Još za života je bio proglašen ”modernom renesansnom legendom”. Mnoga elitna sveučilišta diljem svijeta dodijelila su mu počasne doktorate. Petnaest je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, koja mu je nekoliko puta tek za dlaku izmakla, što je šteta jer bismo onda i u našem dijelu svijeta znali nešto više o njemu.
Višestruko je nagrađivan kao pomiritelj među narodima, ali i kao nadareni pjesnik i globalno utjecajan znanstvenik. Tisuće na svim kontinentima pamte lingvistu i antropologa svjetskog glasa Kennetha Pikea, čovjeka iznimno plodonosne karijere, i kao briljantnog predavača i kreativnog komunikatora. Spada među najutjecajnije suvremene jezikoslovce svijeta, stručnjaka koji je lingvistiku, znanost o jeziku, ne samo obogatio nego i globalno revolucionirao.
Višestruko je nagrađivan kao pomiritelj među narodima, ali i kao nadareni pjesnik i globalno utjecajan znanstvenik. Tisuće na svim kontinentima pamte lingvistu i antropologa svjetskog glasa Kennetha Pikea, čovjeka iznimno plodonosne karijere, i kao briljantnog predavača i kreativnog komunikatora. Spada među najutjecajnije suvremene jezikoslovce svijeta, stručnjaka koji je lingvistiku, znanost o jeziku, ne samo obogatio nego i globalno revolucionirao
Već su stari Grci počeli znanstveno raspravljati o jeziku. Tako su se Pitagora i Platon bavili pitanjem glasova i vrsta riječi, a Aristotel analizom rečenica i logičkim problemima. Može se tvrditi da je gramatika zapravo rođena u krilu grčke filozofije, posebice logike. Grčki filozofi, na primjer, prvi su ustanovili gramatičke kategorije i klasifikacije koje i mi danas rutinski rabimo. No i pored primjene proverbijalne grčke analitičnosti na jezik, o lingvistici kao znanosti nema govora sve do 19. stoljeća.
Stručnjaci se uglavnom slažu da je temelje suvremene lingvistike svojim originalnim pogledima na jezik i njegovom tipologijom postavio tek čuveni Nijemac enciklopedijskog znanja Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.). Ali ni Humboldt ni njegovi suvremenici nisu mogli imati pojma o tome koliko jezika u svijetu postoji, kao ni o enormnom izazovu literalizacije mnogobrojnih jezika svijeta koji su donedavno bili bez ikakve pismenosti.
Danas se u svijetu govori 6809 jezika (ne računajući njihove dijalekte), od kojih većina (62 posto) u Aziji i Africi. Lingvistički institut (SIL International), koji je u Dallasu do svog umirovljenja 1978. godine vodio dr. Pike, bavio se znanstvenim istraživanjima 1359 manje poznatih jezika. Više od 300 jezika duguje svoju pismenost Pikeu i njegovim suradnicima, a taj se posao završava na još 889 jezika. Njihova stručna bibliografija sadrži više od 1300 znanstvenih monografija, više od 160 objavljenih doktorskih disertacija, više od 170 objavljenih magistarskih radova, više od 6000 stručnih članaka i približno 8000 knjiga i priručnika na “novim jezicima.”
UNESCO drži da je SIL jedna od najkorisnijih obrazovno-znanstvenih ustanova svijeta, a to su svojim mnogobrojnim nagradama i odlikovanjima priznale i vlade velikoga broja zemalja. Opismenjavanjem naroda tzv. Trećeg svijeta i prevođenjem različite vrste gradiva na njihove jezike omogućeni su gospodarski, intelektualni i duhovni razvoj naroda te njihovo uključenje u suvremena civilizacijska kretanja i njihove beneficije.
Ti su neumorni vizionari i hrabri pioniri utrli putove pismenosti i izlaska iz civilizacijske izolacije stotinama milijuna ljudi, koji su kao i mi “stvoreni na sliku Božju” (…) U tom veličanstvenom poslu oslobađanja ljudskih potencijala od zaostalosti i neukosti nailazilo se na mnoge prepreke i otpore, pa se treba sa zahvalnošću i ovom prigodom prisjetiti i svih onih koji su u tim pionirskim pothvatima žrtvovali vlastite živote
Na području primijenjene lingvistike u službi biblijskog i općeg prevodilaštva SIL nema sebi ravne ustanove u svijetu. Za to i za stvaranje čitavog globalno angažiranog pokreta antropoloških lingvista najveće zasluge pripadaju dr. Kennethu Pikeu. U svojoj dugoj karijeri, više od šest desetljeća stručnog lingvističkog rada na terenu, te pedagoškog djelovanja, kao istaknuti profesor michiganskog sveučilišta te direktor SIL-a, Pike je školovao nekoliko tisuća lingvista i doslovce desetine tisuća kršćanskih misionara.
Osim toga, napisao je mnoge standardne lingvističke udžbenike i nezaobilazna stručna referentna djela iz fonetike i fonemike. O njegovoj erudiciji, veličini interdisciplinarnog uma tog ”čovjeka moderne renesanse” svjedoči posebice i njegova poslednja knjiga ”Talk, thought and thing: The emic road toward conscious knowledge”.
Kennetha Pikea, kao mladog kršćanskog misionara, u svijet lingvistike najprije je uputio William Cameron Townsend, legendarni utemeljitelj međunarodne udruge Wycliffe Bible Translators International (WBTI), “najzaslužniji čovjek za procvat biblijskog prevoditeljstva u 20. stoljeću” (R. Tucker). WBTI, prigodom utemeljenja 1934. godine, postavio si je ekumenski cilj pomoći svim narodima i plemenima svijeta da otkriju kako “Bog govori njihovim jezikom”. Ta plemenita vizija podrazumijevala je goleme pionirske pothvate u otkrivanju, stvaranju abecede i polaganju temelja pismenosti za stotine urođeničkih, dotad nepoznatih jezika.
Na tom su poslu u više od sedamdeset zemalja diljem svijeta i za više od 1200 jezika angažirane tisuće antropološki i lingvistički osposobljenih misionara. Ti su neumorni vizionari i hrabri pioniri utrli putove pismenosti i izlaska iz civilizacijske izolacije stotinama milijuna ljudi, koji su kao i mi “stvoreni na sliku Božju”, dakle članovi velike i raznorodne ljudske obitelji kojima također pripadaju sloboda, dostojanstvo i užitak u dobrima koja donosi autentični napredak čovječanstva.
U tom veličanstvenom poslu oslobađanja ljudskih potencijala od zaostalosti i neukosti nailazilo se na mnoge prepreke i otpore, pa se treba sa zahvalnošću i ovom prigodom prisjetiti i svih onih koji su u tim pionirskim pothvatima žrtvovali vlastite živote.
Još tekstova ovog autora:
- Okreću li Nijemci leđa Bogu zbog (ne)vjere ili poreza?
- Šulek, luteran koji je pokatoličio Vukovu Bibliju za Hrvate
- Tonko Maroević: velikan duhovne mostogradnje
- Okreću li Nijemci leđa Bogu zbog (ne)vjere ili poreza?
- Erdoganova otvorena provokacija civiliziranom svijetu
- Zašto vjerujem u Boga? U što ja točno vjerujem?
- Što bi Martin Luther King učinio?
- Od američkog sna do američke noćne more
- Zašto je NATO bombardirao Beograd?
- Najvelikodušniji filantrop svijeta, Bill Gates, nije Antikrist
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.