autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Prva umjetnica svijeta

Autor: Miljenko Jergović / 14.12.2014. Leave a Comment

Pred kraj godine specijalizirani časopisi, ozbiljne novine, ali i prejeftini britanski tabloidi objavljuju liste najutjecajnijih, najmoćnijih, najboljih, ovakvih i onakvih, pisaca, umjetnika, kreatora slike svijeta. Kako u umjetnosti nema natjecanja, nema pouzdanih rejting lista, niti egzaktnih pokazatelja tko bi tu koga nadigrao, nadgornjao i nadvisio – čime se ozbiljni umjetnici ne bave ni u snovima, tako ovakve godišnje liste mogu zabaviti, ali i nagovijestiti kako bi stvari izgledale kada bi umjetnost bila sportska disciplina. Ali važnije od toga: ovakve liste nepogrešivo pokazuju koliko je ozbiljna firma koja listu sastavlja.

 

Art Review, na primjer, veoma je ozbiljna firma i adresa, časopis koji već godinama objavljuje pouzdane procjene o sto planetarno najutjecajnijih imena u svijetu likovnih umjetnosti i likovno-izvedbenih umjetnosti.

 

Ove godine, tako, na čelu liste našao im se Nicholas Serota, direktor svih Tate galerija i muzeja, slijedi David Zwirner, njujorško-londonski galerist, pa Iwan Wirth, također bjelosvjetski galerist, i Glenn Lowry, direktor MoMA-e.

Zašto baš Marina? I što je to u toj ženi da se barem četvrt stoljeća nalazi pri vrhu ovakvih lista, a da već punih četrdeset godina njezine akcije i performansi izazivaju reakcije, uglavnom iznenađenja, čuđenja i divljenja? Nije li ona predstavnik nečega što se u umjetnosti dogodilo jako davno, i što je u međuvremenu već stotinu puta demodirano, ne pripada trendovima, zaostalo je u vremenu, nije mu mjesto na naslovnicama utjecajnih magazina? Tako je, sve je istina, i upravo to pouzdan je znak da je Marina Abramović velika umjetnica našega vijeka

 

Da, galeristi i kuratori vladaju artom, to je dobro i tako treba biti, koliko god nas iritiralo, jer od toga u svijetu bez velikih ideoloških sustava, bez država-mecena i svijesti o povijesno-kulturnom kontekstu, upravo oni su, veliki i nedodirljivi galeristi i kustosi, brana od diletanata.

 

Na petom mjestu liste Art Reviewa, kao najutjecajnija umjetnica na svijetu, nalazi se Marina Abramović. Sedmi je Jeff Koons, kralj navodno osviještenog kiča, deseta je genijalna fotografkinja Cindy Sherman, petnaesti Ai Weiwei, šesnaesti Gerhard Richter, tridesetprva Isa Genzken – jedna od dražih umjetnica ovoga skromnog gledatelja i čitatelja, svojedobno Richterova žena, ili je, ipak, on bio samo muž Ise Genzken – tridesetšesti je Wolfgang Tillmans, tridesetdeveti Steve McQueen, četrdesetsedmi Hito Steyerl, šezdesettreća je Rosemarie Trockel.

 

Na devedesetčetvrtom mjestu je jedan od najdojmljivijih umjetnika današnjice, o kojemu bi prvom trebalo pisati kada se želi nešto reći o stanju na Bliskom istoku i o arapskome svijetu, Libanonac Akram Zaatari.

 

Na listi Art Reviewa se, kao što je i red, nalaze imena predsjednika i direktora Pompidou centra u Parizu, umjetničkog direktora Dokumente, kuratora venecijanskog bijenala 2015, direktora katarskih muzeja… Tu je neki moćan, bogat i zbilja utjecajan svijet, ali duboko i daleko ispod imena Marine Abramović.

 

Zašto baš Marina? I što je to u toj ženi da se barem četvrt stoljeća nalazi pri vrhu ovakvih lista, a da već punih četrdeset godina njezine akcije i performansi izazivaju reakcije, uglavnom iznenađenja, čuđenja i divljenja?

 

Nije li ona predstavnik nečega što se u umjetnosti dogodilo jako davno, i što je u međuvremenu već stotinu puta demodirano, ne pripada trendovima, zaostalo je u vremenu, nije mu mjesto na naslovnicama utjecajnih magazina? Tako je, sve je istina, i upravo to pouzdan je znak da je Marina Abramović velika umjetnica našega vijeka.

Mislim da je to bilo u Napulju, gledateljima je potpisala neku vrstu uvjerenja da je mogu ubiti. Sve što je radila, kad god bi radila, nudila je u zalog svoje tijelo, ime i osobu. Ali u potpunosti, bez ostatka. Hiljadu puta umirala je i rađala se, jedna Marina Abramović. To je tajna njezina utjecaja i njezine neusporedivosti. U njenom životnome i umjetničkom žanru postoje samo dva imena koja mogu stati u istu rečenicu s njom: Braco Dimitrijević, Ilija Šoškić

 

Svojedobno, u Veneciji, u predstavi balkanskoga baroka, pred kraj naših ratova iz devedesetih, satima je prala i ribala duge bijele kosti. Predstava je bila jednostavna i strašna, najganutljivija predstava rata obilježenog humanim preseljenjima i masovnim grobnicama. Kada bi se ti ratovi trebali svesti samo na jedan prizor, koji bi bio moguća metafora svih drugih slika, bio bi to prizor u kojem Marina Abramović pere balkanske kosti. Zato je ona velika.

 

Dvadesetak godina ranije, mislim da je to bilo u Napulju, gledateljima je potpisala neku vrstu uvjerenja da je mogu ubiti. Sve što je radila, kad god bi radila, nudila je u zalog svoje tijelo, ime i osobu. Ali u potpunosti, bez ostatka. Hiljadu puta umirala je i rađala se, jedna Marina Abramović. To je tajna njezina utjecaja i njezine neusporedivosti. U njenom životnome i umjetničkom žanru postoje samo dva imena koja mogu stati u istu rečenicu s njom: Braco Dimitrijević, Ilija Šoškić.

 

Prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj je kraće vrijeme boravio jedan manje poznati njemački umjetnik. Naše su ga novine ovako predstavile: “Svjetski poznati fotograf i konceptualni umjetnik dolazi u Zagreb”. Prije Zagreba posjetio je Motovun. U vrijeme tamošnjega filmskog festivala upriličio je performans, čiji nam smisao i sadržaj nije bio najjasniji, ali to je vjerojatno posljedica neartikuliranog medijskog posredovanja informacije. Uostalom, nije performanse lako prepričavati.

 

A u Zagrebu, gdje je bio zatim, umjetnik je uglavnom davao izjave i intervjue, u kojima se bavio olajavanjem svoje bivše žene. Gospodinu je sedamdeset i jedna, nanovo je sretno oženjen, ali nikako ne može da prestane govoriti o onoj od prije. Tvrdi da mu je ona ukrala ideje za umjetničke radove. Zapravo, ona više i ne postoji, nakon što se razišla od njega. On je, kaže, samozatajan, a ona nije. Zato je poznatija od njega.

 

O svome bivšem mužu Marina Abramović javno je izrekla neke vrlo lijepe, čak i pomalo romantične stvari. Rastali su se, kaže, usred performansa na Kineskom zidu.

Sve što Marina Abramović radi podrazumijeva zalog njezina tijela, imena i osobe. Tuđim tijelom, imenom, osobom ona se ne služi. To je u moralitetu umjetničkog djela, romana, priče, slike, performansa. I u tome je razlika između dobrih i loših, istinitih i lažnih umjetnika. Po tome se prepoznaju umjetnička autorstva

 

Godinama kasnije, pojavio se na jednom drugom njezinom performansu, kada bi sjedila i gledala se s posjetiteljima. Došao je i sjeo pred nju. Njoj su, niz savršeno mirno lice, potekle suze. Nije to bilo predviđeno. To je samo prateća okolnost jednoga umjetničkog djela u nastajanju.

 

Sve što Marina Abramović radi podrazumijeva zalog njezina tijela, imena i osobe. Tuđim tijelom, imenom, osobom ona se ne služi. To je u moralitetu umjetničkog djela, romana, priče, slike, performansa. I u tome je razlika između dobrih i loših, istinitih i lažnih umjetnika. Po tome se prepoznaju umjetnička autorstva.

 

Manje poznati njemački umjetnik Frank Uwe Laysiepen uzeo je pseudonim, jer je smatrao da se s takvim imenom ne može biti umjetnik. To ime djeluje razočaravajuće, pa je uzeo jedno drugo, mnogo kraće, koje zvuči pomalo eskimski, pomalo mongolski, i očaravajuće. Lijep je muškarac, i danas u sedamdesetima, pa mu je trebalo i lijepo ime.

 

Marina Abramović nije, međutim, uzela neko drugo, svjetskije ime, premda je njeno ime jednom davno bilo neizgovorivo kustosima i kuratorima, govornicima onih jezika kojima govori većina svijeta s liste Art Reviewa. Ona je navikla i naučila svijet na svoje ime, tako da ga danas izgovaraju bez zapinjanja. U imenu je istina. Ime se ne može mijenjati, niti se promjenom imena da uljepšati suština. Nije dobro lagati.

 

Manje poznati njemački umjetnik bio je muž velike umjetnice. I to je, uglavnom, ono po čemu je poznat. Sve drugo u njegovom slučaju manje je važno. Talent nije i nikad neće biti bračna stečevina. Moglo je, naravno, biti i drukčije, eh da nije olajavao bivšu ženu po novinama i web portalima jedne male zemlje tako željne “svjetski poznatih” i slavnih ženika i raspuštenaca. Srećom, te je manje poznati njemački umjetnik muško, pa o njemu možemo ovako govoriti nakon što je onako glupo panjkao bivšu. Da je žensko, rekli bi da je to seksizam.

 

(Prenosimo s autorova portala).

Još tekstova ovog autora:

  • Ako Ministarstvo kulture ne obrani N1, onda ga treba ukinuti
  • Hrvatska bi trebala otkupiti Meštrovićev spomenik u Chicagu
  • Patrijarh Porfirije, čovjek i njegovi prijatelji
  • Bandić je trebao biti anđeo da ne postane lopov
  • Što je dopušteno desnici, ne smije biti dopušteno i ljevici
  • Balašević Sarajlijama: ja sam kriv taman i da nisam kriv
  • Obnova na Baniji zločin je ratnog profiterstva
  • Pucnjava iz strojnice po mirnim i uzornim građanima
  • Hrvoje Tkalčić, lovac na potrese
  • Mate Janković, Babettina gozba na Baniji

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: OSVRT Tagged With: Art Review, autograf.hr, Braco Dimitrijević, časopis, David Zwirner, Glenn Lowry, Ilija Šoškić, Iwan Wirth, Marina Abramović, Miljenko Jergović, muzej, osvrt, portal, svijet, umjetnica, umjetnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Viktor E. Frankl: Liječnik i duša

Piše: Tihana Pšenko Miloš

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Operacija Poslovnik

    Operacija Poslovnik

    m-cimesa
  2. Documentine spomen šetnje Zagrebom

    Documentine spomen šetnje Zagrebom

    n-j
  3. Juriš na Veliki Petrovac

    Juriš na Veliki Petrovac

    nenad-jovanovic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.