalno u svojstvu odvjetnika zastupao Caritas Fund u sastavljanju kupoprodajnog ugovora.

Valja spomenuti i medije u tzv. državnom vlasništvu, primjerice HRT. Ti su mediji izloženi izravnom utjecaju ”vlasnika” uglavnom posredstvom Ministarstva financija, a ne formalno nadležnog Ministarstva kulture. Samo formalno je, prema Članku 4. Zakona o medijima, za novinarstvo i medije nadležno Ministarstvo kulture.

Ministarstvo kulture, međutim, izbjegavalo je u proteklih 20-ak godina primjenjivati medijske propise najčešće proglašavajući samo sebe nenadležnim.

Od osamostaljenja Hrvatske važeća su bila četiri zakona o medijima: Zakon o javnom informiranju (NN 22/92), Zakon o javnom priopćavanju (NN 83/96), zatim prva verzija Zakona o medijima (NN 163/03) i potom druga verzija istoimenog Zakona o medijima (NN 59/04).

Kao što je već naglašeno, ni jedan od ta četiri osnovna medijska zakona nije u cijelosti primijenjen niti ostvaren.

Ministarstvo financija je 2013. godine otpisalo 222,6 milijuna kuna dospjelog neplaćenog poreznog duga HRT-u. S obzirom na to da državni poticaji (subvencije) više nisu formalno zakonski dopušteni, ministar financija Slavko Linić i Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave Ministarstva financija (sada pod istragom USKOK-a), proveli su tobožnji postupak reprograma poreznog duga HRT-a.

Prema tom postupku HRT je zauzvrat ”državi” ustupio nekretnine. ”Kvaka” je u tome što je javna televizija ”državi” zauzvrat za fingirani reprogram poreznog duga ustupila nekretnine koje su i prije tog ustupanja bile u posjedu te iste ”države” (provjereno u Katastru Grada Zagreba).

Prema postupku tobožnjeg reprograma poreznog duga od 222,6 milijuna kuna HRT je zauzvrat ”državi” ustupio nekretnine. ”Kvaka” je u tome što je javna televizija ”državi” ustupila (zauzvrat, dakle, za fingirani reprogram poreznog duga) nekretnine koje su i prije tog ustupanja bile u posjedu te iste ”države” (provjereno u Katastru Grada Zagreba). Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave, je rješenjem od 25. veljače 2013., pozivajući se na poreznu tajnu, uskratila odgovor na novinarsko pitanje o tom fiktivnom reprogramu poreznog duga

Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave, je rješenjem od 25. veljače 2013., pozivajući se na poreznu tajnu, uskratila odgovor na novinarsko pitanje o tom fiktivnom reprogramu poreznog duga.

U odgovoru HRT-ovog Odjela za odnose s javnošću na isto novinarsko pitanje, međutim, priznali su da više nisu na popisu poreznih dužnika nakon što im je Ministarstvo financija odobrilo reprogram 222,6 milijuna kuna dospjelog neplaćenog poreznog duga.

I tako su (tajnim poreznim postupcima Ministarstva financija) neki mediji porezno subvencionirani, a neki mediji (i njihovi vlasnici) u predstečajnim nagodbama eliminirani. U Hrvatsku se mora vratiti neovisno novinarstvo. To može Dežulović, a Hanžeković je dokazao da ne može.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

Još tekstova ovog autora:

  • Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
  • Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
  • DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
  • Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
  • Brisanje freelancera iz poreznog registra
  • Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
  • Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi
  • Sutkinja Horvat provodi psihotorturu nad ex. MUP-ovkom
  • Zašto nema javne rasprave o zaštiti narodnog zdravlja?
  • Zdravlje za sve ili privatno zdravstveno osiguranje

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Albert Faggian, Boris Dežulović, Boris Pavelić, EPH, HDZ, HRT, Imam pravo, Ivica Grčar, Josip Gucić, Josip Manolić, kontrol, Marijan Hanžeković, mediji, Ministarstvo financije, Miroslav Kutle, Nada Čavlović Smiljanec, Neven Klarin, Nino Pavić, Novi list, novinari, otkaz, Robert Ježić, Slobodna Dalmacija, Styria, Tomislav Karamarko, Udba, Večernji list, Zagrebačka banka, zakon o medijama

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.