autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Rada Borić: ”Za malo žena u politici krive su stranke”

Autor: Sandra Sabovljev / 24.10.2015. Leave a Comment

Rada Borić Foto: Kvinnatillkvinna.se

Rada Borić
Foto: Kvinnatillkvinna.se

S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu.

Centar je nastao 1995. godine kao reakcija na ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj sa željom rješavanja problema s kojima su se tada žene suočavale, no problema na tom polju ne manjka ni nakon 20 godina. O evoluciji Hrvatske po pitanju rodne tematike, kao i o aktualnim društvenim problemima govori naša sugovornica koju petkom možemo gledati kao dio ekipe televizijske emisije ”Peti dan” koja će joj zasigurno biti izvrsna platforma za rodno senzibiliziranje gledateljstva.

Možete li se prisjetiti početaka i rezimirati ukratko najveće dosege i uspjehe Centra za ženske studije?

Centar za ženske studije osnovan je 1995. godine, a nastao je u želji da se propita tranzicijski, ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, pruži otpor mizoginom okruženju, nacionalizmu i militarizmu, u namjeri da promovira kritičko mišljenje i nenasilnu kulturu, s posebnim naglaskom na afirmiranju žena i znanja o rodnom.

Naš odgojno-obrazovni sustav traži korjenite promjene. On ne robuje samo rodnim stereotipima, zabrinjavaju i drugi sadržaji, a o nastavnim metodama da i ne govorim. Roditelji, nažalost, obrazovani u istome tome sustavu, ne mogu imati bolje uvide u rodnu problematiku, budući da te uvide nisu imali ni od koga dobiti, no odgoj, posebice obrazovanje, pripadaju zajednici koja mora biti odgovorna za rast i razvoj osobe koja treba biti osoba bez spolnih predrasuda, i predrasuda općenito

Teško je ukratko rezimirati najveće dosege i uspjehe, ali sama činjenica da smo u dvadeset godina uspjele održati kontinuitet u ženskostudijskom obrazovanju i istraživanju ženske i rodne tematike na interdisciplinarnoj i interaktivnoj osnovi i kritičkim modelima spoznaje obrazovati više od 600 studentica i studenata, a u drugim, različitim obrazovnim programima preko 2.000 osoba, dovoljan su razlog za zadovoljstvo. Znanja i iskustva stečena u Centru našla ”primjenu” u drugim znanstvenim disciplinama, zanimanjima i osobnim životima.

Bili ste dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju i predavačica kulturne povijesti Balkana na istom sveučilištu. Kako uspoređujete rodnu osviještenost našeg i skandinavskih društava?

Svakako moramo poznavati kontekst, u ovom slučaju povijest borbe žena za svoja prava. Finske su žene, na primjer, dobile pravo glasa još 1906. godine, te ranije masovno izašle na tržište rada i zahtijevale svoja prava. Društvo mora obrazovanjem, ali i različitim mjerama, poticati i podupirati rodnu ravnopravnost. No, nije dovoljna samo emancipacija žena, cijelo se društvo mora emancipirati, tj. prepoznati da je jednakost svih temelj demokracije, ali i napretka zajednice.

Možete li objasniti skandinavsku sintagmu rodna profitabilnost o kojoj ste govorili?

Skandinavske su zemlje uvele kvote od 40 posto žena na mjestima odlučivanja u javnim poduzećima kao i onima izlistanim na burzi. Norveška je kvotu uvela još 2004. godine, te se do danas pokazalo da oni upravni odbori koji u svom sastavu imaju 40 posto žena posluju bolje.

Rada Borić Foto: civilnodrustvo.hr

Rada Borić
Foto: civilnodrustvo.hr

Žene su unijele promjene u način upravljanja, uključujući zahtjeve za većom društvenom odgovornošću poduzeća. I poduzeća koja imaju žene u svojim upravama pokazala su veći ostvareni profit. Kao feministkinje moramo biti oprezne oko sintagme ”rodna profitabilnost” jer je u njoj sraz rodnog i kapitala, koji je uvijek na štetu žena, iz rodnog i klasnog aspekta, čak i u Norveškoj.

Možemo se pohvaliti i nizom provedenih istraživanja, od onih koja se odnose na sjećanja žena na socijalizam, kada je bilo zazorno baviti se nasljeđem socijalizma, te produkcijom filma Sanje Iveković ”Borovi i jele” ili projektom Ženskog antifašističkog Zagreba, danas kada svjedočimo fašizaciji zajednice, ili pak projektima osnaživanja radnica tekstilne industrije i žena s invaliditetom, s kojima smo napravile predstavu ”Vaginini monolozi”, seminarima koji su ojačali žene da se bave politikom…

Ukratko, nije bilo teme koja nam nije bila važna i u kojoj s nama nisu sudjelovala ponajbolja imena hrvatske znanosti i kulture. Godišnje tako, samo u dvosemestralnom ženskostudijskom obrazovnom programu sudjeluje preko 40 predavačica i predavača, iz Hrvatske, ali i regije, Beograda, Ljubljane, Tuzle, a u drugim programima i projektima i sto osoba godišnje. Želim istaknuti i teorijski časopis ”Treću”, kao i preko 40 naslova knjiga i priručnika koje smo tiskale, a posebice naslova domaćih autorica koje se bave feminističkom teorijom i kritikom, poviješću i kulturom.

Centar za ženske studije osnovan je 1995. godine, a nastao je u želji da se propita tranzicijski, ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, pruži otpor mizoginom okruženju, nacionalizmu i militarizmu, u namjeri da promovira kritičko mišljenje i nenasilnu kulturu, s posebnim naglaskom na afirmiranju žena i znanja o rodnom

Tu je i poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi, koji organiziramo u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku i Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i nekoliko fakulteta i instituta iz svijeta.

Centar od 2009. upravlja i organizira programe u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke i posebice smo ponosne što smo uspjele sačuvati njezin stan i revalorizirati Zagorkin život i rad kroz niz programa. Nama je važno i zagovaranje za ženska prava, pa smo tako, uz suradnju kolegica političarki, uspjele u Saboru izboriti da se novinarska soba nazove sobom Marije Jurić Zagorke, naše prve profesionalne novinarke.

Na proslavi je upriličena i panel diskusija ”Feminizam: politika nade i otpora” na kojoj su sudjelovale istaknute regionalne feministice. Što se moglo čuti o novim trendovima i aktualnim problemima žena u društvu?

Panel je pokušao odgovoriti na nove izazove, posebice neoliberalnog kapitalizma, ekonomske krize i prekarijata, ali i ”smekšavanja” feminističkog diskursa.

Kao bumerang nam se vraćaju teme/problemi za koje smo mislile da smo ih riješile: radna ili reproduktivna prava žena, primjerice, ili pak sudjelovanje žena u političkom životu i na mjestima odlučivanja. Upravo je i Ustavni sud rekao svoje oko poštivanja kvota na izbornim listama, a ne prestaje ni pritisak Crkve i ”molitvenih zajednica” oko prava na pobačaj.

Rada Borić Foto: Forbes China

Rada Borić
Foto: Forbes China

Slične uvide dijelimo i s kolegicama iz regije, a panel, i naša ”prekogranična suradnja”, koja također ima kontinuitet iz vremena sukoba/ratova, svjedoči o važnosti ”sestrinstva” i solidarnosti, a upravo je i o intersekcionalnoj solidarnosti i potrebi da feminizam ponudi odgovore i izvan »rodne priče« bilo govora i na panelu.

Kritičari feminizma naglašavaju da je feminizam izgubio aktivistički element. Od dobivanja prava glasa, od ’68. kada se borilo za seksualnu emancipaciju, kažu, nije se ništa značajno postiglo za boljitak žena u društvu. Potplaćenost žena je konstantna kao i slaba zastupljenost u javnom životu. Kako komentirate tvrdnju da je feminizam u krizi? Slažete li se?

Ne bih se složila da je feminizam izgubio aktivistički element ili da je u krizi. Ovisi kako definiramo feminizam, kao teoriju, kritiku patrijarhata ili emancipatorski pokret za ostvarivanje prava žena. No, i feminističku teoriju valja gledati kao aktivizam, dok god ona subverzivno podriva tradicionalno znanje. Feminizam je i inspiracija i ”zastava” za aktivističke akcije u Hrvatskoj.

Može li feminizam ponuditi strategije za rješavanje ovih pitanja? U čemu je problem?

Finske su žene, na primjer, dobile pravo glasa još 1906. godine, te ranije masovno izašle na tržište rada i zahtijevale svoja prava. Društvo mora obrazovanjem, ali i različitim mjerama, poticati i podupirati rodnu ravnopravnost. No, nije dovoljna samo emancipacija žena, cijelo se društvo mora emancipirati, tj. prepoznati da je jednakost svih temelj demokracije, ali i napretka zajednice

Feminizam, dakako, može ponuditi ”strategije” za rješavanje nekih od pitanja ili prijepora oko položaja žena u društvu, njihove potplaćenosti ili podzastupljenosti, zagovarajući rodnu jednakost. Još je 1917. Marija Jurić Zagorka rekla da se ”narod ne dijeli na muško i žensko kad im se dijele dužnosti, te da se ne treba niti dijeliti kad im se daju prava” i gotovo 100 godina kasnije svjedočimo da se ženama uskraćuju prava.

Spomenuli ste odluku Ustavnog suda o ukidanju obavezne 40-postotne zastupljenosti žena na izbornim listama? Je li ta odredba zapravo bila tek alibi mjera za rodnu ravnopravnost budući da su žene bile na začeljima lista i da ih naprosto nedostaje kao političkog kadra?

Zakoni su pisani tako da ih se vrlo lako može osporiti kada to nekome zatreba. Već je Zakon o ravnopravnosti spolova ostavio ”fleksibilnom” provedbu kvote od 40 posto podzastupljenog spola i to s odgodom od tri izborna kruga.

I tada, kao ni danas, nije bilo političke volje i propuštena je prilika da se uvede tzv. zip sustav u Zakon, odnosno zastupljenost na listama po redoslijedu: žena – muškarac – žena – muškarac. Kao što je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ionako doveo u pitanje stvarnu namjeru i iskrenost predlagatelja, te se stvorio dojam da se kvote uvode samo radi zadovoljenja forme, a ne s ciljem stvarne provedbe paritetne demokracije.

Kao bumerang nam se vraćaju teme/problemi za koje smo mislile da smo ih riješile: radna ili reproduktivna prava žena, primjerice, ili pak sudjelovanje žena u političkom životu i na mjestima odlučivanja. Upravo je i Ustavni sud rekao svoje oko poštivanja kvota na izbornim listama, a ne prestaje ni pritisak Crkve i ”molitvenih zajednica” oko prava na pobačaj

K tome, u praksi, vezano uz nadolazeće izbore ova odluka Ustavnog suda neće imati nikakvog učinka. Ženska mreža Hrvatske, čiji je Centar članica, upozoravala je i prije da uvođenje kvota, zajedno s uvođenjem preferencijalnog glasanja ne može proizvesti učinak ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru.

Treba tražiti da se uvedu kvote za ulazak u Hrvatski sabor, tj. da kvota obvezuje i liste i Sabor – time bismo doista postigli da žene (i stranke) u Saboru zastupa bar 40 posto zastupnica. Kad bi naše stranke istinski podržavale ravnopravnost spolova, one bi bez obzira na odluku Ustavnog suda otpoštovale vrednote Ustava i same ostvarile ravnomjernu zastupljenost žena i muškaraca na kandidacijskim listama po zip sistemu.

Što je zapravo srž problema slabe zastupljenosti žena u politici i parlamentu?

Za slabu zastupljenost žena u politici ”zaslužne” su političke stranke. Na njima je odgovornost potaknuti i podržati žene da se politički angažiraju u stranci, a ne da stranci budu ”logistika”, često perpetuirajući stereotipe o ženama koje peku kolače i bave se humanitarnim radom u okviru stranačkih aktivnosti.

Rada Borić Foto: civilnodrustvo.hr

Rada Borić
Foto: civilnodrustvo.hr

Stranke su dužne zastupati vrednote Ustava. Svi će reći, a tako stoji i u dokumentima EU, da ”bez žena nema demokracije”, ali neće podržati, već će dapače i tražiti od svojih stranačkih kolegica, da odustanu od mjesta koje su osigurale na izborima, radi ”stranačkih interesa”.

Također, znamo to iz iskustva u radu sa ženama koje smo educirale i osnaživale da se uključe u politiku da se žene rjeđe i same uključuju stoga što nemaju osnovni preduvjet: ravnomjernu podjelu poslova u kući, koja bi im omogućila značajniji politički angažman. Nakon radnog mjesta, ženi ostaje najveći dio obaveza oko brige o obitelji i domu. A to valja mijenjati, no bojim se da će se urušavanjem sustava društvene, socijalne skrbi i fleksibilizacijom radnog vremena žene još teže same uključivati u politički život.

Hrvatsko sveučilište jedno je od rijetkih koje još uvijek nema ženske studije ili rodne studije? Centar za ženske studije nije uspio ući u sveučilišni sistem. U čemu je problem? Imate li još takvih ambicija?

Da, nažalost, ženskih ili rodnih studija nema pri našim sveučilištima. Postoje na nekim odsjecima kolegiji koji se bave ženskim/rodnim temama, ali nema cjelovitog programa. I tu je u pitanju ”politička volja”, vjerojatno vezana uz uvriježenu percepciju feminizma (kao opasnosti!).

Proglašeni ste jednom od sedam najmoćnijih feministica svijeta. Što smatrate svojim doprinosom feminizmu, najvećim postignućem?

Rada Borić Foto: Halter.org

Rada Borić
Foto: Halter.org

To s Forbesovom listom najmoćnijih feministica ovisi o onome, tj. ovaj put onoj, koja je predložila listu. K tome, feministkinje zagovaraju horizontalnu podjelu moći, dakle ja mogu biti samo jedna od ili uz drugu moćnu ženu.

Osobno, mislim da je još rano govoriti o nekim mojim doprinosima feminizmu, ili postignućima, no, ja uživam u aktivizmu i smatram da je od izuzetnog značaja podrška ženskom obrazovanju i organiziranju, i regionalno i na međunarodnoj razini, i trudim se na dnevnoj razini dati svoj doprinos borbi za bolji položaj žena.

Danas, posebice, s jačanjem retrogradnih tendencija u društvu, pod utjecajem Crkve, ali i neoliberalizma, bilo bi važnije no ikad imati ženske/rodne studije na sveučilištima u Hrvatskoj. Preduvjeti postoje, dok smo ranije, zagovarajući institucionalizaciju na Sveučilištu dobivale odgovor da ženski/rodni studiji ne postoje kao ”znanstveno polje”, sada i interes postoji. A i znanstveni kadar postoji, a mnoge buduće predavačice i predavači naši su bivši studenti/ice.

S druge strane, mi smo zadovoljne i s ovom sadašnjom pozicijom, gdje ”s margine” utječemo na mainstream. Ili kreiramo nova savezništva. Ostvarile smo suradnju s Filozofskim fakultetom i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, planiramo suradnju sa Sveučilištem u Rijeci.

Za slabu zastupljenost žena u politici ”zaslužne” su političke stranke. Na njima je odgovornost potaknuti i podržati žene da se politički angažiraju u stranci, a ne da stranci budu ”logistika”, često perpetuirajući stereotipe o ženama koje peku kolače i bave se humanitarnim radom u okviru stranačkih aktivnosti. Stranke su dužne zastupati vrednote Ustava

Osobno, najradije bih utjecala da žensko-studijski program zaživi na učiteljskim akademijama. One formiraju učitelje i učiteljice i nastavnike i nastavnice koji prenose znanja djeci i mladima. Nažalost, udžbenici su puni stereotipa i seksizama, a mladi su, pokazuju to istraživanja, prepuni predrasuda prema drugima i različitima.

Osim odgojno-obrazovnog sistema, koliko sam roditeljski odgoj djece obiluje rodnim stereotipima? Kako odgojiti tolerantno dijete koje nema spolnih predrasuda?

Naš odgojno-obrazovni sustav traži korjenite promjene. On ne robuje samo rodnim stereotipima, zabrinjavaju i drugi sadržaji, a o nastavnim metodama da i ne govorim. Roditelji, nažalost, obrazovani u istome tome sustavu, ne mogu imati bolje uvide u rodnu problematiku, budući da te uvide nisu imali ni od koga dobiti, no odgoj, posebice obrazovanje, pripadaju zajednici koja mora biti odgovorna za rast i razvoj osobe koja treba biti osoba bez spolnih predrasuda, i predrasuda općenito.

Novo ste lice televizijske emisije ”Peti dan”? Hoće li televizija poslužiti kao dobra platforma za rodno senzibiliziranje? Upravo je prikazana prva epizoda, jeste li zadovoljni?

Rada Borić Foto: Nebed Reberšak

Rada Borić
Foto: Nenad Reberšak

Govorit ću o temama i iz rodne perspektive i na taj način pokušati senzibilizirati javnost. Nisam pogledala emisiju jer se prikazivala upravo u vrijeme kad smo u Gliptoteci obilježavale 20. obljetnicu Centra. Čini mi se da sam bila suzdržanija no što to inače jesam, no treba aktivno slušati sugovornike i sugovornice. Bit će prigode, vjerujem, da žešće zastupam i ženska prava.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

Još tekstova ovog autora:

  • Slobodan Šnajder: ”Lako podnosimo nesreću drugoga”
  • Alkemičarski rad kroničarke Zagreba
  • Đurđa Knežević: ”Crkva u Hrvatskoj konzervativnija je i od one u Irskoj”
  • Boris Pavelić: ”Šutnja o ‘Feralu’ mi je šokantna”

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: INTERVJU Tagged With: aktivizam, Centar za ženske studije, Društvo, emancipacija, fašizam, feminizam, intervju tjedna, kapitalizam, kritičko mišljenje, kriza, Marija Jurić Zagorka, Peti dan, pobačaj, politička volja, politika, prava, profit, Rada Borić, ravnopravnost spolova, regija, rodne tematike, Sandra Sabovljev, Skandinavija, socijalizam, solidarnost, stranke, Sveučilište, Ustavni sud, žene

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Silom na silu

    Silom na silu

    boris-raseta
  2. Genocidnost palanke

    Genocidnost palanke

    boris-dezulovic
  3. Krivosuđe

    Krivosuđe

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Spomenici iznikli iz šikare

    Spomenici iznikli iz šikare

    n-jovanovic
  2. Milka i Anka na kraju tunela

    Milka i Anka na kraju tunela

    paulina-arbutina
  3. Bogdankina želja

    Bogdankina želja

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT