autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Politike nenasilja: povezani smo u jednom ekosustavu

Autor: Ana i Otto Raffai / 17.05.2021. Leave a Comment

Ana i Otto Raffai

Ana i Otto Raffai

”Nije dovoljno biti dobar, treba aktivno pružiti otpor korupciji u politici”.

Ova rečenica naše prijateljice koja se odlučila aktivno uključiti u političko natjecanje na lokalnim izborima sažima njenu motivaciju, a pokazuje i nama kojim ćemo smjerom, vjerujemo, postići politike nenasilja.

Politike nenasilja i lokalni izbori – tako glasi naslov malog istraživanja koje je provela ”Politike nenasilja” – ustanova za mirovno obrazovanje i djelovanje iz Osijeka od 20. ožujka do 5. travnja 2021.

Propitivali smo stavove ispitanika iz političkih stranaka i nevladinih organizacija o nenasilju i mogućnostima nenasilnih politika. Htjeli smo ih potaknuti da bilo kao sudionici u izborima koji nude svoje političke programe ili kao sudionici koji će birati te programe i osobe pitaju: gdje je u ponuđenom političkom programu nenasilje?

Koliko ga uopće smatrate važnim za političko djelovanje u zajednici, za viziju kojom se vodite u izgradnji te zajednice? Koliko vam je kao biračicama i biračima moguće prepoznati programe i stranke koje barem u tragovima zagovaraju miroljubive, nenasilne politike?

Ustanova je poslala anketu na više od tristo adresa: političkim strankama, nevladinim organizacijama te mirovnim školama. Odazvalo se 95 ispitanika, iz 29 gradova Hrvatske, podjednako iz političkog kao i iz nevladinog odnosno obrazovnog sektora.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da više od 40 posto ispitanika i ispitanica gaji simpatije prema nenasilju.

Možemo simpatiju jačati u stav nenasilja koji počinje od uvida da nasilje nije nužnost nego je izbor svake osobe koja poseže za nasiljem. Ako je izbor, onda svaka osoba za svoje nasilje i odgovara

Također velika većina prepoznaje nasilje i smatra kako dugoročno nasilno ponašanje ne daje prave rezultate jer ”stvara otpor, nasilje, strah, nejedinstvo, gradi obrasce moći koji stvaraju prostor za korupciju, kriminal i nepotizam” kako je u prezentaciji istraživanja istakla njegova voditeljica Julijana Tešija.

No sama simpatija za nenasilje nije dovoljno jamstvo za nenasilno djelovanje. Gotovo 50 posto ispitanika smatra da je nasilje sveprisutno i prihvaćeno u društvu. Stoga je nenasilje u nekim situacijama po njima neefikasno.

Postoji stabilno nepovjerenje u mogućnost nenasilnog uspjeha u svim nasilnim situacijama: dakle nepovjerenje koje koči pristanak uz nenasilje bez ALI. Postoji jedan ALI za koji se pita Julijana Tešija, je li on izuzetak koji se pretvara u pravilo.

Kao paradigmatske izjave Tešija navodi nekoliko izjava. Tako izdvaja odgovor jednog ispitanika: ”Nenasilno djelovanje je osnovni faktor stabilnosti i dobrobiti za ljude osim u ekstremnim situacijama koje traže nužne vojne intervencije radi zaštite ljudi”. Ali nije sam rat/vojni sukob spominjan kao primjer legitimnog nasilja.

Drugi ispitanici, pak, smatraju da ”suzbijanje nasilja nije uvijek moguće nenasilnim sredstvima” budući da suzbijanje nasilja ovisi o mnogim čimbenicima. Ispitanik misli na institucionalno ili strukturalno nasilje.

Konačno, neki ispitanici niti na osobnoj razini ne vide da mogu nenasilno izaći na kraj sa sukobom. Nekima je i tu potreban odmak u ”ali” kada ne mogu biti tolerantni prema onima koji nisu ili ne žele biti tolerantni.

Nas kao ustanovu nije iznenadila, ali je zabrinula percepcija našeg društva: u očima ispitanika naše društvo njeguje i potiče nasilje. Posebno oni koji su na pozicijama moći podržavaju takvu sliku društva. Nasilje se smatra dopuštenim i učinkovitijim od nenasilja.

Što ćemo mi onda s našom ”ponudom” jedne druge političke paradigme: politike nenasilja?

Tom sintagmom označavamo politike koje su prepoznate po kreiranju mogućnosti/prostora suradnje, isticanju vrijednosti i cijenjenju umijeća dijaloga, politike koje podržavaju održiv razvoj, temelje se na etici brige i cijene snagu suosjećanja i solidarnosti.

To su politike koje umiju u traženju političkih rješenja uskladiti snagu empatije sa snagom asertivnosti, koje stvaraju klimu u kojoj izumiru predatorski, kompetitivni porivi i preziru se egoistično agresivne politike dok na važnosti dobivaju politike skrbi i suosjećanja.

Konačno, to su politike koje su podržane i koje podržavaju ekonomiju senzibilnu za ”novac koji ima srca”, kako stoji u podnaslovu djela ”Impact”, sir Ronalda Cohena, jednog od utemeljitelja koncepta investiranja za društveni utjecaj/impact.

Radi se o ekonomiji, tumači Cohen, koja vodi brigu o zelenim politikama, o utjecaju tržišta na okoliš i na društvenu pravdu. I kroz taj utjecaj mjeri bruto nacionalni dohodak.

Što možemo ostvariti nakon ovih lokalnih izbora, u smjeru politika nenasilja? Što nam o smjeru kojim možemo ići govore rezultati našeg istraživanja?

Istraživanje ”Politike nenasilja i lokalni izbori 2021.” je pokazalo da ispitanici gaje simpatije prema nenasilju. Nadaju se da će doprinositi demokratizaciji i oslobađanju društva od nasilja uključivanje građana u donošenje političkih odluka, ako se angažiraju u lokalnim zajednicama u svojim mjesnim odborima.

Na tom tragu možemo učiniti mnogo koraka, postupno ostvarivati transparentnost za kojom čeznu ispitanici, jednako i iz političkog i iz nevladinog sektora.

Velika većina prepoznaje nasilje i smatra kako dugoročno nasilno ponašanje ne daje prave rezultate jer ”stvara otpor, nasilje, strah, nejedinstvo, gradi obrasce moći koji stvaraju prostor za korupciju, kriminal i nepotizam” kako je u prezentaciji istraživanja istakla njegova voditeljica Julijana Tešija

Možemo simpatiju jačati u stav nenasilja koji počinje od uvida da nasilje nije nužnost nego je izbor svake osobe koja poseže za nasiljem. Ako je izbor, onda svaka osoba za svoje nasilje i odgovara.

Nikada cilj ne opravdava sredstvo, pa ni onda kada je društvo percipirano tako nasilnim kako izgleda prema odgovorima iz ovog istraživanja.

Od ovog uvida krećemo dalje i promatramo sebe kao male generatore nenasilja, kao one koji neće posezati za nasiljem pa niti kada su politički predstavnici s vrha vlasti prešli svaku liniju dopustivog pokazivanja svog nasilja. Niti taj prestup nas ne oslobađa od odgovornosti za vlastito (ne)nasilno ponašanje.

Tada će nam sve manje trebati ono ALI u odnosu na nenasilje. Tada će nam biti jasno da kultura koju stvaramo ima sasvim drugi ”miris i boju”.

Ovi izbori tek su početak, prilika da i ovaj, nadamo se, posljednji čin pandemije iskoristimo za ono što nas je pandemija naučila: kako skoro devedeset ispitanika odgovara, pandemija nam je pokazala da smo ”povezani u jednom ekosustavu” za koji trebamo ”preuzeti odgovornost i djelovati u smjeru održivog razvoja, kvalitete života i opće dobrobiti”.

Nadamo se da smo lekciju pandemije naučili, da se ne moramo bojati popravnog ispita.

 

UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .

Još tekstova ovog autora:

  • Ne gledaj mi noge – pogledaj me u oči
  • Deveti tjedni IZBJEGLICAma! – prilika za popravni ispit
  • Sve su puške tuđe – sve su žrtve moje
  • Mogli bismo raspraviti o ljubavi prema neprijatelju
  • Ukrajinska kriza je praćenje proizvodnje rata uživo
  • U novoj 2022. – želimo vam građanske hrabrosti
  • Demokracija mora živjeti od solidarnosti i povjerenja
  • Važnost logike i mira, Ivana Đikića i Sanje Barić na primjer
  • Katolička krivnja i teologija nakon grozote pedofilije
  • Dobrodošli, Afganistanci, ali ne u licemjerne EU državice

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: REVOLUCIJA NJEŽNOSTI Tagged With: Ana Raffai, ekosustav, Julijana Tešija, Otto Raffai, pandemija, politike nenasilja, Revolucija nježnosti

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT