autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Panika raste kao plima u plitkome mozgu

Autor: Davor Krile / 22.08.2015. Leave a Comment

Davor Krile

Davor Krile

Domovina nam je pred strašnom pogibelji. Deseci tisuća, stotine tisuća, neki apokaliptički tvrde i milijuni izbjeglica iz Sirije i drugih arapskih zemalja nezaustavljivo nadiru prema našim istočnim pragovima.

Srbija se već napunila očajnicima, a kako su se Mađari na sjeveru sebično odlučili ograditi zidom, jedini put u spas te goleme rijeke ljudske nesreće vodi – avaj! – preko našega svetoga korita.

Narogušilo se bez puno riječi ali s prilično puno zebnje hrvatsko puritansko biće, zadrhtalo u osjećaju nemoći pred nepreglednom ljudskom masom. Realni su izgledi da nam se Domovina uskoro pretvori u golemi izbjeglički logor, u šator pod kojim više ne bi obijesno bivačili naši gordi veterani, vjekovni čuvari predziđa kršćanstva i od malo drukčijih kršćana, nego očajni, gladni i gologuzi istočnjački inovjerci, spremni na tko zna kakve rubne geste i opačine.

Gdje je tu onda njihov nešto mirotvorniji no dugoročno ništa pogubniji utjecaj na hrvatski ”way of life“, navada da se klanja i žene zaklanja zarom i feredžom, te da se na domaćinovo gostoprimstvo uzvraća religijskom tvrdokornošću i pokušajima da se zauzda naša sveta sloboda govora i pisma, naročito ćiriličnog?

Vjerovanje u (tuđe) barbarstvo, nažalost, najčešće je hrvatsko vjerovanje. Zatvoreni u svoju ideološku i političku monolitnost, u svoje isključivosti i zakopčani u svoje nimalo ujevićevske mrakove, mnogi Hrvati još uvijek odbijaju vidjeti nesretnoga sebe i u onome svojemu sugrađaninu istoga pisma, govora i jezika što je baš poput njih, ni kriv ni dužan, prije 20 godina iz rodne kuće izgnan političkim vrtloženjima, ratom i oružanom silom

Evo su se braća Slovaci, stari europski arijevci, u duhu huntingtonovske doktrine o sukobu civilizacija i svojedobnoga pobratimstva Franje Tuđmana i Vladimira Mečiara odmah odlučno počeli braniti od humanitarne obveze koju im je propisala Europska unija, pa u svojoj zemlji nipošto ne žele zbrinjavati muslimane, nego isključivo kršćanske izbjeglice iz Sirije.

Panika raste kao plima u plitkome mozgu, a plima pred sobom uvijek nosi smeće i staru ljudsku istinu da su upravo iz straha od barbarstva kroz povijest i počinjena najveća barbarstva: od staroga Rima do Hitlerova vakta.

Koju to civilizaciju, uostalom, bilo koji zapadnjački übermensch ima za braniti ako u istoj nema ruke pomoći za Sirijca Laitha Majida, snimljenoga nekidan kako na obali grčkog otoka Kosa u ranu zoru plačući grli svoje troje djece, svjestan da tisuće nalik njemu i njegovoj djeci nisu imale sreće ni dotaknuti žuđenu zemlju nego mrtvi plutaju onim istim morem u koje dokono plačemo svoje europske guzice, od Egeja do Lampeduze?

Kakve to kulturološke, demokratske i duhovne temelje Europa uopće može sačuvati ako u njoj ni oni što su prije ciglih dvadeset godina i sami pred pogibelji bezglavo nosili djecu u naručju i živote u najlon-vrećicama nemaju duše prepoznati ranije sebe u očajnim arapskim očima?

Zatvaranje u sebe, piše francusko-bugarski sociolog Tzvetan Todorov u svojoj knjizi “Strah od barbara”, prvi je znak barbarstva.

Realni su izgledi da nam se Domovina uskoro pretvori u golemi izbjeglički logor, u šator pod kojim više ne bi obijesno bivačili naši gordi veterani, vjekovni čuvari predziđa kršćanstva i od malo drukčijih kršćana, nego očajni, gladni i gologuzi istočnjački inovjerci, spremni na tko zna kakve rubne geste i opačine

Vjerovati da je tvoja nacionalna, vjerska, kulturološka ili zavičajna grupa jedina prava, odbijati svaku drugu spoznaju osim vlastitoga iskustva, ništa ne nuditi drugima i ostati odlučno zatvoren u svoju izvornu sredinu – sve su to sigurni znakovi barbarstva.

