autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Praznik rada i(li) prvomajska pasuljada

Autor: Peter Kuzmič / 01.05.2016. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bSjećate li se vremena kada su progresivni drugovi slavili Prvi maj kao praznik rada, a istovremeno se rugali Uskrsu kao pseudo-blagdanu zatucanih vjernika? Danas gospoda slave Uskrs a rugaju se zaostalim proleterima koji bi 1. svibnja htjeli proslaviti dan radničke solidarnosti. Ne znam tko, što i kako danas slavi u Beogradu jer su se pravoslavni Vaskrs i praznik rada ove godine opet kalendarski poklopili.

Danas mnogi čine sve kako bi se prava povijest i poruka praznika rada zaboravili ili barem sakrili. Stoga valja podsjetiti na neke značajne stvari i upozoriti na česta krivotvorenja.

Prvi maj je oduvijek bio osporavan i mnogobrojnim ideološkim i inim kontroverzama popraćen međunarodni praznik. Često je bio napadan, falsificiran, pa čak i zabranjivan kao dan anarhista i buntovnika. S druge strane su ga mnogi proglašavali praznikom cvijeća i proljeća te ga koristili ne za prosvjede nego za parade i izlete u prirodu.

Obilježava se kao dan svjetske radničke solidarnosti u spomen na masovni radnički štrajk u Chicagu koji je 1. svibnja 1886. završio nasiljem i u krvi. Bilo je to vrijeme rapidne industrijalizacije i bezosjećajnog iskorištavanja i ugnjetavanja radnika.

Uvjeti rada bili su loši, bez ikakvog osiguranja, nadnice niske a radno vrijeme u najboljem slučaju deset a u najgorem čak osamnaest sati dnevno. Iskorištavani i ogorčeni radnici su sve češće izlazili na ulice protestirajući protiv sebičnih kapitalista. Između ostalog tražili su osmosatno radno vrijeme. U tom kontekstu je nastala popularna formula 3×8: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulture.

Prvi maj je oduvijek bio osporavan i mnogobrojnim ideološkim i inim kontroverzama popraćen međunarodni praznik. Često je bio napadan, falsificiran, pa čak i zabranjivan kao dan anarhista i buntovnika. S druge strane su ga mnogi proglašavali praznikom cvijeća i proljeća te ga koristili ne za prosvjede nego za parade i izlete u prirodu

Prvi svibanj 1886. bio je rok do kojeg su vlastodršci trebali odgovoriti na uvjete radnika. Iako se štrajkalo u mnogim američkim gradovima, a proizvodnja bila paralizirana, najveće demonstracije, s više od sedamdeset tisuća radnika, bile su u Chicagu.

Kada je 1. svibnja 1886. u krugu kompanije McCormic Harvester policija silom krenula na razbijanje demonstracija i ubila šest te ranila oko pedeset radnika, među policajce je bačena bomba kojom je ubijeno sedam a ranjeno skoro sedamdeset pripadnika policijskih snaga, na što je odgovoreno žestokom vatrom na demonstrante od kojih su mnogi smrtno stradali.

Bombu je najvjerojatnije bacio policijski agent kao provokaciju kako bi se opravdala upotreba oružja i smrt ubijenih radnika. Mnogi prosvjednici su uhićeni, petero vođa štrajka je osuđeno na smrt, a nekolicina na dugogodišnje zatvorske kazne.

Prvi svibanj se dakle počeo slaviti kao spomendan na krvoproliće u Chicagu, a američka delegacija ga je na kongresu Socijalističke (Druge) internacionale u Parizu 1889. uspješno predložila kao međunarodni dan radničke solidarnosti.

I hrvatski radnici su u to vrijeme održavali štrajkove, i protestne skupove te isticali svoje zahtjeve u znaku tri osmice, te su već od 1890. počeli slaviti Međunarodni praznik rada. Narodne novine izvješćuju da je u zgradi Hrvatskog doma održana velika radnička skupština na kojoj su govornici pred tisuću radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi!”

U vrijeme socijalizma praznik rada je pretvoren u velebne državne priredbe, radničke povorke povremeno praćene limenom glazbom i vojnim paradama, dokazujući veličinu i moć socijalističke države.

Providnost je htjela da u naše vrijeme najžešći kritičar nepravednog gospodarstva i gaženja prava radnika i njihova dostojanstva bude papa Franjo. On hrabro proročki progovara protiv gospodarstva u kojem prevladava zakon jačega, da moćniji uništavaju slabije a ljude se tretira kao potrošnu robu. Ovaj papa-prorok poziva na solidarnost i odnos prema radu utemeljenom na pravednosti. On je uvjeren da “kada ljudska osoba a ne idol-novac bude u središtu djelovanja (…) da će se uspijeti izaći iz gospodarske močvare i teške krize koja pogađa svijet rada”

Kada je u samostalnoj Hrvatskoj u travnju 1996. godine izglasan Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, službeni naziv ovog praznika bio je Blagdan rada. Jezikoslovci su imali prigovora držeći da se imenom blagdan označuju samo dani posvećeni vjerskim spomenima te da je imenica praznik hrvatska oznaka za dane koji obilježavaju druge događaje. Njihovi su argumenti uvaženi kada je u studenom 2001. izmjenama i dopunama Zakona blagdan opet službeno postao praznik rada.

Zanimljivo je da u Hrvatskoj imamo mnogobrojne blagdane, ali je 1. svibanj ostao kao jedini neradni praznik a naširoko je prihvaćen i  jugoslavenski/međunarodni naziv 1. maj.

Papa Pio XII. je u reakciji na sve popularniji “socijalistički praznik” 1955. Prvi svibanj proglasio spomendanom Josipa radnika te se on od onda u čitavom katoličkom svijetu slavi. Isusov nebiološki otac Josip je prema biblijskoj predaji bio tesarski radnik te ga se tradicionalno drži zaštitnikom radnika, posebice stolara i tesara. Ponavljamo da je uvrštenje tog spomendana u liturgijski kalendar bila reakcija Crkve na socijalni pokret.

U Hrvatskoj imamo zadovoljavajuću normativnu (zakonsku) regulativu rada, ali s primjenom i kulturom rada te djelotvornom zaštitom radničkih prava ne stojimo dobro. U svijetu visoko cijenjena protestantska radna etika je kod nas, nasuprot zapadnoj Europi i sjevernoj Americi, potpuna nepoznanica, a za mnoge zbog pridjeva i nepoželjnica.

Nezaposlenost je izuzetno visoka, mnogi koji rade žale se zbog malih prihoda ili neisplaćenih plaća te je sindrom teško zarađenog kruha postao kolektivno iskustvo. To bolno iskustvo duboko pogađa ne samo (ne)radnike nego i njihove obitelji pa i društvo u cjelini.

Postoje i društveno institucionalizirane podjele i nepravde na području rada. Oni koji rade u državnom i javnom sektoru privilegirana su klasa čija su radna mjesta zajamčena i radnička prava zaštićena kolektivnim ugovorima. Istovremeno je velik dio radne snage u privatnom sektoru bez državnih jamstava i zaštite, a to se posebno odnosi na one koji rade na crnom tržištu ili u nekim manjim poduzećima gdje se radnička prava najmanje poštuju. Sindikalni glasovi se preslabo čuju ili im se premalo vjeruje.

Ne samo dok slavimo prvosvibanjski praznik rada nego trajno bi u središtu našeg zanimanja i zauzimanja trebala biti pitanja prava na rad i pravednu plaću, dostojanstvo radnika i zaštita njihovih prava kao i pravo na zasluženu mirovinu.

Kršćanska crkva od svojih apostolskih početaka upozorava na vrijednost rada kao i obveze i prava radnika (primjerice 2 Sol 3, 7 – 13). Način na koji je Rimokatolička crkva u novije vrijeme Međunarodni dan rad(nika) zamijenila proslavom sv. Josipa radnika je ideološki problematičan, ali je korisno što upozorava da osim društveno-materijalni rad ima i duhovno-obiteljsku dimenziju. Inače se od socijalne enciklike Rerum novarum pape Lava XIII. (1891.) nadalje unutar socijalnog nauka Crkve nalaze mnogobrojni poučni i korisni naputci za cjelovito poimanje i odgovornu praksu rada.

I hrvatski radnici su u to vrijeme održavali štrajkove, i protestne skupove te isticali svoje zahtjeve u znaku tri osmice, te su već od 1890. počeli slaviti Međunarodni praznik rada. Narodne novine izvješćuju da je u zgradi Hrvatskog doma održana velika radnička skupština na kojoj su govornici pred tisuću radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi!”

Providnost je htjela da u naše vrijeme najžešći kritičar nepravednog gospodarstva i gaženja prava radnika i njihova dostojanstva bude papa Franjo. On hrabro proročki progovara protiv gospodarstva u kojem prevladava zakon jačega, da moćniji uništavaju slabije a ljude se tretira kao potrošnu robu.

Ovaj papa-prorok poziva na solidarnost i odnos prema radu utemeljenom na pravednosti. On je uvjeren da “kada ljudska osoba a ne idol-novac bude u središtu djelovanja (…) da će se uspijeti izaći iz gospodarske močvare i teške krize koja pogađa svijet rada”.

Nažalost se Papin glas u nas preslabo, prerijetko i onda samo selektivno čuje. O značajnim pitanjima pravde i solidarnost koja on pokreće se u našoj javnosti premalo govori iako se naši političari povremeno i prigodno znaju razbacivati banalnim frazama o radničkim pravima.

Ali zato nas danas na svoju prvomajsku zabavnu paradu opet poziva najveci manipulator među hrvatskim gradonačelnicima. Bandićeva ludnica u Maksimiru osim prigodnih karanfila u središtu ponude ima 60.000 porcija “gradonačelnikovog graha”. Gradonačelnik časti i doslovno nas poziva da “bacimo sve probleme u zaborav (!)” Lijep način da brinemo za radnička prava!

Bandićev party ce pohoditi ponajviše graha gladni penzioneri i nezaposleni čija je radna mjesta uništio divlji kapitalizam. Uz manji broj ljevičara naći će se tu – nažalost i sramotu našu – i oni koji će dizati ruku u nacistički pozdrav.

Najveća ironija je u tome što Bandić poreznim novcem daruje hranu u funkciji autopromocije i kupovine glasova za buduće izbore. Radi se dakle o višestrukoj prevari i pravoj prvomajskoj post-proleterskoj pasuljadi.

Još tekstova ovog autora:

  • Preživio je avionsku nesreću
  • Sveta braća Ćiril i Metodije – spona Istoka i Zapada
  • Antisemitizam raste i mnogi se Židovi opet osjećaju ugroženi
  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Bandić, Chicago, McCormic Harvester, papa Franjo, papa Lav XIII, Papa Pio XII, Peter Kuzmič, Praznik rada, Prvi maj, Rerum novarum, Uskrs, Vaskrs, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Popravljamo uspomene

    Popravljamo uspomene

    boris-dezulovic
  2. Glava u toplom

    Glava u toplom

    viktor-ivancic
  3. Nova klasa

    Nova klasa

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    Zagreb i Ljubljana uz braću Ivković

    anja-kozul
  2. Čudo u Ogulinu

    Čudo u Ogulinu

    paulina-arbutina
  3. Ujedinjena Baranja za Baniju

    Ujedinjena Baranja za Baniju

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.