autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Pismo agnosticima: Matematika i Bog

Autor: Željko Porobija / 20.05.2018. 2 Comments

Željko Porobija

Željko Porobija

Biti vjernik znači misliti/osjećati/vjerovati da Bog 100% postoji, uz možda minimalnu i sasvim formalnu mogućnost da ste pogriješili. S druge strane, biti ateist znači da se postojanju Boga pridaje 0% vjerojatnosti (ili najviše 0,000001%).

Danas je, međutim, sve popularnije biti agnostik – jednostavno reći da ne možemo znati postoji li ili ne postoji Bog.

Agnosticizam je kao pojam uveo Darwinov ”buldog” Thomas Huxley, a ima izvora koji tvrde i da je Darwin bio agnostik.

Nekima je to iznimno jak argument u prilog vlastitom agnosticizmu i vrlo često čujem kako se ateiste kritizira što – kao i ja u prethodnoj kolumni – misle da Darwinova teorija evolucije implicira ateizam. Jer, kako glasi uvriježena kritika, ni sam Darwin to nije mislio, pa što onda o tome tek ima reći tamo neki osrednji filozof.

Da budem odmah jasan već u samom uvodu: među agnosticima – kao i među vjernicima i ateistima – imate i pravih moralnih vertikala, i prosječnih ljudi, i sitnih duša, hulja i probisvijeta.

Među ljudima nisam nikada pravio razlike, ne mislim da su ”oni drugi” (i ”ovi treći”) glupi i nemoralni. Napokon, u jednoj fazi svog izlaska iz vjere sebe osobno sam prvenstveno smatrao agnostikom, znao i javno reći kako više i ne tražim odgovore na velika pitanja (kao što je, prije svega, postojanje Boga).

Agnostici s ateistima dijele zajednički stav prema religiji kao neutemeljenoj ideologiji i fantaziji; agnostici žive životom nevjernika, oni nisu nesigurni vjernici koji povremeno, za svaki slučaj, svrate u Crkvu. Tako da oni ni po čemu nisu nešto između vjernika i ateista – jedino što na pitanje postojanja Boga namjesto vjerničkog ”Znam da On postoji” i ateističkog ”Znam da Bog ne postoji” odgovaraju s cesarićevskim ”Tko zna (ah, niko, niko ništa ne zna, krhko je znanje!)”

No ipak osjećam potrebu da i s agnosticima prodiskutiram, iako mi uglavnom sasvim ugodno čavrljamo u stvarnoj i virtualnoj komunikaciji (pa imamo i dvije zajedničke grupe na fejsu).

Agnostici s ateistima dijele zajednički stav prema religiji kao neutemeljenoj ideologiji i fantaziji; agnostici žive životom nevjernika, oni nisu nesigurni vjernici koji povremeno, za svaki slučaj, svrate u Crkvu. Tako da oni ni po čemu nisu nešto između vjernika i ateista – jedino što na pitanje postojanja Boga namjesto vjerničkog ”Znam da On postoji” i ateističkog ”Znam da Bog ne postoji” odgovaraju s cesarićevskim ”Tko zna (ah, niko, niko ništa ne zna, krhko je znanje!)”.

Stoga ovo nije moja rasprava s agnosticima kao ljudima, nego jednostavno s agnostičkim stavom. Ne pitam se tko ima više pameti i morala, nego kako stvari doista stoje.

Mislite li ozbiljno da je postojanje Boga i dalje nekakva ozbiljna mogućnost?

Ako ste agnostik, reći ćete kako je vjerojatnost postojanja Boga nekih 50%, pa krenimo od te brojke i pokušajmo se malo ozbiljnije baviti matematikom.

Imajući, dakako, u vidu da pitanje postojanja Boga nije tek puka matematička rasprava, nego u cijelu priču moramo uvesti i sve one činjenice koji su nam dosad poznate. Znao sam i od ljudi iznimnog znanstvenog pedigrea čuti kako nemamo dovoljno podataka da bismo donijeli konačan sud – i bojim se da te prepametne glave u ovom slučaju nisu u pravu.

Ali hajde da objasnim matematički problem – pritom pokušavajući da ne budem previše apstraktan i ne natjeram većinu vas da odustanete od čitanja ovog teksta.

Kad računate vjerojatnost nečega, imate na raspolaganju razne metode, a meni se čini kako je možda i najprikladniji Bayesov teorem.

Ne brinite, neću sad ovdje izbaciti formulu (i dobrohotnog čitatelja iz takta), ali ću objasniti što se i kako njime može napraviti.

Recimo to ovako: načelno dajete postojanju Boga 50% vjerojatnosti – i to je postotak s kojim obično nemam problema, jer nešto može ili postojati ili ne postojati, dakle, imate samo 2 mogućnosti.

Doduše, s postojanjem Boga – barem onakvog kakvim ga zamišljaju glavne teističke religije – stoji i to da je on ili uvijek postojao ili nikada nije postojao (teolozi bi rekli da je njegovo postojanje nužno). Sve ostale stvari u svemiru postoje privremeno, čak je i svemir privremen (teolozi bi rekli da je njihovo postojanje slučajno).