Priznavati različitost ljudskih društava, skupina i kultura, iskazivati sućut prema njima i prihvaćati ih kao dio našega zajedničkoga čovještva – jedini je put napretka i civiliziranosti.

Antropolog Claude Levi Strauss u djelu “Rasa i povijest” još je paradoksalniji: ”Odricati čovječnost onima koji su najviše divlji zapravo znači preuzeti njihovo tipično ponašanje. Barbar je time ponajprije čovjek koji vjeruje u barbarstvo.“

Vjerovanje u (tuđe) barbarstvo, nažalost, najčešće je hrvatsko vjerovanje. Zatvoreni u svoju ideološku i političku monolitnost, u svoje isključivosti i zakopčani u svoje nimalo ujevićevske mrakove, mnogi Hrvati još uvijek odbijaju vidjeti nesretnoga sebe i u onome svojemu sugrađaninu istoga pisma, govora i jezika što je baš poput njih, ni kriv ni dužan, prije 20 godina iz rodne kuće izgnan političkim vrtloženjima, ratom i oružanom silom.

Tabuizirati priču o toj sili i prešućivati istine o tom temeljnom ratnom iskustvu još uvijek je sveta dužnost svih domoljubnih dogmata.

U starčadi što su po kninskim selima nekažnjeno pobijena na kućnim pragovima nitko od njih ne vidi strijeljane bez suda i krivnje i nakon onoga rata u Teznom ili Kočevskom rogu, niti u vlastitom ušutkavanju onih koji se usude o tome govoriti vide nekadašnje komunističke komesare i totalitariste kojih su im inače puna usta.

Kakve to kulturološke, demokratske i duhovne temelje Europa uopće može sačuvati ako u njoj ni oni što su prije ciglih dvadeset godina i sami pred pogibelji bezglavo nosili djecu u naručju i živote u najlon-vrećicama nemaju duše prepoznati ranije sebe u očajnim arapskim očima?

Kako onda u izbezumljenim izbjeglicama iz daleke i razorene Assadove Sirije vidjeti ikoga bliskoga i išta svoje?

Kako u očima Laitha Majida ne vidjeti potencijalnog terorista i previdjeti vlastite oči?

Lako, ako gledaš srcem i dobro se zagledaš. Ja, na primjer, u Laithovim očima vidim pogled svoje pokojne babe, a u njegovu naručju svoju mater i njezinu braću, kad su – nema tome davno, malo više od 70 godina – iz barbarstvom poharane Europe brodovima bježali u egipatski izbjeglički logor El Shatt, na puškomet od Sirijske pustinje.

Jednak je to bio osjećaj iskorijenjenosti i neizvjesnosti što te čeka i hoćeš li uopće preživjeti.

Kratak je put od svakog rata do svakog el shatta, samo ljudi tu istinu brzo zaborave, kao i to da se države i kontinenti mijenjaju, a da suze ciklično kruže.

(Prenosimo s portala Slobodne Dalmacije).

Još tekstova ovog autora:

  • Marko Vučetić: ”Mi smo država bez društva”
  • Tko se još sjeća Tomislava Karamarka?
  • Vladimir Putin, neskriveni uzor Zorana Milanovića i Tim Oreškovića
  • Mandatar mekog srca
  • Radost bezvlađa
  • Izračunajmo koliko smo svjetlosnih godina do Kanade
  • Hoće li i 8. studenog pobijediti cinizam?
  • Neoboljševika poput Karamarka nema sve do Bjelorusije
  • Znači imamo domoljubne i nedomoljubne branitelje
  • Predsjednica ne zna što joj je posao

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OSVRT Tagged With: arapske zemlje, barbarstvo, civilizacije, Claude Levi Strauss, Davor Krile, El Shatt, Europa, Hrvatska, izbeglice, izbeglički logor, kršćani, Laith Majid, Lampeduza, mađarska, muslimani, osvrt dana, različitost, Sirija, Srbija, sućut, Tzvetan Todorov

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT