autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Pitajmo naše Židove što je njima pojam tolerancija

Autor: Anna Maria Grünfelder / 07.04.2017. Leave a Comment

Anna-Maria Gruenfelder”Nikada neću zaboraviti događaj u Krakowu kada smo snimali Schindlerovu listu”, sjeća se predsjednik Jewish Film-Festival of Tolerance (JFF), hrvatski filmski producent, dobitnik Oskara (1993. za film ”Schindlerova lista” i 2001. za film ”Gladijator”) Branko Lustig, preživjeli nacističkog koncentracijskog logora. ”Na Seder večeri kojom započinje blagdan Pesah, nenadano su se pojavili njemački glumci koji su glumili SS-ovce. Steven Spielberg ih je pozvao da uđu. Prišli su glumicama iz Izraela i s njima se družili i plesali do jutra. Na toj večeri simbolično se dogodilo pomirenje i ljubav.”

Kad bi samo pomirba nacista i njihovih židovskih žrtava bila laka kao na filmu! Kao i pomirba potomaka zločinaca i žrtava!

Istina je da su od kraja Drugoga svjetskog rata zemlje iz kojih je dolazilo zlo ulagale napore da uvjerljivo okaju grijeh što su ga zločinci počinili u ime svekolikog naroda i da žrtvama iskažu pijetet te pruže zadovoljštinu.

Zato Branko Lustig vjeruje u pomirbu, tim prije što on sam ”zna da nisu svi Nijemci krivi za holokaust, već da su krivi planeri, počinitelji i izvršitelji”. Kao bivši zatočenik konclogora, čiji je rodbina u njemu i nastradala, dok je on sam, još dječak, preživio, prava je osoba za predsjednika Židovskog film-festivala tolerancije, koji se upravo ponovo održava u Zagrebu kao i u brojnim europskim gradovima.

Možda će takva sjećanja doista potaknuti gradske vlasti na izgradnju spomenika žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici na zagrebačkom željezničkom kolodvoru – odakle su transporti i odlazili u logore smrti (obećanje gradonačelnika prigodom otvorenja izložbe Austrijskog kulturnog foruma) kao i osnivanje Muzeja tolerancije na Radničkoj cesti na mjestu stare uljare

Jewish Film-Festival of Tolerance promiče javno sjećanje na holokaust svjedočanstvima preživjelih, koji su na razne načine izbjegli progon, i otkriva do sada bezimene junake i junakinje koji su, ne mareći za opasnost po svoj život, spašavali ugrožene. Festival ”već 11 godina… teži k razvoju društva kozmopolitskog identiteta, shvaćanju i prihvaćanju kulturnih i društvenih različitosti…” (Nataša Popović, osnivačica i direktorica Festivala tolerancije Zagreb, u katalogu JFF-a).

U svrhu razvitka multikulturalnosti ove godine prikazuje izložbu ilustracija ”Hagade” bečkog slikara Bečke škole fantastičnog realizma Arika Brauera. Izložba pod naslovom ”Iz generacije u generaciju – nova Hagada Arika Brauera” posuđena je od Židovskog muzeja iz Beča i iznosi osebujan i stubokom osoban pristup knjizi koja se čita za židovski blagdan Pesah u znak sjećanja na utemeljiteljski događaj židovske povijesti –  egzodus iz Egipta, iz ropstva u slobodu, iz položaja zarobljene manjine u povijest Velikoga naroda.

Pitam se hoće li se hrvatska židovska zajednica, potaknuta umjetničkom interpretacijom egzodusa, koja je prije Drugoga svjetskog rata udarila svoj pečat društvenom, ekonomskom, znanstvenom i umjetničkom životu grada Zagreba ostavivši značajna djela – mislim samo na arhitektonsku baštinu Donjega grada (čija mi oronula pročelja bodu oči) – odvažiti izaći iz svojeg kutka manjinske pozicije?

Nedavno je, na tribini kulturnog društva ”Miroslav Šalom Freiberger”, Dafne Vidanec, studentica pokojnog profesora Egzegeze Staroga zavjeta na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu Adalberta Rebića, predstavila židovskom slušateljstvu ”Židovstvo perom Adalberta Rebića” židovstvo doživljeno od osobe koja je naviknuta crpsti izravno s izvora, iz Staroga zavjeta. To je ujedno i židovstvo kojim odišu evanđelja.

Tada sam poželjela da se predavačica osvrne i na preinake koje je to židovstvo doživljavalo već u fazi udaljavanja nove ”sekte” kršćana od svoje majke Sinagoge – a poglavito od posljedica sekularizacije sve do SHOE i na ono što je ostalo nakon te katastrofe. Iz kojih izvora, koje baštine crpe današnji, preživjeli članovi židovske zajednice svoj identitet?

Jewish Film-Festival of Tolerance promiče javno sjećanje na holokaust svjedočanstvima preživjelih, koji su na razne načine izbjegli progon, i otkriva do sada bezimene junake i junakinje koji su, ne mareći za opasnost po svoj život, spašavali ugrožene. Festival ”već 11 godina… teži k razvoju društva kozmopolitskog identiteta, shvaćanju i prihvaćanju kulturnih i društvenih različitosti

Kad sada na Pesah (počinje u ponedjeljak, 10. travnja 2017. – kakva li nesretna podudarnost i povijesna paralela!) za Seder stolom čitaju ”Hagadu”, doživljavaju li dar slobode? – iako se njihova sloboda sastoji u tome da u svojoj niši njeguju svoje uspomene, dok ih izvan zidova zgrade Židovske općine Zagreb u Palmotićevoj 16, odnosno kuće židovske vjerske zajednice Bet Israel na Mažuranićevom trgu 6 nitko ne prepoznaje kao Židove.

Znam da se pokojni profesor Adalbert Rebić trudio, zajedno sa svojim prijateljima u vjerskim zajednicama, artikulirati identitet hrvatskog ”postholokaustnog židovstva”, za koje je središnji problem kako integrirati iskustvo SHOE – iskustvo da se metafizički shvaćeno Ništa ostvarilo u nacističkim logorima smrti – u vjerovanje otaca. Preživjelima činjenica da su preživjeli predstavlja(la) je izvor zahvalnosti – ali im je nametnula pritisak pitanja, za što im je dodijeljen dar života, zašto baš njima dok su drugi stradali – na što ih taj dar obvezuju i hoće li smoći snagu udovoljiti obavezama iz dara života?

To su unutarnje dileme suvremenog židovstva, s jedne strane europskog, postholokaustskog, s druge strane životno uvijek ugroženog izraelskog židovstva.

Željela bih saznati dokle su za života profesora Rebića uspijevali njegovi dijalozi u židovskim zajednicama. Ne vjerujem da je sve ostalo samo na tumačenju starozavjetnog židovstva antičkog razdoblja. Prenošenje tradicije i vjere s pokoljenja na pokoljenje središnja je obaveza židovske obitelji, sve do današnjeg vremena.

Arik Brauer se u svojoj ”Hagadi” fokusirao na temu oslobađanja i slobode naspram ropstva, te mislim da je iskustvo slobode u središtu doživljavanja suvremenih Židova i sačinjava – ako ne i cjelovit – barem važan element identiteta.

No zašto Festival tolerancije?

Kad sada na Pesah (počinje u ponedjeljak, 10. travnja 2017. – kakva li nesretna podudarnost i povijesna paralela!) za Seder stolom čitaju ”Hagadu”, doživljavaju li dar slobode? – iako se njihova sloboda sastoji u tome da u svojoj niši njeguju svoje uspomene, dok ih izvan zidova zgrade u Palmotićevoj 16, odnosno kuće židovske vjerske zajednice Bet Israel na Mažuranićevom trgu 6 nitko ne prepoznaje kao Židove

Ta inicijativa ima vrlo ambiciozan plan – osvijestiti vrijednost multikulturalnosti i promicati interkulturalne kontakte.

Pojam tolerancije budi asocijacije koje nisu posve u suglasju s ciljevima Festivala: tolerancija, uvažavanje drugoga i drugotnosti su važni preduvjeti za život u svakoj zajednici – važni, nužni, ali samo po sebi nedovoljni.

Treba zapitati preživjele žrtve holokausta u Europi moraju li i danas strahovati za svoju slobodu, za svoj život (kao u Izraelu), osjećaju li se primoranima skrivati ispod mimikrija i kretati se među nežidovima što neupadljivije i neprepoznatljivije?

Prema njujorškom sociologu Danielu Bellu suvremeni Židovi opredijelili su se za  ”dvostruki identitet” – građanina među građanima, a ”unutrašnja je tajna židovska”.

”Dvostruki znak” je kao povez na čelu, vidljiv samo drugim sunosiocima tajne. ”Židovstvo je”, prema književniku i psihoanalitičaru Manesu Sperberu, ”ono isto što je devi grba. Kako god se nosi s njom, riješiti je se ne može.”

Nose li se sa svojim židovstvom, jer drugačije ne mogu i čuvaju li se u strahu od (novih?) progona? Ili žive kao građani koji se, osim kao nositelji ove baštine, osjećaju i punovrijednim članovima zajednice, pa smiju bez straha artikulirati svoje potrebe i imati precizne, konkretne predstave o tome što im treba za dostojan život? Dostojan život nije život u toleranciji, nego život s uvažavanjem i poštovanjem.

Izložba Arika Brauera u sklopu JFF-a, kao i sam Festival tolerancije, održava se ne samo kao dio Festivala nego kao ”izvor inspiracije” (N. Popović) za pojedince i za zajednice koje se (još) bore za svoj identitet i za slobodu da žive bez diskriminacije, za uključenost naspram izolaciji, za pripadnost i neopterećenost naspram nametnutom bremenu predrasuda i isključivosti.

”Cilj Festivala nije samo kultura sjećanja, nego i konfrontacija preživjelih žrtava s preživjelim osobama koje su – namjerno ili nenamjerno, dobrovoljno ili pod prisilom – postale suakterima programa konačnog rješavanja (židovstva) – u želji da se to zlo više nikada ne ponovi”, kazao je Branko Lustig.

No, i sam spiritus rector Branko Lustig ne može a da se ne zapita ”Što to zapravo znači: da se nikad ne ponovi? Ponovilo se, ponavlja se”, zaključio je u privatnom razgovoru i dao naslutiti da bi se zli duhovi mogli neočekivano i naglo probuditi.

Izložba Arika Brauera u sklopu JFF-a, kao i sam Festival tolerancije, održava se ne samo kao dio Festivala nego kao ”izvor inspiracije” (N. Popović) za pojedince i za zajednice koje se (još) bore za svoj identitet i za slobodu da žive bez diskriminacije, za uključenost naspram izolaciji, za pripadnost i neopterećenost naspram nametnutom bremenu predrasuda i isključivosti

U ime svih kojima ovaj Festival nosi poruku slobode treba mu zaželjeti da ne širi samo duh tolerancije – jer tolerancija je tek (negativno shvaćana) odsutnost isključenosti i izolacije.

Isključeni teži pozitivnim iskustvima: prihvaćenosti i uključenosti. Unatoč toj kritičnoj zamjerci glede naslova svrsishodnost je takva festivala izvan svake dvojbe.

Javnosti još uvijek treba ponovo i ponovo utuvljivati u glavu što je holokaust bio, što je značio za svaku potencijalnu žrtvu, za svaku deportiranu osobu i obitelj, ali i za počinitelje i njihove potomke.

Naposljetku za kolektivni identitet zemalja iz kojih potječu zločinci.

Možda će takva sjećanja doista potaknuti gradske vlasti na izgradnju spomenika žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici na zagrebačkom željezničkom kolodvoru – odakle su transporti i odlazili u logore smrti (obećanje gradonačelnika prigodom otvorenja izložbe Austrijskog kulturnog foruma) kao i osnivanje Muzeja tolerancije na Radničkoj cesti na mjestu stare uljare.

Sve dok se ne ostvare ti projekti, festivali kao JFF jamče očuvanje sjećanja na žrtve holokausta i promicanje ljudskih prava i sloboda, tolerancije i prihvaćanja različitosti.

Još tekstova ovog autora:

  • Kongregacija za doktrinu vjere razara sebe i Papin autoritet
  • In memoriam: Uta Ranke-Heinemann (1927.-2021.)
  • Dok je obitelj u nevolji, Glas Koncila se bavi ratom spolova
  • Kruh i ruže: 100. obljetnica Međunarodnog dana žena
  • Ženski glas u Crkvi – u Hrvatskoj samo preko muškog
  • Pitanje eutanazije oko kojeg će se uvijek lomiti koplja
  • Slijepu mrlju percepcije imaju i mjesne crkve diljem Europe
  • Ljudi, Vatikan je shvatio da žene znaju čitati!
  • Papa Franjo lik sv. Josipa predstavlja kao uzor služenja
  • Zašto Crkva u RH kvalitetno ne donosi stav oko cjepiva?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Adalbert Rebić, Advocata diaboli, Anna Maria Gruenfelder, Arik Brauer, Bet Israel, Branko Lustig, Dafne Vidanec, gladijator, Jewish Film-Festival of Tolerance, JFF, Miroslav Šalom Freiberger, Nataša Popović, Pesah, Schindlerova lista, Steven Spielberg, Židovska općina Zagreb

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    Zagrebačka mjesta stradanja i otpora

    nenad-jovanovic
  2. Povijesni kompromis

    Povijesni kompromis

    marinko-culic
  3. Aleksandar Vučić, najveći ikad

    Aleksandar Vučić, najveći ikad

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    Uređenje Dositejeve kuće u Plavnu

    anja-kozul
  2. Dom za “nevidljive”

    Dom za “nevidljive”

    paulina-arbutina
  3. Danju svinjac, noću smrzavanje

    Danju svinjac, noću smrzavanje

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.