I, hajde, krenimo dakle od mogućnosti da postoji takvo biće koje je oduvijek postojalo i uvijek će postojati. Koliko je prema vama vjerojatno da takvo biće dosad ne ostavi ni jedan jedini dokaz svog postojanja?

Ovo nije moja rasprava s agnosticima kao ljudima, nego jednostavno s agnostičkim stavom. Ne pitam se tko ima više pameti i morala, nego kako stvari doista stoje

Jer, ako ste agnostici, svakako ne prihvaćate sve ono što nam se dosad nudilo kao dokaz postojanja Boga (i s pravom ste odbacili te odavno opovrgnute ”dokaze”).

Uglavnom, pretpostavljam da će dobar dio vas opet izabrati ziheraški pola-pola odgovor. Dakle, vjerojatnost da se vječno biće, kome ste u početku dali šanse 50% postojanja, ne uspije u cijeloj povijesti svemira (i ljudske misli) dokazati je 50%.

Nadam se da znate ”množiti” postotke i da nećete reći kako je 50% x 50% = 2500% (sami shvaćate da bi to zvučalo blesavo).

Naprotiv, umnožak ova dva postotka je 25% (mislim da ste već uhvatili i formulu za izračunavanje proizvoda postotka).

I tu je i suština Bayesovog teorema – kako neka vjerojatnost izgleda kad se množi s drugim vjerojatnostima. Do one prve dolazimo nekim razboritim izborom (”odokativno”), a one druge su već proizvod svih činjenica koje su nam dosad poznate.

Možda da krenemo dalje.

Ako su šanse da se takvo biće ne bi dosad uspjelo dokazati – kolike su šanse da se ono dosad ne bi uspjelo ni pokazati?

Znam, imate priče o tome da se npr. Jahve ukazao Izraelcima na Sinaju; imate i iskaze raznih pojedinaca da im je Bog rekao ovo ili ono – ali i sami znate koliko je sve to, najblaže rečeno, problematično (ono o Jahvi i Sinaju napisano je tek nekih 8 do 10 stoljeća nakon navodnog događaja).

Ne morate se zamarati tim pričama; krenite među konkretne vjernike i upitajte ih kakvo im je neposredno iskustvo Boga. Onda ćete čuti kako se to sve svodi na neki duboki osjećaj, na neko unutarnje osvjedočenje (to je pojam koji ćete naći i u teološkim udžbenicima), na neki događaj za koji misle da se mora objasniti djelovanjem Nekoga Gore.

Ako i naletite na nekog tko će vam pričati da im je Bog osobno progovorio, imat ćete dvojbi u vezi pitanja zdravlja takvih osoba.

Uglavnom, kad pokupite sve te činjenice – a imate uzorak od nekoliko milijardi vjernika – koliko će vam se činiti mogućim da je jedno takvo nadmoćno biće iza sebe ostavilo samo takva svjedočanstva koja nisu nimalo neupitna?

Hoćete li opet pribjeći sigurnom utočištu od 50% izgleda?

Nema problema što se mene osobno tiče – iako bih dao znatno manje od 50%. Ali time ste mogućnost postojanja Boga – uzevši u obzir i prethodnu računicu – sveli na 12,5%.

Ako ste agnostik, mislim da ćete u susretu s ovakvom računicom – koliko god nepreciznom – shvatiti da možda nije racionalno braniti stav možda jest, možda nije

A pitanja koja biste dalje mogli postaviti samo se množe i mogu se ticati i religijski i deistički shvaćenog Boga.

Koliko je vjerojatno da bi se jedno takvo biće objavilo ljudima tek nekih nekih stotina tisuća godina nakon nastanka naše ljudske vrste (homo sapiensa sapiensa)?

Koliko je vjerojatno da bi ta objava ostala onda zabilježena samo u prilično nepouzdanim spisima?

Koliko je vjerojatno da bi se vjernici podijelili u toliko puno različitih skupina (a govorimo o objektivno postojećem biću)?

Koliko smatrate mogućim da bi ova naša povijest – i pisana i ona evolucijska – bila tako krvava i zla kad bi ju vodilo jedno svedobro i svemoćno biće?

Ako samo na ova 4 pitanja odgovorite sa svojih standardnih 50% – što mislite do koje ste brojke došli?

Ukoliko vam nije pri ruci kalkulator, reći ću vam ja tu brojku – 0,78125% (isprike svima koji ne vole brojeve na 5 decimala).

A sami možete smisliti dalje brojna druga pitanja kao i vidjeti što bi se dogodilo kad biste namjesto 50% stavili neku manju brojku (koja bi u navedenim slučajevima bila puno realnija).

Postotak koji ćete na kraju priče dobiti bit će debelo ispod 1 (već smo prešli tu magičnu granicu), vjerojatno ćete imati neku brojku koja započinje s 0, pa iza nje slijedi još puno nula, da bi tek na kraju tog podugačkog niza imali neku mršavu jedinicu.

Znam da će neki od vas – i to je sasvim legitimno – pokušati pribjeći i onim pitanjima koja bi se bavila samo filozofskim (deističkim) poimanjem Boga i njegovom postojanju navodno poboljšala šanse.

Primjerice, kolike su šanse da bi slučajno nastali svemir bio upravo ovako dobro ugođen i pogodan za život kao ovaj naš?

Iskreno, ja taj postotak ne znam (ne zna ga nitko, da se ne lažemo), ali svakako u računicu ubacite i podatak da je ogromni dio ovog ”ugođenog” svemira apsolutno nepogodan za život.

Stoga bi pravo pitanje trebalo glasiti: koliko je vjerojatno da bi jedno svemoćno i nadmoćno biće stvorilo svemir s toliko toga ne-ugođenog.

Ne morate se zamarati tim pričama; krenite među konkretne vjernike i upitajte ih kakvo im je neposredno iskustvo Boga. Onda ćete čuti kako se to sve svodi na neki duboki osjećaj, na neko unutarnje osvjedočenje (to je pojam koji ćete naći i u teološkim udžbenicima), na neki događaj za koji misle da se mora objasniti djelovanjem Nekoga Gore

Neki od vas će mi uputiti i egzaktniji prigovor u pitanju korištenja Bayesovog teorema u ove svrhe (da ne spominjem vas koji ćete me iskritizirati zbog krajnjeg pojednostavljivanja formule).

Donekle ste u pravu, jer uistinu ova matematičko-statistička metoda i nije smišljena zbog ovakvih računica. Brojka do koje ćete na kraju doći ne može biti sasvim precizna, ali će u svim mogućim kombinacijama (čak i onima gdje biste na moja pitanja odgovorili s 99%) i dalje biti vrlo mala.

Otrežnjavajuće mala.

Ako ste vjernik – na vas sve ove računice vjerojatno neće djelovati, vi ćete se i dalje pozivati na neko svoje iskustvo ili osvjedočenje. Premda i među vama ima onih koji se neće biti spremni oduprijeti svakom glasu razuma.

Ali ako ste agnostik, mislim da ćete u susretu s ovakvom računicom – koliko god nepreciznom – shvatiti da možda nije racionalno braniti stav možda jest, možda nije.

Još tekstova ovog autora:

  • Zašto sam sve ovo pisao na Autografu
  • Korona će biti sudište i za teorije zavjere i za religiju
  • Virus bi u Njemačkoj osobito mogao pogoditi staračke domove
  • Evo kako ateisti mogu tješiti ožalošćene
  • Obiteljaši ne brinu ni za obitelj ni za djecu
  • Političari-vjernici: ugledajte se na svog ateističkog kolegu
  • Kad vrhunski biblijski stručnjak skrene pameću
  • Nebeski Bill Gates puno je gori od zemaljskog imenjaka
  • Moje pravo na život znači i moje pravo na smrt
  • Ne, mi ateisti nismo samo još jedna skupina vjernika

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: A/TEOBLOGIJA Tagged With: a/Teoblogija, Agnostik, ateist, Bog, Darwin, filozof, matematika, Thomas Huxley, vjernik, Željko Porobija

Comments

  1. zdenko barišić says

    21.05.2018. at 11:16

    Tko god pročita ovaj zanimljivi tekst, pa bio on ateist, agnostik ili vjernik, nakon toga čitanja – ostat će sa svojim uvjerenjima tamo gdje je i bio. Ipak – tekst je zanimljiv i potreban. Autoru – najviša ocjena.

    Log in to Reply
  2. Davorin Sudac says

    22.05.2018. at 11:15

    Postovani
    Dokazujete da Bog ne postoji koristeci jednadzbu:
    (vjerojatnost postojanja Boga)=(vjerojatnost postojanja Boga)x(vjerojatnost da dosad nije dokazano njegovo postojanje)x(vjerojatnost da se dosad nije ukazao)x(vjerojatnost da je stvorio ovakav naopak i zao svijet)x…..
    Dakle, skratite li jednadzbu s lijeve i desne strane znaka jednakosti dobit cete:
    (vjerojatnost da dosad nije dokazano njegovo postojanje)x(vjerojatnost da se dosad nije ukazao)x(vjerojatnost da je stvorio ovakav naopak i zao svijet)x…..=1
    A ta jednadzba vise dokazuje nego opovrgava Bozje postojanje.
    Drugi clan u jednadzbi je neprocjenjiv. Moze lako biti jedan. Treci clan govori o Bozjem ukazanju. Zasto bi se Bog ukazivao? Spinozin Bog se ne ukazuje. Nadalje, kakve veze Bog ima sa zlom u svijetu? Zlo je stvar percepcije. Sto je zlo jednom, dobro je za drugog. Jednom kad umrete, Vasa obitelj i prijatelji ce tugovati, ali neprijatelji sigurno ne, pogotovo ne crvi.
    Lijep pozdrav
    DS

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT