Pravo na nasilje kao ustavno pravo

Pravo na obranu oružjem u ustavu navodno imaju samo Amerika i Meksiko. Od prošlog mjeseca rečenica ”pravo braniti sebe ili život drugog čovjeka oružjem” usidrena je u Ustavu Češke Republike kao dio Povelje o ljudskim pravima i slobodama, što je podatak koji bi bolje pristajao rubrici vjerovali ili ne. Češka je vjerojatno posljednja država na koju biste pomislili da bi se mogla kititi mahanjem oružja u temeljnom državnom aktu.

”Smisao ustava i Povelje o ljudskim pravima i slobodama, na koje se zaklinju zastupnici i senatori je zaštita ljudskih prava od nepravde i nasilja, ni u kom slučaju uvođenje prava na nasilje kao ustavnog prava. Podrškom ovom zakonu zastupnici su zloupotrijebili svoju ustavnu obvezu, a možda i prekršili ustav.”

Ovo je na Facebooku objavio češki sociolog, stručnjak za sigurnost i bivši parlamentarni zastupnik Ivan Gabal.

Vrlo rijetko se u češkoj zakonodavnoj praksi događalo da bi senatori (članovi Senata, gornjeg doma češkog parlamenta, op.a.) uspjeli provući svoj prijedlog izmjene ili dopune zakona ili ustava, a eto, s oružjem im je to uspjelo.

U Zastupničkom domu je izmjena dobila zavidnu podršku, skoro pa sa svih strana političkog spektra, što mnogim analitičarima ne ide u glavu imajući u vidu da su se u prošlosti mnogi senatori i zastupnici izrazito protivili uvođenju prava na oružje u ustav. Posljednjih godina nekoliko puta je propao pokušaj da se oružje progura u ustav i baš Senat se tome usprotivio, a onda je odjednom postao inicijator prijedloga.

Po nekim istraživanjima Češka je šesta najsigurnija zemlja na svijetu, a Česi važe za mudre, mirne i miroljubive. U vrijeme kada su senatori predlagali zakon, puno ljudi je potpalo pod utjecaj političara i lobista koji su mantrali kako Europska komisija pokušava ograničiti legalno vlasništvo nad oružjem. Uzalud su predstavnici komisije objašnjavali da žele samo uvesti mjere protiv terorizma i ograničiti posjedovanje određene vrste oružja.

Po nekim istraživanjima Češka je šesta najsigurnija zemlja na svijetu, a Česi važe za mudre, mirne i miroljubive. U vrijeme kada su senatori predlagali zakon, puno ljudi je potpalo pod utjecaj političara i lobista koji su mantrali kako Europska komisija pokušava ograničiti legalno vlasništvo nad oružjem. Uzalud su predstavnici komisije objašnjavali da žele samo uvesti mjere protiv terorizma i ograničiti posjedovanje određene vrste oružja

Česi su se pravili gluhi, podnijeli žalbu protiv smjernice, nisu uspjeli, pa su posegnuli za ustavnim promjenama. Populističke floskule o tome da neće Brisel odlučivati o tome tko može nositi oružje u Češkoj urodile su plodom. Početkom srpnja prošle godine preko 100 tisuća Čeha potpisalo je peticiju za ustavno pravo na oružje, među njima i predsjednik Miloš Zeman i premijer, tajkun Andrej Babiš. Vlada je prije godinu dana usvojila prijedlog zakona, da bi ga ovog lipnja izglasao Zastupnički dom.

”Nije nimalo lijepo vidjeti vladu kako popušta pred pritiskom predstavnika naoružane zajednice koja kod nas predstavlja puka tri posto stanovništva”, napisao je prošle godine politički komentator Jiři Leschtina podsjećajući kako je u jednom novinskom razgovoru predsjednik Zeman pozvao Čehe da se ne boje nabaviti oružje. A prva dama, Ivana Zemanová još se ranije slikala u maskirnoj uniformi držeći u ruci bacač bombi.

Jedna od najagilnijih zagovaračica oružja u ustav je Jana Černochová, parlamentarna zastupnica češke Građanske demokratske stranke ODS, kojoj je nekada šefovao najpoznatiji euroskeptik, Vaclav Klaus, stručnjak za globalno zagrijavanje na razini Trumpa, kradljivac protokolarnog nalivpera u Čileu, a od nedavno i antivakser.

”Ako ste vidjeli barem prvih deset minuta ”Ratova zvijezda”, onda znate da i napadi u kibernetskom prostoru iziskuju reakciju u realnom prostoru. A reakcija u realnom prostoru može biti iz zraka, sa zemlje ili iz vode.”

Izjavila je ovo, ne trepćući, Černochová prije nekoliko godina prilikom rasprave u češkom parlamentu oko prijedloga zakona o obrani zemlje. Zbog ljubavi prema oružju nazvali su je u medijima i na društvenim mrežama Military Jane. Žestoko se protivila reviziji direktive EU-a o vatrenom oružju, čiji je cilj pooštrenje pravila za legalno držanje oružja u državama članicama. U znak prosvjeda slikala se tada sa strojnicom u večernjoj toaleti.

Glasanje za ustavnu izmjenu je, prema mišljenju nekih analitičara, svjesno glasanje protiv EU-a, protiv njenih članica i njihove sigurnosti. Smjernica EU-a je ograničila samo minimum prava vlasnika legalnog oružja i u osnovi ne ograničava oružje već vrste oružja, odnosno šaržere iz kojih možete pucati više od dvadeset puta u mahu. Mnogi su se poput komentatora Leschtine pitali, a zašto bi češki vlasnici oružja za svoj sportski užitak ili eventualno u samoobrani trebali još razornija vatrena čudovišta. Nitko im na to nije odgovorio.

”U pitanju je svjesni protueuropski stav zastupnika i daljnji korak u orbanizaciji češke politike”, smatra sociolog Gabal.

Prije četiri i pol godine u jeku antimigrantske i antislamske kampanje predvođene predsjednikom Zemanom, neposredno nakon terorističkog napada u Berlinu, tadašnji ministar unutarnjih poslova Milan Chovanec iznio je prijedlog dopune ustavnog zakona prema kojem bi građani, svjedoci terorističkog napada mogli upotrijebiti svoje oružje protiv terorista.

Ministrovom prijedlogu su se tada, srećom, oduprli mnogi u Vladi, uključujući i ministre obrane i pravosuđa koji su istaknuli da je država ta koja brine o sigurnosnim pitanjima, da se takva odgovornost ne smije delegirati na nekog tko se pukim slučajem s oružjem u džepu nađe u nekoj opasnoj situaciji, te da bi ustavna promjena mogla dovesti do porasta upotrebe oružja i napada takozvanih usamljenih strijelaca.

Njemački mediji su tada pisali o rastućoj histeriji u Češkoj, a Die Welt je podsjetio da u Češkoj postoje proizvođači i trgovci oružjem koji bi jedva dočekali usvajanje ovakvog zakona uz opasku da je oružje iz Češke omiljeno svugdje pa i kod terorista.

”Građanima sigurnost ne donosi oružje u džepu, ali osigurava školovana i adekvatno plaćena policija i vojska. Ovim država odustaje od svoje osnovne funkcije – osigurati sigurnost građanima”, izjavio je tada bivši lider Zelenih Matěj Stropnický.

Češka ima jedan od najliberalnijih zakona o posjedovanju oružja. Preko 300 tisuća građana ima dozvolu za više od 800 tisuća komada raznog oružja. Čist kriminalni dosje, 21 godina starosti, zdravstvena sposobnost, test o poznavanju vatrenog oružja i boravak na tlu Češke su dovoljni da dobijete dozvolu za posjedovanje oružja.

Glasanje za ustavnu izmjenu je, prema mišljenju nekih analitičara, svjesno glasanje protiv EU-a, protiv njenih članica i njihove sigurnosti. Smjernica EU-a je ograničila samo minimum prava vlasnika legalnog oružja i u osnovi ne ograničava oružje već vrste oružja, odnosno šaržere iz kojih možete pucati više od dvadeset puta u mahu

Češke sigurnosne službe godinama upozoravaju na tzv. domobrane, koji, navodno, čuvaju granice od migranata i multikulturalizma sa Zapada. U godišnjim izvještajima Ministarstva unutarnjih poslova ”domobrance” se, kako ih zovu Česi, redovito označava ekstremistima. Ministarstvo ozbiljno zabrinjava to što raste broj ljudi koji su spremni uzimati pravdu u svoje ruke.

Američki časopis Guns & Ammo još je u članku iz 2014. pod nazivom ”Deset najboljih zemalja za vlasnike oružja” uvrstio Češku na drugo mjesto odmah poslije Amerike. Iza njih su Švicarska i Panama, a od europskih država u prvih deset još su Norveška, Švedska, Srbija i Finska.

Među zemljama s najrestriktivnijom legislativom u vezi s oružjem je Velika Britanija. Njezini građani mogu posjedovati samo neke tipove sačmarica i automatskih pušaka i to pod vrlo striktnim uvjetima. Ne smiju imati ni određene vrste noževa i uopće hladnog oružja, ali ni električne paralizatore ni paprene sprejeve.

Sociolog Gabal je uvođenje prava na oružje u češki ustav nazvao sigurnosnim hazardnim korakom koji Češku približava situaciji u Americi i koji ugrožava sigurnost 97 posto građana koji nisu naoružani.

”Kao ustavno pravo ova izmjena zakona će omogućiti pristup oružju i ljudima, koji ga do sada iz psiholoških, sigurnosnih ili zdravstvenih razloga ne bi mogli dobiti, jer sada im to pravo daje ustav, i doći će do pogoršanja sigurnosne situacije. Želimo li zaista detektore metala u školama?”

Stručnjaci upozoravaju da bi dio laičke češke javnosti usvajanje prijedloga ustavnog zakona mogao shvatiti kao proširenje granice nužne samoobrane. Pravo braniti se, pa i s oružjem regulirano je već postojećim zakonima. A njegovo stavljanje u ustav je opasan vjetar u leđa. Najgore od svega je što o ovako ozbiljnim stvarima odlučuju nestručni, neupućeni i ostrašćeni političari i zastupnici gladni aplauza svjetine, poput zastupnice Military Jane koja povezuje cyberspace i ”Ratove zvijezda”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Kako je ljubav pobijedila birokraciju, ksenofobiju i predrasude
• Treba li demokraciji u sunovratu popravljati fasadu?
• Bolje tragati za identitetom, nego se busati u nacionalna prsa
• Migranti, aktivisti i biciklisti: omiljena meta populista i desničara
• Situacija u Amazonu, Uberu… Radnici ili moderni robovi?
• Apsurd: Iz razvijene Češke u siromašnu Srbiju na cijepljenje
• Uzalud nam cjepivo bez empatije i solidarnosti
• Bumerang iz mulja devedesetih
• Kad se građani pretvore u vojsku volontera zvoni na uzbunu
• Žene koje nisu slomili ni režimi ni patrijarhat

» Svi tekstovi ovog autora