Svjetlana Hribar
Ako imate djecu predškolskog i ranog školskog uzrasta, ako su maštovita i vole priče, evo projekta koji će ih s lakoćom i na način koji odgovara njihovu uzrastu – uvesti u hrvatsku povijest!
Pod naslovom ”Putovima Frankopana”, na YouTube kanalu, u lipnju je objavljeno osam zvučnih slikovnica koje donose priče za djecu vezane uz frankopanske kaštele u Primorsko-goranskoj županiji.
Dio je to projekta koji je Primorsko-goranska županija pokrenula 2005. godine s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine.
Projekt je vrijedan 61 milijun kuna, a u tijeku je njegova treća faza koja je sa 47,3 milijuna kuna financirana bespovratnim sredstva iz strukturnih fondova Europske unije.
Od 17 kaštela i tri sakralna objekta na području Primorsko-goranske županije, njih osam je izdvojeno da budu posebni interpretacijski centri smješteni u kaštelima Krk, Bribir, Bakar, Kraljevica, Grobnik, Trsat, Čabar i Brod na Kupi. Upravo ovim dvorcima bave se zvučne slikovnice, koje nedvojbeno zaslužuju širu popularizaciju i predstavljanje.
Pod naslovom ”Putovima Frankopana”, na YouTube kanalu u lipnju je objavljeno osam zvučnih slikovnica koje donose priče za djecu vezane uz frankopanske kaštele u Primorsko-goranskoj županiji
Naime, pravo je pitanje zašto frankopanski kašteli i ranije nisu dobili svoje mjesto u pričama za najmlađe, jer povijest se najlakše uči upravo kroz priče!
Na to ukazuje i zanimanje djece za multimedijske slikovnice, koje su, pak, rezultat promišljanja grupice entuzijasta koja je svoj rad na njihovoj realizaciji – poklonila stanovnicima Primorsko-goranske županije.
Sve je počelo edukacijama djece nižih razreda osnovnih škola u mjestima gdje će niknuti interpretacijski centri.
Mario Kovač svojim domišljatim i zabavnim kvizovima na temu Frankopana i Margareta Peršić svojim pričaonicama i kreativnim radionicama o Frankopanima dobro su zainteresirali djecu za povijest ove obitelji, a onda se između njih ubacila korona i sve je moralo stati.
– Sinula nam je ideja: Ako mi ne možemo djeci, slikovnice mogu! Tako su, za vrijeme korone, nastale multimedijske slikovnice – dok smo radili ”od doma“, u tišini, kada nije bilo nikakvih zvukova, jer vani nije bilo ni automobila ni ljudi – kaže akademska glumica Rajna Miloš.
– Mobitelom sam snimila svoje čitanje priča Velida Đekića, koje je ilustrirala Margareta Peršić, a bile su dio projekta o Frankopanima. Potpuno amaterski, u uvjetima kućne atmosfere snimljeni tekst poslala sam glazbeniku i prijatelju Elvisu Staniću, koji u vrijeme korone nije bio osobito zaposlen.
Ubrzo sam dobila njegovu glazbu za prvu snimljenu priču, a pokazalo se da – kao što su Velid i Margareta nadogradili jedno drugo – i Elvisova glazba nadograđuje moje čitanje! Oko svake slikovnice stvorio je zvučnu kulisu, koja im je dala karakter i dinamiku, ali i potpuno – novu dimenziju!
Peti član tima bio Luka Zulian, koji je uredio i za video objedinio sve naše uratke i jednostavnim i čistim rukopisom zaokružio svaku od osam zvučnih slikovnica, koje se nalaze na YouTube kanalu ”Putovima Frankopana”. Bio je to kraljevski timski rad, u kojem sam beskrajno uživala – objašnjava Rajna Miloš.
Kad je prva priča završena, Rajna Miloš poslala mi je na pregled. Oduševila me sadržajem, ilustracijama, lijepom glumačkom interpretacijom i glazbom. U pravu je kad kaže da je muzikom zvučna slikovnica dobila – novu dimenziju. Jer, osim što je za svaku priču skladao drugačiju glazbu primjerenu sadržaju, Elvis Stanić čitani je tekst opremio i zvukovima.
Primjerice, zlokobnom škripom vrata na starom kaštelu, jekom glasa kad se radnja premjesti u trsatsku spilju, zvukovima lovačkih truba kad stanovnici Broda na Kupi kreću u lov na puhove…, a sve to potiče maštu malih slušatelja. I razvija zanimanje za same Frankopane, koji su na području između otoka Krka, Vinodola, Rijeke i Gorskog kotara, obilježili više od pet stoljeća hrvatske povijesti!
Na YouTube kanalu ”Putovima Frankopana”nalazi se svih osam priča odnosno zvučnih slikovnica, a opis svake nudi i link za preuzimanje pdf verzije.
Tu su: ”Tri brata i tri kule” – svaki od njih voli biti malo poseban, ali sve što čine, uvijek čine zajedno – priča o stanovnicima frankopanskog kaštela u gradu Krku. Zatim ”Grobnički mlin” – dobro je činiti dobro – o vlasniku grobničkog kaštela i njegovoj brizi i pomoći stanovnicima Grobnika u vrijeme suše.
Potom ”Bribirske djevojčice” u priču uvode elemente Vinodolskog zakonika, a ”Putovanje bakarskim jedrenjakom” upoznaje djecu s Bakrom – gradom jedrenjaka i pomorske trgovačke tradicije te njegovim kaštelom na brdu koji kao da nadzire luku.
Slijedi ”Svojeglavi štapić” priča s poukom: Tko ne zna mjeru, sve će mu ispasti krivo, a govori o kraljevičkom kaštelu i njegovim stanovnicima Frankopanima, dok slikovnica ”Trsatsko blago” s popratnim objašnjenjem – Vani, u širokom svijetu, ima stotinu čuda – uvodi mladu publiku u magični svijet knjiga i čitanja.
Radi se o projektu od iznimne važnosti i vrijednosti, koji bi trebao biti okosnica raznih događanja vezanih uz obrazovanje, ali i turističku djelatnost
Vrlo kompleksna priča ”Čabarski rudari”, podnaslovljena ”Zajedno smo svi jači” – govori o životu rudara, opasnostima, ali i važnosti prijateljstva, a ”Puhova družina” – s napomenom Nikola je naš najbolji prijatelj među ljudima – o malim pospanim životinjicama iz dvorca u Brodu na Kupi.
A na ovome linku zainteresirani mladi, ali i oni stariji, pronaći će sve o Frankopanima.
”Od Dujma do Frana Krsta, od Krka do Bečkoga Novoga Mjesta, od 1118. do 1671. godine… Više od pet i pol stoljeća hrvatska povijest nezamisliva je bez Frankopana. Nema te važne društvene i političke dužnosti i uloge koju nisu obnašali: bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i politički prevratnici u potrazi za boljim svijetom.
Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku glagoljičkim pismom. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja. Ovdje je samo djelić njihove priče…”, piše u uvodu, a potom slijede kratki životopisi svakog od Frankopana koji su bili vlasnici kaštela diljem Primorsko-
goranske županije.
Dakle, radi se o projektu od iznimne važnosti i vrijednosti, koji bi trebao biti okosnica raznih događanja vezanih uz obrazovanje, ali i turističku djelatnost. Zato su na sajtu ponuđeni i promotivni video materijali kulturno-turističke rute na hrvatskom i engleskom jeziku.
Ukratko, zvučne slikovnice na YouTubeu obogatile su projekt i otvorile nove putove njegova razvoja. A Frankopani su dobili suvremeni edukativni impuls, koji ih vodi najvažnijoj grupaciji istraživača i fanova: Djeci!
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Zašto čitati ”Kazalište za narod” danas?
- Nasilje naše svagdašnje
- Usijano more – nevidljive ekonomije
- 60. glazbene večeri u Donatu: dostojno i virtuozno
- Dašu Drndić razumjet ćemo samo čitajući njene knjige
- Dragi Rade, nije vrijeme za odlaganje svirale
- Odluka glavnog urednika: O EPK – ne pisati!
- Na vijest o smrti… Borislav Ostojić – Lav (1937-2020)
- Damir Urban je pokazao da nije normalno biti mrtav za života!
- Samostalni umjetnici ili uhljebi?
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.