autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Prošlost se ne smije zaboraviti već traži stalan angažman

Autor: Vesna Teršelič / 30.10.2021.

Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

Na godišnjice početka ratova naviru pitanja vezana uz dvojbe jesmo li bliže ili dalje oslobađanju od tereta prošlosti.

Bez obzira na to koliko sumnjamo ili sanjamo o mogućnosti pomirenja unutar našeg podijeljenog društva i unaprjeđenju odnosa sa susjednim zemljama, nemilo nas pritišću nepriznati zločini. Mada određen broj čitatelja novina ili gledateljica televizije ”preskače” priloge s komemoracija, dosta ljudi s puno strasti sudjeluje u ratovima sjećanja.

Teško je reći koliko akteri verbalnih obračuna na društvenim mrežama i stvarnim sučeljavanjima, vjeruju povijesnim interpretacijama, političkim prikazima prošlosti ili, pak, pravosuđu, zbog nedostatnih istraživanja javnog mnijenja. No svatko od nas pamti neku nelijepu razmjenu neistomišljenika u vezi novije i najnovije prošlosti.

Na nedavnoj raspravi u organizaciji Foruma za vanjsku politiku pitali su me kako su na društvo utjecale presude za ratne zločine pred Tribunalom, njegovim slijednikom Međunarodnim rezidualnim mehanizmom u Hagu, kao i pred domaćim sudovima. Razvila se rasprava je li rad pravosuđa imao ikakvog i kakvog utjecaja.

Po mom mišljenju svakako jest, u što se jednostavno možemo uvjeriti na stranicama s izvještajima sa suđenja, poput webova Documente, SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu ili samih sudova.

U svakoj novoj generaciji susrećem osjetljive stvaraoce nekih novih interpretacija povijesti u čijem je središtu uvažavanje žrtava

U nas su presude daleko najznačajniji oblik suočavanja s prošlošću. Čak i kad presude previše kasno, katkad i više od dvaju desetljeća poslije počinjenja zločina, donose nesavršena sudska vijeća, u javnosti se najčešće uvažava sudski pravorijek.

Uostalom sami stradali, najbliži ubijenih i nestalih, puno očekuju baš od pravosuđa, pa ne odustaju ni nakon neuspjeha u parnicama protiv Republike Hrvatske koje su najčešće izgubili i morali platiti visoke troškove.

Bez obzira na razočaranje jer će za tek manji dio ratnih zločina postojati pravomoćne presude, ipak su za brojne masakre sudski utvrđene činjenice, pa je razumno očekivati da će osporavanje dokazanog van razumne sumnje, postupno postati nepristojno.

Uostalom, broj donesenih presuda za ratne zločine kod nas i susjedstvu među najvišima je u svijetu. Možda broj pravomoćno okončanih postupaka za ratne zločine počinjene u različitim post-jugoslavenskim zemljama u svjetskim razmjerima po značaju nadmašuje samo sudsko procesuiranje zločina vodećih pripadnika argentinske hunte.

Već godinama procesuiranje je najagilnije u Bosni i Hercegovini dok u Hrvatskoj stagnira, a u Srbiji i Crnoj Gori zastaje. No ne može se zanemariti korpus već utvrđenih činjenica, upisan u presude za neposredne počinitelje, kao i pravorijeke u predmetima koji po zapovjednoj liniji terete i tadašnje političke lidere poput Slobodana Miloševića ili Franje Tuđmana.

Na žalost, obitelji i porodice nestalih opterećuje traganje za najbližima. U Hrvatskoj je još uvijek 1.858 neriješenih sudbina.

No ne treba zaboraviti ni da su u suradnji domaćih i međunarodnih aktera ekshumirani i identificirani posmrtni ostaci u više od sedamdeset posto traganja za više od 40.000 osoba nestalih u ratovima od 1991. do 2001. U svjetskim je razmjerima to jedna od najuspješnijih potraga.

U nas su presude daleko najznačajniji oblik suočavanja s prošlošću. Čak i kad presude previše kasno, katkad i više od dvaju desetljeća poslije počinjenja zločina, donose nesavršena sudska vijeća, u javnosti se najčešće uvažava sudski pravorijek

Inicijativa za REKOM, regionalnu komisiju koja bi stvorila zajednički zapis o žrtvama i počinjenim zločinima, nije naišla na razumijevanje dovoljno velikog broja političara. Posebice zabrinjava što baš predstavnici vlada dviju članica Europske unije, Hrvatske i Slovenije, nisu podržali osnivanje istražnog tijela koje je moglo sagledati ratove iz više perspektiva.

No organizacije povezane u REKOM mrežu pomirenja nastavljaju raditi na izradi poimeničnog popisa žrtava ratova nastalih raspadom SFR Jugoslavije. Uz tisuće intervjua i prikupljenih dokumenata, imena zapisana od strane organizacija za ljudska prava mogla bi postati temelj objektivnijih interpretacija povijesti. Već je sada najviše citirana njihova zajednička procjena ukupnog broja ubijenih i nestalih, od oko 130.000 ljudi.

Sve je više vrijednih lokalnih napora, posebno u obrazovanju mladih, na tragu velikih europskih razmjena kroz Erasmus i European Remembrance programe, vidljivih i u izložbama poput nedavno otvorene ”Generacije aktivista” u Osijeku, autora Nikice Torbice i Branke Vierda.

Ohrabruje što upoznajem sve više osoba različitih generacija koje smišljaju nove puteve priznanja patnje svjesni da se prošlost ne može zaboraviti već traži stalan angažman.

Usprkos nevoljkosti političara imam optimizma. Poput Nadežde Mandeljštam u ”Strahu i nadi” vjerujem kako bi trebali udariti ”…bolje temelje, ako ni zbog čega drugog a ono zato što i nehotice preispitujemo svoje iskustvo i zapažamo pogreške i zločine iz prošlosti”.

U svakoj novoj generaciji susrećem osjetljive stvaraoce nekih novih interpretacija povijesti u čijem je središtu uvažavanje žrtava.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ženski pogledi na pobjedu
  • Jasno osudimo ruski napad. Pomozimo ukrajinskim izbjeglicama
  • Posljednji pozdrav Valeriju Jurešiću (8.2.1971. – 3.2.2022.)
  • Pomirenje iziskuje priznanje činjenica o svim zločinima
  • U slavu otpora žena Afganistana
  • Posljednji pozdrav Zoranu Ercegu (1959. – 2021.)
  • Pokažimo pijetet prema svim žrtvama ratova
  • 30 godina od ubojstva mirotražitelja Josipa Reihl-Kira
  • Samo mir: ni trunka mržnje prema (ne)prijatelju
  • Ustaški i drugi tragovi nasilja još nisu nestali

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: UMJESTO ZABORAVA Tagged With: Documenta, interpretacija povijesti, prošlost, SENSE, Umjesto zaborava, Vesna Teršelič

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT